Punopravno članstvo u EU najveći je prioritet za Crnu Goru, rekao je novoizabrani predsjednik države i zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović koji vjeruje da se može uhvatiti „posljednji voz“ za Brisel.

„Zaista vjerujem da imamo momentum da uhvatimo ‘posljednji voz’ i da u narednih pet godina postanemo članica EU. Do sada su pregovori bili pro forme, taj proces je išao dinamikom puža, upravo zbog nedostatka političke volje u ranijem periodu. Nije bilo suštinskih reformi koje su neophodne na putu integracija, posebno onih u dijelu vladavine prava“, kazao je Milatović u intervjuu za beogradski nedjeljnik NIN.

Smatra da je članstvo Crne Gore dobar način da EU pokaže da je politika proširenja i dalje živa, što je važno za sve zemlje Zapadnog Balkana, ali i one na istoku Evrope.

Istakao je i važnost regionalnih ekonomskih integracija.

„Prioritet svih prioriteta je svakako članstvo u EU, i dok je god to naš glavni cilj, ne vidim problem da uporedo unaprjeđujemo regionalnu ekonomsku saradnju. Štaviše mislim da je to sastavnio dio naših EU integracija. Svakako da će se pitanjem pristupanja Otvorenom Balkanu baviti i buduća Vlada i Skupština vodeći se interesima Crne Gore i njenih građana. Ali, moj politički stav je jasan. Bolje biti dio Otvorenog nego zatvorenog Balkana“, poručio je.

Podsjetio je da je ideja Evropske unije nastala kao ideja regionalne ekonomske saradnje zamalja Beneluksa, Njemačke, Francuske i Italije.

Na pitanje da li poznaje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića odgovorio je da nije imao priliku da ga neposredno upozna.

„Zahvalan sam mu na čestitki koju sam dobio nakon pobjede na predsjedničkim izborima. Takođe, imali smo telefonski razgovor koji je protekao u prijateljskom i korektnom tonu. Obostrano smo iskazali spremnost da radimo na unapređenju saradnje i rješavanju pitanja koja opterećuju region“, rekao je Milatović.

Ponovio je da bi ubrzo nakon posjete Briselu volio da zvanično posjeti i Beograd, da se odnosi između Crne Gore i Srbije dodatno normalizuju.

Na pitanje koji je njegov odgovor na optužbe odlazećeg predsjednika Mila Đukanovića da povlađuje „velikosrpskim aspiracijama u Crnoj Gori“, odgovorio je da te insinuacije nemaju apsolutno nikakvog utemeljenja u realnosti.

„Sa jednakim motivom zbog opstanka na vlasti je nekada proganjao pripadnike manjinskih naroda, njegovi savjetnici učestvovali su u deportaciji Bošnjaka, optuživao je Albance u Crnoj Gori za pokušaj terorizma, a na kraju, u njegovoj dugoj političkoj ‘evoluciji’ došao je bio red i na srpski narod u Crnoj Gori. Đukanović se primarno obračunavao sa svim političkim oponentima ne birajući sredstva i ne razmatrajući kako se nacionalno deklarišu. Pošto su Srbi u velikoj većini bili na suprotnoj strani, platili su visoku cijenu za vrijeme Đukanovićeve autokratije“, rekao je Milatović.

Kako je kazao, detronizacijom Đukanovića završava se vrijeme diskriminacije.

Jedno od pitanja NIN-a odnosilo se i na predviđanja pojedinih analitičara i medija da bi „Đukanović mogao da pobjegne iz zemlje, sklanjajući se upravo od potencijalnih istraga“.

Odgovarajući na pitanje da li je se takva mogućnost čini realnom, Milatović je rekao da postoje različite informacije koje svakako treba uzeti u obzir.

„Međutim, uvjeren sam da će Crna Gora imati pravičan odnos prema svima, ali takođe kapacitet i volju da se suoči sa svim mogućim zloupotrebama dosadašnjeg predsjednika. Moje je bilo da odnesem političku pobjedu, sada je na drugim državnim organima da utvrde moguće zloupotrebe. Zato očekujem da će svi pravosudni organi koji se oslobode od uticaja bivšeg režima djelovati efikasno i preventivno“, kazao je.

Govoreći o izborima 11. juna, Milatović je rekao da očekuje ubjedljivu pobjedu demokratskih snaga koje su doprinijele promjenama 30. avgusta 2020. i 2. aprila ove godine.

„Nakon toga neophodno je formirati stabilnu vladu koja će imati snažnu podršku novog saziva Skupštine za sve reformske procese na putu evropskih integracija, a najvažniji su oni koji se tiču pravosuđa. Javnost je u prethodnom periodu imala priliku da vidi da su neki od najvažnijih nosilaca funkcija u pravosudnim institucijama zapravo bili dio kriminalnog sistema protiv kojeg je trebalo da se bore. Iz tog razloga je reforma pravosuđa suštinska stvar u daljem demokratskom razvoju zemlje. Bez nje, što bi ljudi rekli, ‘džaba smo krečili’. Ubijeđen sam da će nakon pobjede na lokalnim i predsjedničkim izborima, Pokret Evropa sad biti okosnica buduće izvršne vlasti. Smatram da treba razmotriti sve opcije nastupa na parlamentarnim izborima, iako lično preferiram predizbornu koalicionu saradnju baziranu na programskim bliskostima, kako bi se sva energija usmjerila na rješavanje važnih društvenih pitanja, umjesto sitnih partijskih konfrontiranja“, poručuje Milatović.

Komentarišući zamjerke da je program Evropa sad kriv za veliki minus u državnoj kasi Crne Gore, Milatović je rekao da je deficit budžeta u prvih devet mjeseci 2022. godine, nakon implementacije programa Evropa sad, bio najniži u poređenju sa prethodnim godinama.

„Tako da se upravo suprotno može zaključiti. Implementacijom programa Evropa sad prosječna neto zarada u Crnoj Gori je porasla za skoro 200 eura, a minimalna zarada je povećana sa 222 na 450 eura. Međutim, u kontekstu resursa, i prirodnih i ljudskih koje Crna Gora ima, cilj je naravno da se nastavi sa povećanjem životnog standarda građana. Poređenja radi, prosječna neto plata u Hrvatskoj je oko 1.000 eura. Svakako to nije neka nedostižna stvar za Crnu Goru, jer ako je dostignuta u Hrvatskoj, zašto ne bi mogla biti dostignuta i u Crnoj Gori“, naveo je Milatović.

Kazao je da podaci ne ukazuju da Crnoj Gori prijeti dužnička kriza, ali to ne znači da ne treba dodatno staviti fokus u narednom periodu na nastavak ekonomskih i fiskalnih reformi, što je posebno važno imajući u vidu predviđene deficite i rastući trend otplate duga u narednim godinama, koje mogu biti izazov, posebno u ambijentu visokih kamatnih stopa.

„Dobra turistička sezona, čiji efekti bi mogli biti veći od one rekordne 2019. godine, bi svakako dodatno pomogla oporavku ekonomske aktivnosti i umanjenju fiskalnih rizika“, rekao je Milatović.