Connect with us

POLITIKA

AKTUELNI PREDSJEDNIK CRNE GORE

Milo zadržava luksuzni „majbah“ i ako izgubi na izborima

Ukoliko ode sa funkcije, Đukanović će nastaviti da prima platu iz budžeta sve do penzionisanja, a imaće i obezbjeđenje, kancelariju kao počasni bivši predsjednik, biće pozivan na državne svečanosti…

FOTO: SHUTTERSTOCK, KABINET PREDSEDNIKA CRNE GORE / RAS KOMBO

I ukoliko na predstojećim predsjedničkim izborima ne uspije da osvoji treći predsjednički mandat, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović će zadržati niz privilegija koje mu pripadaju u skladu sa zakonom o predsjedniku.

Đukanović je cijeli radni vijek do sada proveo na značajnim državnim funkcijama, zapravo rotirao je funkcije predsjednika i premijera, pa i ukoliko nakon predsjedničkih izbora ne bude više na poziciji šefa države, neće morati da se brine o svom komforu.

Prava predsjednika po prestanku funkcije propisana su zakonom i niko ih nikada nije problematizovao, zapravo o njima se u javnosti i ne priča. Bivši predsjednik, između ostalog, ima pravo na zaradu, kancelariju i službeno vozilo. Đukanović trenutno koristi luksuzni „mercedes majbah“, koji je poreske obaveznike koštao oko 650.000 eura.

Ukoliko Đukanović izgubi na izborima 19. marta (ili u drugom krugu), po prestanku funkcije dobiće novu titulu – bivši predsjednik Crne Gore. Po prestanku funkcije ima pravo na naknadu zarade, na kancelariju i administrativnu podršku, kao i druga prava propisana zakonom. Ova prava imaju predsjednici Crne Gore koji su tu dužnost obavljali od obnove nezavisnosti Crne Gore (3. juna 2006. godine) i za sada su to samo Filip Vujanović i Đukanović.

Odlaskom sa funkcije bivši predsjednik ipak neće biti isključen iz javnog života, jer je članom 14 zakona o predsjedniku propisano da se bivši šef države uredno poziva na državne svečanosti u skladu sa pravilima državnog protokola.

Odlazak sa državne funkcije ne znači i prestanak korišćenja državne kase jer zakon tačno precizira platu bivšeg predsjednika, koju će primati sve dok ne ostvari pravo na penziju. Dakle, po slovu zakona, jedan predsjednički mandat je dovoljan da se više ne mora raditi do kraja života.

„Predsjednik po prestanku funkcije do ispunjenja zakonom propisanih uslova za sticanje prava na penziju ima pravo na naknadu zarade u visini od 70 odsto zarade koju je primio u poslednjem mjesecu prije prestanka funkcije predsjednika, uz odgovarajuće usklađivanje. Ako bivši predsjednik Crne Gore ostvari pravo na penziju, a njegova penzija je manja od naknade iz stava 1 ovog člana, ima pravo na posebno mjesečno primanje u iznosu razlike između 70 odsto zarade i penzije koju prima. Ako bivši predsjednik za vrijeme ostvarivanja prava na naknadu zarade zasnuje radni odnos, za to vrijeme obustavlja se isplata naknade“, određeno je u članu 15 zakona o predsjedniku.

Po prestanku funkcije predsjednik ima pravo da koristi kancelariju, da ima jednog savjetnika i jednog službenika za vršenje administrativnih i tehničkih poslova, kao i pravo na upotrebu službenog vozila sa vozačem ili bez vozača. Ova prava se mogu koristiti najduže pet godina po prestanku obavljanja dužnosti predsjednika, a sva sredstva za ovu namjenu obezbjeđuju se iz budžeta.

Po prestanku funkcije bivši predsjednik ima pravo pristupa arhivskoj građi nastaloj u vremenu kada je on obavljao dužnost predsjednika. Organ u čijem je posjedu arhivska građa dužan je da počasnom bivšem predsjedniku, na njegov zahtjev, omogući uvid u arhivsku građu.

Po prestanku funkcije predsjednik ima pravo na stalno lično obezbjeđenje u skladu sa bezbjednosnom procjenom nadležnih organa, u skladu sa zakonom.

Može da se odrekne prava

Prava predsjednika po prestanku funkcije utvrđena zakonom ne pripadaju predsjedniku kome je funkcija prestala razrješenjem u skladu sa Ustavom. Predsjednik je po prestanku funkcije dužan da obavijesti nadležno radno tijelo Skupštine Crne Gore, odnosno službu predsjednika, ako po prestanku funkcije ne želi da koristi prava propisana ovim zakonom.

O ostvarivanju prava koje predsjednik ima po prestanku funkcije stara se služba predsjednika.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Patrijarh: Pozivamo Albance na dijalog, na Kosovu ima mjesta za sve

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost

Foto: Screenshot/Instagram

Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Porfirije pozvao je kosovske Albance na dijalog jer, kako je istakao, na Kosovu ima mjesta za sve.

Patrijarh je na naučnom skupu u Beogradu rekao da su na djelu potpuno fiktivne i imaginarne konstrukcije po pitanju srpskih svetinja, prenosi RTS.

„Opet i opet, vođeni Hristovom ljubavlju, pozivamo na dijalog Albance, jer kao što na Kosovu ima mjesta za sve, uvijek i još uvijek ima mjesta dijalogu o životu ljudi na Kosovu“, poručio je patrijarh.

Kako je naveo, poštovanje, zaštita ljudskih i posebno vjerskih prava predstavljaju univerzalnu civilizacijsku vrijednost.

„Ta prava pripadaju svima, a moraju biti garantovana i srpskoj crkvi i njenom vjernom narodu, odnosno univerzalna ljudska i vjerska prava i slobode ne mogu biti dio statusnih pregovora i političkih sporazuma“, zaključio je patrijarh.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić organizovao sastanak lidera parlamentarne većine kako bi riješili krizu

Mandić je pokušao da miri zavađene strane. Na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza

Lideri parlamentarne većine započeli su danas dijalog kako bi prevazišli krizu nastalu nakon izbora v.d. direktora Uprave policije.

Sastanak je u Šipčaniku organizovao predsjednik Skupštine Andrija Mandić, a prisustvovali su predstavnici Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić i Boris Bogdanović, čelnik Albanskog foruma Nik Đeljošaj, te premijer i lider Evrope sad Milojko Spajić, piše RTCG.

Mandić je, kako saznaje RTCG, pokušao da miri zavađene strane. Navode da na današnjem sastanku nije bilo napretka niti se došlo do rješenja kako bi se prevazišla kriza.

Dogovoreno je da se dijalog između lidera parlamentarne većine nastavi.

Premijer i Vlada su 13. marta odbili da na mjesto direktora policije izaberu policijskog službenika Lazara Šćepanovića koga je predložio ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović iz Demokrata. Kako ministar nije iznio drugi predlog, većina u Vladi je ovlastila premijera Spajića da on predloži novog kandidata. Premijer je predložio, a Vlada izabrala Aleksandra Radovića za v.d. šefa policije.

Šaranović je ocijenio da je „preuzimanjem ovlašćenja ministra unutrašnjih poslova grubo prekršen zakon“ i najavio prijavu nadležnima protiv Vlade zbog „izvršenog krivična djela“.

Premijer Spajić je odbacio optužbe Demokrata.

„Vlada nije obavezna da podrži predlog ministra. Ne slažem se da smo ušli u kršenje zakona,“ rekao je Spajić 14. marta.

Predsjedništvo Demokratske Crne Gore oročilo je potom podršku vlasti do sticanja Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), nakon čega će sprovesti temeljnu analizu odnosa među potpisnicima koalicionog Sporazuma. Odlučeno je i da Predsjedništvo neće podržati bilo kakvu inicijativu za reviziju Sporazuma u smislu principa, konstituenata, podjele oblasti i resora unutar 44. Vlade

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Istraživanje CEDEM-a: Evropu sad bi glasalo 26,3, a DPS 26 odsto ispitanika

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori 11,3 odsto ispitanika bi glasalo Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika

Spajić (PES) i Živković (DPS)

Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) predstavio je danas rezultate njihovog istraživanja na temu „Političko javno mnjenje Crne Gore“, prema kojem je 9,5 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 31,5 odsto njih uglavnom zadovoljno, 22,9 odsto uglavnom nezadovoljno, 13,2 veoma nezadovoljno, a 22,9 odsto nema stav.

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić je kazala da se bilježi trend rasta od 2022. godine, kada je u pitanju zadovoljstvo učinkom neke vlade.

„Od pada Vlade Zdravka Krivokapića počinju dinamičniji događaji na sceni. Izabran je SDT, desila se hapšenja, potpisivanje temeljnog ugovora…“, navela je, pišu „Vijesti„.

Da se Crna Gora kreće pravim putem smatra 34,6 odsto ispitanika, krivim njih 31,1 odsto, dok je 34,3 odsto odgovorilo da ne znaju.

Bilježi se, u odnosu na mjerenje iz maja prošle godine, pad broja onih koji misle da se država kreće pogrešnim putem.

Kad bi se sljedeće sedmice održali izbori, 26,3 odsto ispitanika bi glasalo Pokret Evropa sad, 26 odsto Demokratsku partiju socijalista (DPS), 11,3 odsto Novu srpsku demokratiju, 10 odsto Demokrate, Bošnjačku stranku 5,3 odsto, Demokratsku narodnu partiju 4,2, a Građanski pokret URA 3,4 odsto ispitanika.

Ispod cenzusa bi ostali Socijaldemokratska partija (SDP) sa 2,3 odsto, kao i Socijaldemokrate i Socijalistička narodna partija (SNP) sa 2,2 odsto podrške.

Pokret Evropa sad bilježi pad podrške, pošto ih je na mjerenju u maju 2023. podržalo 29,1 odsto ispitanika, dok DPS bilježi rast sa 24,1 na 26 odsto.

foto: Aljoša Turović

„Napuštanje Milatovića koštalo je PES podrške, kao i isključenje Milovića, napuštanje nekih poslanika. Situacija je takva da imamo pad u odnosu na prošlo mjerenje, a DPS rast. Može se pripisati kongresu, ali i tome da su neki njihovu glasači otišli drugim partijama, ali nakon odluka nove većine, vratili se DPS-u. Prošli put smo ispitivali za ZBCG, ovaj put kao posebne partije. Blagi rast je vjerovatno zbog ulaska u vlast“, rekla je Bešić.

Milatović ima najbolju ocjenu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović političar je sa najboljom prosječnom ocjenom (2,93), a drugi na listi je premijer Milojko Spajić (2,77).

Slijede Aleksa Bečić (2,47), Milo Đukanović (2,45), Milan Knežević (2,41), Dritan Abazović (2,34), Nikola Janović (2,28), Danijel Živković (2,26), Andrija Mandić (2,23), Srđan Perić (2,18).

Nakon njih slijede Goran Danilović (2,10), Ivan Vuković (2,10), Boris Bogdanović (2,10), Vladimir Joković (2,06), Boris Mugoša (2,05), Nik Đeljošaj (2,02), Ervin Ibrahimović (2,00), Nikola Đurašković (1,94), Srđan Pavićević (1,93), Damir Šehović (1,89), Andrej Milović (1,88), Genci Nimanbegu (1,88), Duško Marković (1,87), Mehmed Zenka (1,86), Fatmir Đeka (1,86), Vladislav Dajković (1,80), Ivan Vujović (1,78), Vatroslav Belan (1,76) i Seid Hadžić (1.68).

Kad je u pitanju udio najviših ocjena, najviše ih ima Spajić (17,6 odsto), pa Milatović (16,4), Đukanović (16,3), Knežević (14,9), Mandić (12,8).

Spajić u segmentu najviših ocjena bilježi najveći porast, sa 10,3 na 17,6 odsto, a značajan je rast i kod Kneževića sa 9,8 na 14,9 odsto.

Kada je riječ o programu „Evropa sad 2“, 32,8 odsto ispitanika misli da on ne postoji, 23,3 odsto da će on biti realizovan tokom mandata ove vlade, a 17,1 da se program već sada realizuje.

Njih 44,9 odsto je zabrinuto za ekonomsku stabilnost. „Potvrđuje da je standard veoma važan građanima“, rekla je Nevenka Vuksanović, projektna koordinatorka u CEDEM-u.

Rekonstrukciju Vlade podržava 34,1 odsto ispitanika, a 21,9 ne podržava.

Da nisu potrebni vanredni parlamentarni izbori smatra njih 39,3 odsto, a 32,1 da jesu.

Ostavku Milatovića u PES-u dobrom smatra 30,4 odsto, a lošom 21,9 odsto ispitanika. „To pokazuje da ga građani percipiraju kao predsjednika svih građana“, navodi Vuksanović.

Porast povjerenja u policiju

Kada je u pitanju povjerenje u institucije, najveće povjerenje imaju sistem obrazovanja, policija, Srpska pravoslavna crkva, zdravstveni sistem…

Uglavnom i veliko povjerenje u sistem obrazovanja ima 55,2 odsto ispitanika, što je manje u odnosu na maj kada je ova brojka iznosila 59,3 odsto. Bešić ovaj fenomen objašnjava nedavnim štrajkom prosvetnih radnika.

Sa druge strane, porast povjerenja bilježi policija o kojoj je u maju 50,9 odsto ispitanika imalo uglavnom ili veliko povjerenje, a po posljednjem 53,5 odsto.

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku. Učestvovalo je 1.007 ispitanika, dok je standardna statistička greška +/- 3,01 odsto..

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije