POLITIKA
"BOLJE BITI DIO OTVORENOG NEGO ZATVORENOG BALKANA"
Milatović: Srbi su platili visoku cijenu za vrijeme Đukanovićeve vlasti
Milatović je o mogućem bjekstvu Đukanovića iz zemlje, poručio: „Vjerujem da će pravosudni organi djelovati efikasno i preventivno“

Punopravno članstvo u EU najveći je prioritet za Crnu Goru, rekao je novoizabrani predsjednik države i zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović koji vjeruje da se može uhvatiti „posljednji voz“ za Brisel.
„Zaista vjerujem da imamo momentum da uhvatimo ‘posljednji voz’ i da u narednih pet godina postanemo članica EU. Do sada su pregovori bili pro forme, taj proces je išao dinamikom puža, upravo zbog nedostatka političke volje u ranijem periodu. Nije bilo suštinskih reformi koje su neophodne na putu integracija, posebno onih u dijelu vladavine prava“, kazao je Milatović u intervjuu za beogradski nedjeljnik NIN.
Smatra da je članstvo Crne Gore dobar način da EU pokaže da je politika proširenja i dalje živa, što je važno za sve zemlje Zapadnog Balkana, ali i one na istoku Evrope.
Istakao je i važnost regionalnih ekonomskih integracija.
„Prioritet svih prioriteta je svakako članstvo u EU, i dok je god to naš glavni cilj, ne vidim problem da uporedo unaprjeđujemo regionalnu ekonomsku saradnju. Štaviše mislim da je to sastavnio dio naših EU integracija. Svakako da će se pitanjem pristupanja Otvorenom Balkanu baviti i buduća Vlada i Skupština vodeći se interesima Crne Gore i njenih građana. Ali, moj politički stav je jasan. Bolje biti dio Otvorenog nego zatvorenog Balkana“, poručio je.
Podsjetio je da je ideja Evropske unije nastala kao ideja regionalne ekonomske saradnje zamalja Beneluksa, Njemačke, Francuske i Italije.
Na pitanje da li poznaje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića odgovorio je da nije imao priliku da ga neposredno upozna.
„Zahvalan sam mu na čestitki koju sam dobio nakon pobjede na predsjedničkim izborima. Takođe, imali smo telefonski razgovor koji je protekao u prijateljskom i korektnom tonu. Obostrano smo iskazali spremnost da radimo na unapređenju saradnje i rješavanju pitanja koja opterećuju region“, rekao je Milatović.
Ponovio je da bi ubrzo nakon posjete Briselu volio da zvanično posjeti i Beograd, da se odnosi između Crne Gore i Srbije dodatno normalizuju.
Na pitanje koji je njegov odgovor na optužbe odlazećeg predsjednika Mila Đukanovića da povlađuje „velikosrpskim aspiracijama u Crnoj Gori“, odgovorio je da te insinuacije nemaju apsolutno nikakvog utemeljenja u realnosti.
„Sa jednakim motivom zbog opstanka na vlasti je nekada proganjao pripadnike manjinskih naroda, njegovi savjetnici učestvovali su u deportaciji Bošnjaka, optuživao je Albance u Crnoj Gori za pokušaj terorizma, a na kraju, u njegovoj dugoj političkoj ‘evoluciji’ došao je bio red i na srpski narod u Crnoj Gori. Đukanović se primarno obračunavao sa svim političkim oponentima ne birajući sredstva i ne razmatrajući kako se nacionalno deklarišu. Pošto su Srbi u velikoj većini bili na suprotnoj strani, platili su visoku cijenu za vrijeme Đukanovićeve autokratije“, rekao je Milatović.
Kako je kazao, detronizacijom Đukanovića završava se vrijeme diskriminacije.
Jedno od pitanja NIN-a odnosilo se i na predviđanja pojedinih analitičara i medija da bi „Đukanović mogao da pobjegne iz zemlje, sklanjajući se upravo od potencijalnih istraga“.
Odgovarajući na pitanje da li je se takva mogućnost čini realnom, Milatović je rekao da postoje različite informacije koje svakako treba uzeti u obzir.
„Međutim, uvjeren sam da će Crna Gora imati pravičan odnos prema svima, ali takođe kapacitet i volju da se suoči sa svim mogućim zloupotrebama dosadašnjeg predsjednika. Moje je bilo da odnesem političku pobjedu, sada je na drugim državnim organima da utvrde moguće zloupotrebe. Zato očekujem da će svi pravosudni organi koji se oslobode od uticaja bivšeg režima djelovati efikasno i preventivno“, kazao je.
Govoreći o izborima 11. juna, Milatović je rekao da očekuje ubjedljivu pobjedu demokratskih snaga koje su doprinijele promjenama 30. avgusta 2020. i 2. aprila ove godine.
„Nakon toga neophodno je formirati stabilnu vladu koja će imati snažnu podršku novog saziva Skupštine za sve reformske procese na putu evropskih integracija, a najvažniji su oni koji se tiču pravosuđa. Javnost je u prethodnom periodu imala priliku da vidi da su neki od najvažnijih nosilaca funkcija u pravosudnim institucijama zapravo bili dio kriminalnog sistema protiv kojeg je trebalo da se bore. Iz tog razloga je reforma pravosuđa suštinska stvar u daljem demokratskom razvoju zemlje. Bez nje, što bi ljudi rekli, ‘džaba smo krečili’. Ubijeđen sam da će nakon pobjede na lokalnim i predsjedničkim izborima, Pokret Evropa sad biti okosnica buduće izvršne vlasti. Smatram da treba razmotriti sve opcije nastupa na parlamentarnim izborima, iako lično preferiram predizbornu koalicionu saradnju baziranu na programskim bliskostima, kako bi se sva energija usmjerila na rješavanje važnih društvenih pitanja, umjesto sitnih partijskih konfrontiranja“, poručuje Milatović.
Komentarišući zamjerke da je program Evropa sad kriv za veliki minus u državnoj kasi Crne Gore, Milatović je rekao da je deficit budžeta u prvih devet mjeseci 2022. godine, nakon implementacije programa Evropa sad, bio najniži u poređenju sa prethodnim godinama.
„Tako da se upravo suprotno može zaključiti. Implementacijom programa Evropa sad prosječna neto zarada u Crnoj Gori je porasla za skoro 200 eura, a minimalna zarada je povećana sa 222 na 450 eura. Međutim, u kontekstu resursa, i prirodnih i ljudskih koje Crna Gora ima, cilj je naravno da se nastavi sa povećanjem životnog standarda građana. Poređenja radi, prosječna neto plata u Hrvatskoj je oko 1.000 eura. Svakako to nije neka nedostižna stvar za Crnu Goru, jer ako je dostignuta u Hrvatskoj, zašto ne bi mogla biti dostignuta i u Crnoj Gori“, naveo je Milatović.
Kazao je da podaci ne ukazuju da Crnoj Gori prijeti dužnička kriza, ali to ne znači da ne treba dodatno staviti fokus u narednom periodu na nastavak ekonomskih i fiskalnih reformi, što je posebno važno imajući u vidu predviđene deficite i rastući trend otplate duga u narednim godinama, koje mogu biti izazov, posebno u ambijentu visokih kamatnih stopa.
„Dobra turistička sezona, čiji efekti bi mogli biti veći od one rekordne 2019. godine, bi svakako dodatno pomogla oporavku ekonomske aktivnosti i umanjenju fiskalnih rizika“, rekao je Milatović.
POLITIKA
Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU
Saopštila predsjednica Evropske komisije

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.
„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.
Drugi dio je proširenje Evropske unije.
„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.
Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.
„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.
POLITIKA
Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.
Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.
Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.
„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.
Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.
On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.
„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.
Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.
„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.
Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.
„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.
Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.
Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.
Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.
„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.
POLITIKA
(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“
„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.
Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.
Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.
„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:
“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.
Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.
“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.
Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.
“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.
HRONIKA4 дана ranijeJake policijske snage na aerodromu u Tivtu: Zabranjen ulaz u zemlju grupi koja je došla iz Beograda, sumnja se na hibridno djelovanje
DRUŠTVO3 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA4 дана ranijeBrutalno pretučen odbornik koalicije „Za budućnost Podgorice“ Milivoje Brković
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom


















