Connect with us

POLITIKA

"U DRUGOM KRUGU ĆU GLASATI ZA SEBE"

Milatović: Želim da budem predsjednik svih građana, sa Spajićem sam u jako dobrim odnosima

„Vlast u Podgorici nije ugrožena“, poručio je kandidat za predsjednika Crne Gore Pokreta Evropa sad

Foto: Vlada Crne Gore

Kandidat Pokreta Evropa sad (PES) za predsjednika Crne Gore Jakov Milatović rekao je u intervju za RTCG da želi da bude predsjednik svih građana, ističući da uz svoje znanje i međunarodne kontakte može dostojanstveno da predstavlja Crnu Goru. Bez obzira na njegov izborni rezultat, poručuje da je Podgorica u sigurnim rukama i da je pobjeda sa oktobarskih izbora završena stvar. Sa liderom Evrope sad Milojkom Spajićem, kaže da je u dobrim odnosima.

U susret predsjedničkim izborima 19.marta, Milatović navodi da za građane ima tri ključne poruke.

Prva je da će biti predsjednik koji će biti korektivni mehanizam vraćajući u javni etar teme koje su ključne za građane. Kaže i da uz svoje znanje i međunarodne kontakte može dostojanstveno da predstavlja Crnu Goru.

Cilj mu je, kako poručuje, i da nastavi da se bavi ekonomskom diplomatijom, što je kako ističe, uspješno radio i kao ministar.

“Pod broj tri, želim da budem predsjednik svih građana, što do sada nije bio slučaj. Do sada smo imali situaciju da su predsjednici uvijek dijelili naše građane. Smatram da imam dovoljno kredibiliteta, autoriteta, znanja i moralnih vrijednosti da u narednom periodu budem predsjednik ujedinitelj, a ne predsjednik razjedinitelj. To su tri ključne poruke koje želim da pošaljem građanima Crne Gore”, kazao je Milatović.

Ističe i da je nesporan kandidat za drugi krug predsjedničkih izbora, a u kontekstu svega što predstavlja i svih vizija, kao i prethodnog rada. Na pitanje kojeg bi kandidata “Evropa sad podržala”, ako ne bude u drugom krugu predsjedničkih izbora odgovara:

“U drugom krugu ću glasati za sebe i za sve građane koji žele da ideja o boljoj i pravednijoj Crnoj Gori nastavi da živi kroz mene i kroz Pokret Evropa sad, poručio je Milatović.

Smatra i da niko ko želi ljepšu bogatiju i uspješniju Crnu Goru ne može da glasa za kandidata DPS-a Mila Đukanovića.

“Đukanović je slika nepravedne Crne Gore, osiromašene Crne Gore, zarobljenih institucija, nedostojno predstavljene Crne Gore, tako da mislim da sam u tom dijelu jasan”, kazao je predsjednički kandidat Evrope sad.

Pobjeda u Podgorici završena stvar

Izbori u Podgorici su, kako kaže, bili u njegovom fokusu, ali nepravda učinjena Milojku Spajiću je, dodaje Milatović, promijenila okolonosti.

“Ovo je stvar odgovornosti PES i mene lično da uđem u ovu trku. Pobjeda u Podgorici je završena stvar. Ja sam siguran da pored mene PES ima i sjajne ljude koji mogu da vrše funkciju gradonačelnika Podgorice. Ja sam više puta pominjao Oliveru Injac, Filipa Ivanovića, Denisa Hota…To su sve ljudi koji su bili u prvih deset na našoj listi. I pored nas ne treba zaboraviti nosioce lista naših partnera Jelenu Borovinić Bojović, Danila Šaranovića, Luku Rakčevića. Imajući sva ova imena u vidu, ja mislim da je Podgorica u sigurnim rukama. Sa pozicije predsjednika ću dati najveći mogući doprinos da i nova gradska uprava dosljedno realizuje ono što smo u predizbornom programu obećali”, poručio je predsjednički kandidat Evrope sad.

Sa Spajićem u jako dobrom odnosima

Milatović smatra i da je velika nepravda ono što je DIK uradio Milojku Spajiću kada je odbio njegovu predsjedničku kandidaturu.

Ističe da je Spajić ispunjavao sve formalno pravne uslove da bude predsjednički kandidat.

“Neki politički akteri, prema kojima je ranije Đukanovićev režim vršio nepravdu, to veče su suštinski uradili nepravdu nad našim Pokretom, što nije dobro. Sa Spajićem sam u dobrim, u jako dobrom odnosima. Mi smo dva lidera ovog mladog Pokreta koji u ovom trenutku najviše nosi ideju o toj boljoj Crnoj Gori”, zaključio je Milatović i dodao da će ta ideja ostati u Pokretu ES.

Podsjetio je i da su se on i Spajić izvinili građanima nakon informacija da lider Evrope sad ima državljanstvo Srbije.

“Mislim da smo na taj način pokazali jednu dozu političke odgovornosti i unijeli jednu novu dozu političke kulture na političko nebo Crne Gore. Mislim da je ovo bila politička igra i pokušaj zaustavljanja pokreta Evropa sad u želji i nadi o boljoj pravednijoj i ljepšoj Crnoj Gori”, ocijenio je Milatović.

Program “Evropa sad” nešto najbolje što se dogodilo Crnoj Gori

Milatović smatra da je Program “Evropa sad” jedna od najboljih stvari koja se u prethodnom periodu desila Crnoj Gori.

Kaže da je taj program povećao kupovnu moć građana i povećao ekonomsku aktivnost.

“Građani su tada prvi put osjetili da neko brine o njihovom dostojanstvenom životu. Mislim da je Program ES bio nešto najbolje što se dogodilo Crnoj Gori u prethodnom periodu. Nažalost, čini mi se da određeni politički akteri nijesu umjeli do kraja da realizuju ono što smo mi započeli”, kazao je Milatović.

Kaže i da budžet za 2023. godinu ima fokus na rashodnoj strani i da dodatno postavlja pitanje održivosti javnih finansija.

“Smatram da će i naredna vlada, nakon vanrednih parlamentarnih izbora, morati da se pozabavi pitanjima koja se tiču ubrazanja ekonomske aktivnosti i održivosti javnih finansija”, zaključio je Milatović.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

DPS se vraća na vlast u Ulcinju: URA prelazi u opoziciju

Protivno našoj volji, vraćamo se u staru i dobro poznatu priču, kaže Omer Bajraktari, sada već bivši predsjednik opštine iz GP URA

Omer Bajraktari, Foto: URA

U novoj većini u ulcinjskom parlamentu neće biti mjesta za donedavno vladajući Građanski pokret URA, dok se Demokratska partija socijalista (DPS) u vlast vraća na velika vrata.

To je epilog višenedjeljnih zakulisanih radnji, medijskih prepucavanja i tajnih pregovora o formiranju nove većine, što je i dovelo do raspada do sada vladajuće koalicije u kojoj su bili URA, Demokratska partija (DP), Socijaldemokrate (SD), Socijaldemokratska partija (SDP) i Albanska alternativa (AA) sa jedne i Forca sa druge strane.

Ulcinjski SD i SDP juče su prihvatili poziv Force, DP i DPS-a da zajedno formiraju novu lokalnu vlast u Ulcinju. Prema saznanjima “Vijesti”, mjesto predsjednika Opštine trebalo bi da pripadne Forci, a predsjednika Skupštine vjerovatno DPS-u.

Samim tim, propao je raniji pokušaj URA i opozicione Demokratske unije Albanaca (DUA) o kreiranju drugačije većine u parlamentu.

Nakon što su URA i DUA tajno zaključile sporazum o saradnji, Ćazim Hodžić i Naser Resulbegović, predsjednici ulcinjskih odbora SD i SDP, saopštili su 9. maja, povodom aktuelne političke situacije, da “sa žaljenjem” konstatuju da vlast konstituisana nakon izbora u martu 2022. godine više ne postoji. To je istog dana na konferenciji za novinare potvrdio i lider DP Fatmir Đeka.

Zatim su uslijedili pregovori, vanredni izbori nijesu bili opcija jer se nova većina nazirala od samog početka.

Nova većina zasada ima 18 odbornika od ukupno 33 koliko ima ulcinjski parlament – Forca, DP i DPS po pet, SD dva i SDP jedan.

Treba očekivati da će se novoj većini pridružiti i Bošnjačka stranka (BS), koja je u koaliciji sa DPS-om na izborima u martu 2022, osvojila jedan mandat.

Ako dođe do dogovora nove većine, u opozicionim klupama vjerovatno će ostati odbornici DUA, DSCG i Demokrata, a pridružiće im se i kolege iz URA i AA.

Predsjednik ulcinjske URA Omer Bajraktari, koji je i predsjednik Opštine, kazao je juče “da su pokušali da u ove dvije godine grade Ulcinj po mjeri svakog njegovog građanina i kao poželjnu destinaciju za turiste i posjetioce”.

“Svi su u vlasti bili maksimalno poštovani. Ali protivno našoj volji, vraćamo se u staru i dobro poznatu priču… Neke partije su svjesno, protiv interesa grada i zbog političkog inata, odlučile da zaustave jasan i pozitivan trend razvoja. Građani će ubrzo imati priliku da sve cijene”, kazao je Bajraktari “Vijestima”.

U jučerašnjem zajedničkom saopštenju ulcinjskih SD i SDP ističe se da su u cilju rješavanja krize lokalne vlasti koja je izazvana iznenadnim, jednostranim raskidom koalicionog sporazuma, donijeli odluku da prihvate poziv o formiranju nove lokalne vlasti, čiju će okosnicu činiti dosadašnji koalicioni partneri Forca, DP, SD i SDP uz podršku pet odbornika DPS-a.

Trvenja na ulcinjskoj političkoj pozornici počela su nešto oko mjesec prije najavljene rotacije na mjestima predsjednika Opštine i Skupštine, koje su pokrivali Bajraktari (URA) i Ardijan Mavrić (Forca).

Shodno koalicionom sporazumu, početkom juna URA je trebalo čelnu poziciju u naredne dvije godine, do redovnih izbora, da prepusti Forci, a da od nje preuzme funkciju šefa lokalnog parlamenta.

Grbović podnio ostavku na članstvo u GP URA

Visoki funkcioner GP URA Amil Grbović, koji je i direktor Parking servisa, podnio je ostavku na članstvo u toj partiji.

“Zbog nepoštovanja koalicionog sporazuma iz 2022, o rotaciji predsjednika Opštine između URA i Force, koji je trebalo da stupi na snagu 3. juna, iz moralnih razloga podnosim ostavku na članstvo u OO URA Ulcinj”, naveo je Grbović u dopisu “Vijestima”.

Dodao je da se umjesto poštovanja sporazuma, URA odlučila na tajne pregovore sa DUA o stvaranju neke nove većine.

“Sve s ciljem da se uzurpira pozicija prvog čovjeka grada iza čega se krije namjera da se u budući izborni proces uđe sa prednošću koju donosi taj položaj, koristeći se svim do sada već viđenim izbornim trikovima i manipulacijama”.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić: Izvršićemo pritisak na Spajića da odustane od podrške Rezoluciji o Srebrenici

Mandić je kazao u Jasenovcu da je pomenuta rezolucija uperena protiv srpskog naroda, protiv Republike Srpske i Srbije.
„Uradićemo sve što je u našoj moći, zajedno sa našom crkvom i našom braćom da zaustavimo ovog premijera u jednoj lošoj i opasnoj namjeri“, rekao je…

Mandić i Dodik, Foto: Screenshot

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopštio je danas u Jasenovcu da će izvrišiti pritisak na premijera Milojka Spajića i na Vladu Crne Gore da odustanu od najavljene odluke da u Ujedinjenim nacijama u Generalnoj skupštini podrže Rezoluciju o Srebrenici.

Mandić je kazao da je pomenuta rezolucija uperena protiv srpskog naroda, protiv Republike Srpske i Srbije.

Podsjetimo, Mandić prisustvuje obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Jasenovcu.

„Nijesmo mi vezani za bilo kakve fotelje ili bilo što iako se vode razne prljave kampanje i od onih od kojih bi se to najmanje moglo očekivati, ali bi željeli da imamo razumijevanje vaše. Da imamo razumijevanje ovih nevinih duša koje se nalaze iza nas. Da te duše znaju da mi nećemo dozvoliti i da je to crvena linija kako bi se vratio onaj koji nas je diskriminisao uništavao srpstvo u Crnoj Gori ponovo na vlast. Uradićemo sve što je u našoj moći, zajedno sa našom crkvom i našom braćom da zaustavimo ovog premijera u jednoj lošoj i opasnoj namjeri“, rekao je Mandić.

Foto: RTRS

Mandić je poručio da su „Srbi u Crnoj Gori prošli svašta“.

„Razbili su nam zajedničku državu sa Srbijom. Protjerali su nam bili srpski jezik i prijetili nam da će nas traktorima protjerati u Srbiju. Diskriminaciju i nasilnu asimilaciju vršili su nad našim narodom i u konačnom kada su udarili na našu crkvu i naše svetinje, tada se sve promijenilo“, rekao je Mandić.

Položeni vijenci na spomen području Donja Gradina: Genocid po razmjeri Aušvica

Mandić je danas zajedno sa predsjednikom Vlade Republike Srbije Milošem Vučevićem i predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom položio vijence na spomen području Donja Gradina.

Foto: RTRS

U govoru je istakao da mu je „velika čast što na dan Svetog Vasilija Ostroškog ima priliku da se u ime Crne Gore i svih njenih građana, u ime svih njenih naroda i svakog čovjeka, žene i djeteta pokloni sjenama stradalih u Jasenovcu i iskaže osjećanje naše države prema onome što se desilo od 1941. do 1945. godine“.

„Ovdje se desio genocid i taj genocid se po svojoj razmjeri jedino može mjeriti sa Aušvicem i Treblinkom. Bio je jedno od mjesta koje je između ostalog uticalo i na oblikovanje čitavog načina razmišljanja“, poručio je Mandić.

Prema njegovim riječima, ovaj genocid je dugo skrivan od javnosti.

„Treba da čuvamo sjećanje srpskog naroda i svih onih koji su stradali sa njim, prije svega jevrejskog i romskog naroda“, zaključio je Mandić.

Foto: RTRS

Podsjećanja radi, obilježavanju u Jasenovcu prisustvovali su i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsjednik privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.

Kod Grobnog polja Hrastovi služen je parastos ubijenim Srbima – žrtvama genocida u NDH, kao i vjerski pomeni pripadnicima drugih konfesija.

Dan sjećanja obilježava se povodom oslobađanja ustaškog logora Jasenovac, jednog od najvećih logora smrti u Evropi.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Spajić: Srbi nisu genocidan narod

„Nijedan narod nije genocidan“

Spajić, Foto: Luka Zeković

„Za nas Srbi nijesu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan”, poručio je premijer Spajić u objavi na društvenoj mreži “X”.

Spajić je istakao da na temelju predloženih amandmana niko ne može reći da Crna Gora osuđuje srpski narod, Srbiju ili Republiku Srpsku.

„Srbi u Crnoj Gori čine značajan procenat našeg stanovništa i to nikada ne smijemo zanemariti. Za nas Srbi nijesu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan”, ističe se u objavi.

Premijer zaključuje da samo radom i rezultatima kakvi su naši – Evropskoj uniji dokazujemo da se vrijedi boriti za Crnu Goru, za Zapadni Balkan i bolje sjutra svih naroda koji žive na ovim prostorima.

Osuda genocida, gdje god da se desio

Spajić je juče saopštio da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici u UN, kao i da će glasati za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

“Upravo ovu rezoluciju koju imamo ispred nas – Srebrenicu. Nikakav problem to nije. Glasaćemo za, rekli smo više puta. Ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid. Nemamo problem da to uradimo”, rekao je Spajić u Skupštini Crne Gore, odgovarajući na pitanje lidera opozicione Bošnjačke stranke hoće li Crna Gora podržati Rezoluciju o Srebrenici, koju su inicirale Njemačka i Ruanda.

On je najavio da će “Vlada o tome raspravljati”, ali da “misli da je to izlišno spominjati, jer smo se sporazumno obavezali da vodimo proevropsku politiku”. Najavio je i amandmane.

Premijer je naveo da prvi amandman glasi „ponavljujući da je krivica za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, verskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini“, a drugi „potvrđujući nepovredivost opšteg okvira sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini sa svim njegovim odredbama“, prenosi Glas Amerike.

“Čvrsto vjerujemo da se ovim amandmanima uvažavaju žrtve, ali i sprječava žigosanje naroda zbog zločina pojedinaca. Oni imaju za cilj da onemoguće manipulacije koje često služe određenim društveno- političkim činiocima za unutrašnje potrebe”, rekao je Spajić.

On je ocijenio da je “Rezolucija o genocidu u Srebrenici koja je na dnevnom redu u UN-u je jako osjetljiva tema, a Crna Gora kao multietnička država ima obavezu da spriječi zloupotrebu žrtava, te pruži dodatan napor ka smanjenju etničkih distanci i prevazilaženju tenzija u regionu”.

Obrazlažući pitanje upućeno premiieru, lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović podsjetio je da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.

On je naveo da bi “Crna Gora glasanjem za Rezoluciju još jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava i potvrdila da suštinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, suštinski i formalno”.

Spajićeva najava naišla je na oštru reakciju vladajuće prosprske Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koja je saopštila da će “današnja izjava premijera Milojka Spajića da će Vlada Crne Gore glasati za Rezoluciji o Srebrenici, nanijeti nepopravljivu štetu srpskom i crnogorskom narodu u Crnoj Gori, uvodeći nas u društevno političku nestabilnost i dodatnu polarizaciju.

DNP je su saopštila da je “ovakvim stavom Milojka Spajića grubo narušen koalicioni Sporazum kojim je jasno precizirano da nova izvršna vlast neće potencirati i otvarati teme koje će nas dijeliti po nacionalnim, vjerskim i ideološkim šavovima”.

Oni su poručili premijeru „da su nepostojanje ekonomskog programa Evropa sad 2, indolentan, nestručan i vrlo sumnjiv i skandalozan način ponašanja i rada jednog broja ministara, ali i današnja podrška Rezoluciji o Srebrenici, doveli u pitanje našu dalju podršku njegovoj Vladi i…eventualnoj rekonstrukciji Vlade u junu”.

Američka ambasada u SAD je ranije saopštila da je Stejt dipartment imao uvid u nacrt amandmana Crne Gore na tekst Rezolucije o Srebrenici, ali je demantovala informacije koje su objavili lokalni mediji da SAD u tome imaju posredničku ulogu.

Više uticajnih crnogorskih nevladinih organizacija zahtjevalo je, u pismu upućenom premijeru Milojku Spajiću, izjašnjenje predlaže li Vlada Crne Gore amandmane na Rezoluciju o Srebrenici, te ako je to tako, da objavi i argumentovano obrazloži tekst tih amandmana.

Posebno zahtijevaju od premijera Spajića da, prilikom izjašnjavanja o eventualnim amandmanima, saopšti i da li će Crna Gora, uz njih, kosponzorisati rezoluciju o Srebrenici ili neće, i ako neće – zbog čega neće, kao i da li se, na bilo koji način, dovodi u pitanje glasanje Crne Gore o rezoluciji, u slučaju da amandmani ne budu usvojeni.

Više od 100 NVO i preko 350 građana Crne Gore, uključujući i brojne javne ličnosti, podržalo je inicijativu da Crna Gora konsponzoriše Rezoluciju o Srebrenici, navodeći da bi to bio “dostojnan izraz poštovanja prema žrtvama srebreničkog genocida i odgovornim odnosom prema budućnosti.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije