Connect with us

POLITIKA

PREDSJEDNIK CRNE GORE

Milatović: Uz puno uvažavanje Eskobara, u Njujorku sam razgovarao sa američkim zvaničnicima koji su na višim pozicijama od njega

„Niko, pa ni ZBCG se ne može unaprijed isključiti iz Vlade“, poručio je Milatović

Eskobar i Milatović

Predsjednik države Jakov Milatović rekao je da je visokim zvaničnicima SAD tokom susreta u Njujorku prenio očekivanje da će konstituenti buduće vlade djelovati u smjeru reformskih i evroatlantskih prioriteta.

“Zabrinjavajuće je što se dijalog oko formiranja Vlade ne vodi na programskim osnovama, što smatram važnijim od toga koje partije će sačinjavati Vladu”, rekao je Milatović, navodeći da je za njega principijelno neprihvatljivo da “bilo koji politički subjekt koji je dobio povjerenje određenog broja građana, pa ni ZBCG, može unaprijed biti isključen iz učešća u vlasti”.

On nije direktno odgovorio na pitanje da li je saglasan sa stavom da u vladi nema mjesta onima koji ne dijele stav SAD u vezi s Rusijom.

Prošle srijede ste u intervjuu za TVCG, u Njujorku, izbjegli direktan odgovor na pitanje da li vam je neko u SAD davao sugestije kako treba da izgleda nova vlada, rekavši “da u svakoj demokratskoj zemlji vladu biraju građani na izborima”. Dan kasnije je zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara g. Gabrijel Eskobar izjavio da su SAD bile vrlo jasne da žele da vladu čine isključivo partije usredsređene na evropske integracije i posvećene NATO-u, koje dijele njihov stav u vezi s Rusijom, a da ste vi na sastancima s američkim zvaničnicima signalizirali da ste saglasni s tim. Da li ste zaista saglasni?

Učešće na Generalnoj Skupštini UN iskoristio sam da na marginama ovog događaja održim niz važnih sastanaka s predstavnicima američke administracije.

Kao najvažnije istakao bih sastanak s američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, ali i onaj sa specijalnim savjetnikom Stejt departmenta Derekom Šoleom i specijalnom savjetnicom predsjednika SAD za Evropske poslove Amandom Slout.

Jakov Milatović u Generalnoj Skupštini UN, foto: Predsjednik.me

Teme razgovora bile su dostignuća Crne Gore u demokratskim promjenama, kao i pravci daljeg razvoja našeg društva, kroz viziju nove politike koja je usmjerena na jačanje demokratskih institucija, vladavinu prava i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Razgovarali smo i o spoljnopolitičkim prioritetima Crne Gore, gdje sam jasno iskazao da je ubrzan evropski put, kredibilno članstvo u NATO savezu i jačanje dobrosusjedskih odnosa prioritet novih političkih snaga u Crnoj Gori. Na ovom putu, zatražio sam snažniju podršku SAD, kao i jačanje našeg strateškog partnerstva.

Sa svojim sagovornicima razgovarao sam o vrijednostima i principima za koje se zalažem i uvjerio ih šta su politički prioriteti u toku mog mandata. U kontekstu buduće Vlade, izrazio sam očekivanja da će i njeni konstituenti djelovati u smjeru reformskih i evroatlantskih prioriteta.

Zabrinjavajuće je što se dijalog oko formiranja Vlade ne vodi na programskim osnovama, što smatram važnijim od toga koje partije će sačinjavati Vladu.

Pored kriterijuma, koji su dominantno vezani za našu vanjsku politiku, mišljenja sam da je neophodno da u izvršnoj vlasti budu subjekti koji će se odlučno zalagati za unapređenje vladavine prava i održivi ekonomski razvoj.

Svakako, ova pitanja zahtijevaju odgovor mandatara i političkih subjekata koji pregovaraju o budućoj Vladi.

Radim sve što je u mojoj moći da predstavim potencijal Crne Gore da odlučno sprovede reforme i bude prva naredna članica EU. Iskreno vjerujem da za to postoji prilika i podrška naših međunarodnih partnera i očekujem da će svi politički subjekti pokazati veći stepen odgovornosti prema građanima u realizaciji ovog cilja.

Da li je na sastancima pominjano konkretno koje to partije ne dijele stav SAD i Vaš stav o agresiji Rusije na Ukrajinu? Ako jeste, koje su to?

Siguran sam da je i mandatar saglasan s kriterijumima vezanim za vanjsku i unutrašnju politiku koje sam pomenuo, a oko kojih u cjelosti postoji saglasnost između mene, kao predsjednika Crne Gore, i naših međunarodnih partnera.

Foto: RTCG

Više puta sam u javnosti istakao da moje viđenje procesa formiranja Vlade zahtijeva jasnu platformu i viziju, kao i veći nivo transparentnosti kada su u pitanju prioriteti, model i struktura buduće Vlade. To sam vrlo jasno elaborirao i u procesu davanja mandata.

Smatram neozbiljnim svaki politički proces koji nije utemeljen na konkretnom programu i ciljevima.

Svakako, posao mandatara je formiranje Vlade, kroz definisanje kriterijuma za ulazak u Vladu i jasno određenje subjekata koji učestvuju u pregovorima oko prihvatljivosti tih kriterijuma.

Ne znam da li su dosadašnji pregovori o formiranju Vlade iskorišćeni kao provjera utemeljenosti tih kriterijuma kod pojedinih političkih subjekata koji su učestvovali u procesu, ali sam uvjeren da ni sada nije kasno da se reaguje u tom pravcu.

Izjavili ste nedavno da ZBCG treba da bude dio Vlade. Da li i dalje tako mislite? Zašto?

U principijelnoj ravni, ne mogu da prihvatim da bilo koji politički subjekt koji je dobio povjerenje određenog broja građana, pa ni ZBCG, može unaprijed biti isključen iz učešća u vlasti. To bi bio povratak na nedemokratski politički ambijent prije avgusta 2020. godine, a siguran sam da smo u protekle tri godine napravili značajne korake u demokratskom sazrijevanju društva.

Zaključujući na osnovu medijskih izvještavanja, održan je značajan broj sastanaka predstavnika ZBCG sa mandatarom Spajićem. Stekao se utisak da konačan dogovor nije postignut zbog neslaganja oko nivoa zastupljenosti te koalicije u budućoj Vladi, a ne zbog različitih viđenja programskih prioriteta.

Tvrdnja mandatara da je u više navrata ponudio ulazak u vlast koaliciji ZBCG, uz kontinuiran proces pregovora između mandatara i ovog političkog subjekta, bez obzira na kasnije (ne)prihvatanje te ponude, logično nameće zaključak da je prethodno s njima usaglasio stavove o vanjskim i unutrašnjim prioritetima buduće Vlade.

Fer je podsjetiti da su i građanski pokret URA i ZBCG dali doprinos demokratskim promjenama u Crnoj Gori i na parlamentarnim izborima 2020. godine, i na predsjedničkim izborima 2023. godine. Mandatar Spajić takođe je dao svoj doprinos promjenama, kako kroz učešće u kampanji koalicije ZBCG na parlamentarnim izborima 2020. godine, tako i kroz izvanredan rad u 42. Vladi.

Trenutna matematika i stavovi partija koje učestvuju u pregovorima govori da nije izvjesno da mandatar Spajić ima dovoljno glasova za formiranje Vlade. G. Eskobar je ranije rekao da je po njihovom mišljenju samo jedna partija u Crnoj Gori “antizapadna”? Da li mislite da URA treba da bude dio Vlade? Zašto?

Da li treba URA da bude dio Vlade ili ne – ponoviću, pitanje je za mandatara. Još jednom podvlačim da je formiranje izvršne vlasti stvar dogovora oko određenih kriterijuma i programskih principa.

Smatram da je u crnogorskoj politici previše ličnog i isključivog i da se postepeno moramo oslobađati tih stega. Svi znamo da su se neposredno prije izbora dogodile neke loše stvari koje su narušile odnos između mandatara i rukovodstva URA-e, ali sam ipak mišljenja da se mora razgovarati, ako je to u korist opšteg dobra.

Podsjećam da su i određeni lideri partija manje brojnih naroda snažno podržavali prethodni režim i predsjednika Đukanovića, što mene danas ne sprečava da ih vidim kao partnere u daljoj demokratizaciji Crne Gore.

Da li za Vas poruka g. Eskobara o tome kakvu vladu SAD žele predstavlja miješanje u unutrašnja pitanja Crne Gore? Zašto?

Uz puno uvažavanje gospodina Eskobara, u Njujorku sam imao susrete s više američkih zvaničnika koji su, u hijerarhijskom smislu, na višim pozicijama u njihovoj administraciji, kao što su državni sekretar Blinken, specijalni savjetnik Stejt departmenta Šole i specijalna savjetnica predsjednika SAD za Evropske poslove Slout.

Naša država pripada zapadnom sistemu vrijednosti i svu svoju energiju uložiću da doprinesem njenom što boljem pozicioniranju prema zapadnim partnerima, posebno prema SAD.

Razumljivo je da, ukoliko želite da postanete članica neke organizacije, kao što mi težimo da postanemo članica EU, morate prihvatiti unutrašnja pravila te organizacije i sa njom sinhronizovati svoju unutrašnju i vanjsku politiku, na čemu Crna Gora već radi. Vjerujem da će to biti pristup i nove crnogorske Vlade.

Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Miodrag Laković saopštio je u petak da od Vas, nakon povratka iz SAD-a, očekuje da pomognete PES-u da sastavi vladu s onima s kojima je lider tog pokreta i mandatar Milojko Spajić otpočeo pregovore. Hoćete li to i učiniti? Ako hoćete, kako?

Kao utemeljivaču PES-a i nekome ko je, u cilju ostvarivanja ideje oko koje smo okupljali građane, obišao Crnu Goru uzduž i poprijeko, predvodeći listu PES-a na lokalnim i predsjedničkim izborima – najmanje je potrebno da mi bilo ko drugi tumači očekivanja naših pristalica. Posebno to ne treba da rade ljudi koji su se Pokretu priklonili (pritom, ne znam da li i formalno) kada je već bilo izvjesno da će postati najjača politička snaga u Crnoj Gori. Kao predsjednik Crne Gore, izuzeo sam se iz bilo kakvog učešća u dosadašnjem procesu formiranja Vlade, imajući u vidu da je to posao mandatara, a ne moj.

Takođe napominjem da nisam učestvovao ni u kreiranju i izglasavanju poslaničke liste PES-a, koja je bila isključiva stvar izbora nosioca liste Milojka Spajića.

Ipak, gospodin Spajić od mene u svakom trenutku može dobiti stav ili mišljenje o tome kako vidim ovaj proces i, eventualno, ideje koje mu mogu pomoći da uspješno okonča posao koji je započeo prije tri mjeseca, odmah nakon parlamentarnih izbora. Bez želje da se miješam u ono što je njegova odgovornost i u to kakve će odluke donositi u svojstvu mandatara.

Nije dobro da se drugačije mišljenje poslanica tumači kao moj uticaj

Koliki je Vaš uticaj na dvije poslanice PES-a koje su javno najavile da neće podržati Vladu kakvu je zamislio mandatar Milojko Spajić? Da li ste razgovarali s njima o formiranju Vlade? Ako jeste, kada i kakav je bio ishod takvog razgovora?

Nije dobro za politički ambijent da se drugačije mišljenje, po automatizmu, tumači kao plod nečijeg uticaja, a ne slobode u djelovanju svakog pojedinca.

Upravo je sloboda mišljenja ono za šta smo se izborili u kontekstu demokratskih promjena u Crnoj Gori.

Ovo posebno nije dobro ako se radi selektivno pa se zauzimanje drugačijeg stava od stava matične organizacije, ako nam ide u korist – prihvata, a ako je kontra naših trenutnih interesa – kvalifikuje kao izdaja.

Nijedna partija, pa ni PES, ne smije biti skup ljudi koji dižu i spuštaju ruke naspram očekivanja pojedinaca, već poprište za slobodno iskazanu volju.

POLITIKA

Milatovićevi odbornici sa DPS-om izglasali skraćenje mandata u Glavnom gradu: Podgorica ide na izbore

Za skraćenje mandata Skupštine Glavnog grada glasali su odbornici DPS-a, Socijaldemokrata, SDP, LP-a, Demokratske partije Roma, Pokreta za Podgoricu, URA i jedan odbornik Pokreta za promjene

Većina odbornika Skupštine Glavnog grada izglasala je skraćenje mandata lokalnog parlamenta.

Glasalo je ukupno 32 odbornika, 31 za, jedan protiv.

Za skraćenje mandata Skupštine Glavnog grada glasali su odbornici DPS-a, Socijaldemokrata, SDP, LP-a, Demokratske partije Roma, Pokreta za Podgoricu, URA i jedan odbornik Pokreta za promjene.

Na sjednici se Skupštine Glavnog grada, raspravljalo se o inicijativi za skraćenje mandata lokalnom parlamentu.

Dok je opozicija tražila nove izbore, odbornica Pokreta Evropa sad Anđela Mićović tvrdi da su odbornici PES-a trpjeli pritiske od predsjednika države Jakova Milatovića i odbornice Pokreta za Podgoricu Nađe Ljiljanić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Amerika: Zabrinuti smo zbog ulaska proruskih stranaka u Vladu Crne Gore

„Zabrinuti smo zbog uključivanja u Vladu stranaka i čelnika koji ne osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu, protive se sankcijama Evropske unije Rusiji i čiji su postupci u direktnoj suprotnosti sa prinicipom dobrosusjedskih odnosa“, kazali su iz Ambasade

Ambasada Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u Podgorici zabrinuta je zbog, kako su saopštili, uključivanja u Vladu stranaka i čelnika koji ne osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu i protive se sankcijama Evropske unije Rusiji.

Parlament Crne Gore je u utorak izglasao rekonstrukciju vlade, koja sada uključuje dvije proruske i jednu bošnjačku stranku.

Ovim Vlada ima ukupno 32 člana, što je čini najbrojnijom u istoriji parlamentarizma Crne Gore, države sa 630.000 stanovnika.

Iz Ambasade su za Radio Slobodna Evropa rekli da podržavaju vladu posvećenu pristupanju Evropskoj uniji, poštovanju evroatlantskih vrijednosti i potpunom učešću u NATO-u, koja odražava multikulturni sastav Crne Gore.

„Zabrinuti smo zbog uključivanja u Vladu stranaka i čelnika koji ne osuđuju rusku agresiju na Ukrajinu, protive se sankcijama Evropske unije Rusiji i čiji su postupci u direktnoj suprotnosti sa prinicipom dobrosusjedskih odnosa“, kazali su iz Ambasade.

Oni su pozvali Vladu i poslanike u Skupštini da ostanu fokusirani na zajednički cilj pridruživanja Evropskoj uniji i izbjegnu kontraproduktivna pitanja koja ugrožavaju taj cilj i izazivaju podjele.

„Kao saveznik i blizak partner Crne Gore, Sjedinjene Američke Države će nastaviti da podržavaju i priznaju konstruktivne akcije Skupštine i Vlade, ukazujući na aktivnosti koje su u suprotnosti s evroatlantskim vrijednostima i ugrožavaju opipljiv napredak ka integraciji u Evropsku uniju“, kazali su iz Ambasade za RSE.

Premijer Milojko Spajić je 23. jula u parlamentu u Podgorici rekao da je rekonstruisana vlada garant stabilnosti i zrelosti.

„Pokazatelj smo kako Srbi i Albanci, Srbi i Bošnjaci, Srbi i Crnogorci – svi mogu zajednički da žive i rade. Bićemo svetionik za čitav Balkan“, kazao je Spajić.

Međutim, Andrija Nikolić iz opozicione Demokratske partije socijalista rekao je da je ovo vlada kojom upravljaju Moskva i Beograd.

„Glava i mozak su u Moskvi. Šef ove Vlade je (predsjednik parlamenta) Andrija Mandić i zato u njoj nema nacionalnih Crnogoraca“.

Dvije stranke bivšeg prorusko orijentiranog Demokratskog fronta (DF) – koje predvode Andrija Mandić i Milan Knežević – dobile su dva potpredsjednička i tri ministarska mjesta.

Politika DF-a suprotna je zvaničnoj politici Crne Gore, koja je najozbiljniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji.

Te stranke zalažu se za ukidanje sankcija Rusiji zbog njene agresije na Ukrajinu, ne priznaju nezavisnost Kosova, protive se članstvu Crne Gore u NATO-u, negiraju genocid u Srebrenici i podržavaju ratne zločince Radovana Karadžića i Ratka Mladića.

Osim što podržavaju ruskog predsjednika Vladimira Putina, njihovi lideri imaju bliske političke odnose sa predsjednicima Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednikom bh. entiteta Republika Srpska Miloradom Dodikom.

Zvanični Vašington je više puta upozoravao i izražavao zabrinutost da u vlasti budu stranke i lideri koji se aktivno protive evroatlantskim vrijednostima. Sličan stav saopštavan je i iz evropskih institucija.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Izglasan novi sastav Vlade: Novi ministri iz nekadašnjeg DF-a, Bošnjačke stranke…

Rekonstruisana Vlada ima premijera, 24 ministarstva i sedam potpredsjednika, od kojih je pet samo na mjestu potpredsjednika, a dva pokrivaju i mjesto potpredsjednika i ministra

U Skupštini Crne Gore izglasana je rekonstrukcija Vlade.

Na predlog premijera Milojka Spajića, poslanici su izglasali promjene sastava 44. Vlade Crne Gore.

Glasanju nijesu prisustvovali poslanici DPS-a, SD-a, GP URA, HGI i posebnog kluba poslanika.

Od poslanika opozicije, u sali su ostali Vladimir Dobričanin (Ujedinjena Crne Gora) i Mehmet Zenka (Demokratska unija Albanaca).

Većina ministara je izglasana sa 53 poslanika za i jednim uzdržanim, dok je za smjenu bivšeg ministra pravde Andreja Milovića glasalo svih 54 poslanika prisutnih u Skupštini.

Rekonstruisanu, 44. Vladu, premijera Spajića čine:

Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku,

Filip Ivanović, potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove,

Budimir Aleksić, potpredsjednik Vlade za obrazovanje, nauku i odnose sa vjerskim zajednicama;

Milun Zogović, potpredsjednik Vlade za infrastrukturu I regionaini razvoj,

Ervin Ibrahimović, potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova,

Saša Mujović, ministar energetike,

Bojan Božović, ministar pravde,

Slaven Radunović, ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine,

Simonida Kordić, ministarka turizma,

Maja Vukićević, ministarka saobraćaja,

Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera,

Dragoslav Šćekić, ministar sporta i mladih,

Naida Nišić, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga,

Filip Radulović, ministar pomorstva,

Mirsad Azemović, ministar dijaspore,

Damir Gutić, ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije;

Admir Šahmanović, ministar rudarstva, nafte i gasa,

Ernad Suljević, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama;

Milutin Butorović, ministar bez portfelja.

Rekonstruisana Vlada ima premijera, 24 ministarstva i sedam potpredsjednika, od kojih je pet samo na mjestu potpredsjednika, a dva pokrivaju i mjesto potpredsjednika i ministra.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije