Connect with us

POLITIKA

DOSKORAŠNJI PREDSJEDNIK CRNE GORE

Milo Đukanović će do penzije mjesečno primati 1.680 eura

Pokrenuta procedura na osnovu koje Đukanović ima pravo na platu, kancelariju, obezbjeđenje

Đukanović, Foto Beta/AP

Doskorašnji predsjednik države Milo Đukanović primaće od narednog mjeseca oko 1.680 eura platu kao počasni šef države, a nakon što je zatražio to na šta ima pravo po Zakonu o predsjedniku, potvrđeno je “Vijestima”.

Rješenje o naknadi potpisao je predsjednik skupštinskog Administrativnog odbora Dragan Krapović, a Odbor bi odluku trebalo da konstatuje na nekoj narednoj sjednici, objašnjeno je “Vijestima”.

Đukanović, kako je propisano zakonom, imao pravo na 70 odsto zarade iz posljednjeg mjeseca prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje. On će koristiti naknadu kao počasni predsjednik države do penzije.

Počasnu titulu bivšeg predsjednika Crne Gore, koju je do sada imao samo Filip Vujanović, doskorašnji šef države mogao bi koristiti u narednih pet godina što bi se gotovo poklopilo i sa njegovim odlaskom u starosnu penziju jer će u februaru 2028. godine napuniti 66 godina…

“Vijesti” su ranije objavile da će Đukanović iskoristiti mogućnosti koje mu pripadaju po isteku funkcije, od počasnog naziva, do zarade, posebne kancelarije, administrativne podrške ali i zvaničnu policijsku pratnju…

Ta prava imaju predsjednici Crne Gore koji su tu dužnost obavljali od obnove nezavisnosti Crne Gore (3. juna 2006. godine).

Đukanoviću je 20. maja istekao mandat predsjednika i tada mu je prestalo pravo na zaradu utvrđeno 30. maja 2018. godine.

U njegovom imovinskom kartonu, na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, piše da je zarađivao mjesečno oko 2.400 eura, te da ima ogromno nasljeđe, kao i dva stana – jedan koji je dobio na poklon a drugi otkupljen “društveni stan”.

Suvlasnik je dvije firme “Global Montenegro” i Univerziteta “Donja Gorica”, a na ime firme koja je osnivač univerziteta – “Univerzitates”, upisane su desetine hiljada kvadrata zemljišta i nekretnina.

Njegova supruga ima platu od oko 2.100 eura, i vozi “audi 3”.

Đukanovićev stil života godinama je pod lupom javnosti, jer se tiče utisak da je raskošniji od onog što su njegovi prijavljeni prihodi. Međutim, ASK je rijetko ulazip u to, a većinu inicijativa je odbacivala kao neosnovane – uključujući luksuzna putovanja u eksluzivna odmarališta i hotele po svijetu.

Iako su mediji više puta objavljivali fotografije o skupocjenim asesoarima i haljinama njegove supruge Lidije, ASK nikada nije došao do saznanja o mogućim sumnjivim izvorima prihoda.

U novembru 2022. Agencija je ispitivala njen životni stil zbog skupocjene garderobe, u kojoj se pojavljuje u javnosti, ali tada nijesu utvrđene nepravilnosti koje bi dovele do pokretanja bilo kakvog postupka.

ASK je pokrenuo postupak nakon što je Đukanovićeva supruga na protestu opozicije 2022. nosila “Diorov” prsluk koji je prema podacima sa sajta te modne kuće koštao 4.200 eura.

Prije dva dana iz ASK-a “Vijestima” je odgovoreno da će provjeriti ko je i na koji način poklonio službi bivšeg predsjednika države dva automobila marke “audi A8” – koji se ne nalazi u evidenciji poklona ASK-a objavljenoj na sajtu.

Milatoviću plata oko 2.200 eura

Administrativni odbor je rješenjem dao saglasnost za zaradu novog predsjednika Jakova Milatovića, koja će iznositi oko 2.200 eura. To će, takođe, biti konstatovano na nekoj narednoj sjednici.

Milatović je izabran za predsjednika na izborima 2. aprila 2023. godine, a na dužnost je stupio danom polaganja zakletve pred poslanicima u Skupštini 20. maja ove godine.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Direktorica ASK-a puštena da se brani sa slobode

Podsjetimo, ranije danas Specijalno državno tužilaštvo predložilo je danas Višem sudu da Perović bude određen pritvor do 30 dana

Perović, Foto: Boris Pejović

Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović puštena da se brani sa slobode, odluka je sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, prenosi RTCG.

Podsjetimo, ranije danas Specijalno državno tužilaštvo predložilo je danas Višem sudu da Perović bude određen pritvor do 30 dana.

Policija je osumnjičenu direktorku ASK-a danas dovela u zgradu Višeg suda, a oko 20.30 časova, saslušanje je završeno.

Perović je juče nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata.

Perović je uhapšena zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj.

Tokom saslušanja, kako nam je saopšteno, ona je negirala krivicu.

Advokat Nikola Martinović kazao je da direktorici ASK-a SDT stavlja na teret donošenje rješenja o zaradama, odnosno naknadama koje je imao Savjet agencije i donošenje rješenja o varijabilama za zaposlene u agenciji.

„Dakle, prisustvovao sam jednom saslušanju u kojem Specijalno državno tužilaštvo pokušava da vodi upravni postupak o tome da li su rješenja koje je Jelena Perović donosila zakonita ili nisu zakonita. Jelena Perović je negirala u cijelosti krivično djelo, nema ništa da krije, odgovarala je na svako pitanje tužioca i naravno saopštila mu je da sve ono što je donijela postoji u formi rješenja, postoji i u elektronskoj i u papirnoj arhivi agencije“, kazao je advokat.

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) blokirali su prije nekoliko dana zgradu Agencije za sprečavanje korupcije, a nakon pretresa prostorija koje ona koristi i službenog automobila ona je uhapšena.

„Nakon pretresanja kancelarije i službenog vozila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su lišili slobode J.P., direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije, zbog osnova sumnje da je, tokom prošle i do aprila ove godine, učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja“, saopšteno je juče iz SDT-a.

Optužbe protiv uhapšene direktorice Agencije za sprečavanje korupcije posebno su bile u fokusu javnosti sredinom marta ove godine, kada je budžetska inspekcija Ministarstva finansija objavila nalaze poslije kontrole rada te Agencije.

Prema tom izvještaju, uočene su ozbiljne nepravilnosti kako u radu direktorke tako i same Agencije, zbog čega je, nakon što je Ministarstvo finansija dostavilo kompletnu dokumentaciju u Specijalnom državnom tužilaštvu formiran predmet.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić pita: Šta Mandić radi na vježbama Vojske Srbije

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović na to je odgovorio: „Pitajte ga kad bude predsjedavao“

Nikolić

Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao je na današnjem skupštinskom zasjedanju potpredsjednika parlamenta Borisa Pejovića (Pokret Evropa sad) šta predsjednik Skupštine Andrija Mandić radi na vježbama Vojske Srbije na Pešterskoj visoravni i koga tamo predstavlja.

Nikolić je napomenuo da je važno da crnogorska javnost zna odgovor na to pitanje, posebno u svjetlu, kako je rekao, upozoravajućih tonova koji su se sinoć mogli čuti na mitingu u Banjaluci, saopštio je DPS.

“Sinoć se u Banjaluci prijeti secesijom Bosne i Hercegovine, i najavljuju neki potezi koji mogu destabilizovati region u kojem živimo, i u tom smislu je posebno problematično šta Mandić kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore radi na vojnim vježbama srpske vojske”, rekao je Nikolić.

Pejović nije imao odgovor na pitanje Nikolića.

„Nemam informaciju, niti mogu onda dati odgovor. Predlažem da to pitanje postavite kad gospodin Mandić bude predsjedavao parlamentu i vjerujem da ćete dobiti odgovor“, rekao je on.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije