Connect with us

POLITIKA

MINISTAR PRAVDE

Milović o glasanju za Rezoluciju o Jasenovcu: Crna Gora treba da se vodi svojim interesima, a ne neke druge države

„Ne bi bilo dobro za Crnu Goru da poslije svega što smo uradili po pitanju evropskih integracija, da na kraju sve to prospemo nekim brzopletim i nedržavotvornim i potezom“, poručio je Milović, komentarišući plan parlamentarne većine da usvoji rezoluciju o Jasenovcu

Milović, Foto: Luka Zeković

Crna Gora bi trebalo da se vodi sopstvenim i interesima svojih građana i evropskog puta, a ne neke druge države i ne bi trebalo da koristi određene rezolucije da bi relativizovala druge, poručio je u intervjuu za Glas Amerike crnogorski ministar pravde Andrej Milović, komentarišući plan parlamentarne većine da usvoji rezoluciju o Jasenovcu.

Milović je istakao da podržava rezoluciju o Srebrenici o kojoj bi Generalna skupština Ujedinjenih nacija trebalo da se izjasni u četvrtak, ali da se crnogorska vlada odlučila da ne bude jedan od njenih sponzora i zbog odnosa sa Srbijom.

Milović boravi u posjeti Sjedinjenim Državama gdje se, između ostalih, sastao sa zvaničnicima Sekretarijata za pravosuđe i Federalnog istražnog biroa (FBI).

Glas Amerike: U Americi boravite u nedjelji u kojoj bi Generalna skupština Ujedinjenih nacija trebalo da razmotri prijedlog rezolucije o Srebrenici. Crnogorska vlada, koja je predložila dva amandmana, najavila je da će rezoluciju podržati, što je izazvalo oštre reakcije iz Srbije, između ostalog i ocjenu predsjednika Aleksandra Vučića da je riječ o prljavoj igri. Da li vi podržavate rezoluciju o Srebrenici i kako komentarišete reakcije iz Beograda?

Milović: Kada je crnogorska strana u pitanju, mi nikada nismo imali dilemu po pitanju Srebrenice. Međunarodni sud i međunarodne organizacije su se jasno odredili prema tom pitanju i Crna Gora kao ozbiljna država koja teži ulasku u Evropsku uniju mora da prihvati sve ono što je moderni svijet. S obzirom na to da su presude međunarodnog suda jasne, Crna Gora nema dilemu i crnogorska skupština se više puta izjasnila po pitanju Srebrenice. Jasno je da se radi o genocidu i to za nas nije ništa novo i nešto oko čega možemo imati dilemu. Jednostavno, Crna Gora kao država koja je preuzela međunarodne obaveze, mora da se ponaša u skladu sa tim obavezama.

Glas Amerike: A kako komentarišete reakcije iz Srbije na poteze Crne Gore?

Milović: To je sve politika. Živjeće se i poslije te sjednice u Ujedinjenim nacijama. Sve je to u svrhu svakodnevne politike i obraćanje biračima za prošle, predstojeće i sve druge izbore. Ne doživljavam to nešto specijalno. Regionu treba malo više državnika, a malo manje političara.

Glas Amerike: Bilo je i poziva da Crna Gora bude jedan od sponzora rezolucije o Srebrenici, što se nije dogodilo. Da li vi smatrate da je to trebalo da urađeno?

Milović: Crnogorska vlada je odlučila da mi treba da podržimo, i ja kako ministar pravde, da podržimo rezoluciju o Srebrenici na način da to ne bude kosponzorstvo, nego samo podrška. To je na neki način i odnos prema Srbiji, vi znate da Crna Gora i Srbija imaju tradicionalno dobre odnose i da su oni viševjekovni. Zbog toga se negdje Crna Gora odlučila da samo podrži rezoluciju, a da ne bude kosponzor.

Glas Amerike: Da li je bilo pritisaka iz Srbije da Crna Gora ne bude kosponzor rezolucije?

Milović: Ja kao ministar pravde nisam uočio te pritiske zato što je to ipak pitanje koje se odnosi na Ministarstvo vanjskih poslova i premijera lično. Ja ne mogu govoriti da li je bilo ili nije jer to nije uopšte u mom resoru.

Glas Amerike: Parlamentarna većina u Crnoj Gori je istovremeno u skupštinsku proceduru stavila prijedlog rezolucije o Jasenovcu. Pojedini eksperti ocjenjuju da je riječ o političkom potezu i da se time, pod pritiskom Beograda, pokušava relativizovati rezolucija o genocidu Srebrenici. Da li vi podržavate usvajanje rezolucije o Jasenovcu?

Milović: To je prije svega pitanje za Skupštinu. Mi smo odvojene grane vlasti. Ono što mislim da treba jeste da se Crna Gora vodi sopstvenim interesima i da ne treba da se vodimo tuđim interesima. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je juče rekao da on uopšte ne želi da izgovori da li je u Jasenovcu bio genocid ili ne jer bi to narušilo odnose sa Hrvatskom narednih sto godina. Vidjeli smo da srpski političari i državnici ne žele da čak to kvalifikuju kao genocid, i mislim da mi kao bilo poslanici u crnogorskom parlamentu ili ministri u vladi treba da se vodimo interesima države Crne Gore i da gledamo šta je najveći interes za nas. A najveći interes za nas je da imamo odlične odnose i sa Hrvatskom koja je naš partner na putu za Evropsku uniju i država od koje nam zavisi ulazak u EU.

Glas Amerike: Hrvatska je već na najavu te rezolucije uputila protestnu notu i ocijenila da će se to negativno odraziti na evropski put Crne Gore i bilateralne odnose sa Hrvatskom. Da li postoji opasnost da to utiče na to da li će Crna Gora dobiti pozitivan IBAR u junu?

Milović: Ja vjerujem da postoji, zbog toga kažem da Crna Gora treba da se vodi sopstvenim interesima i interesima svojih građana i svoje države i evropskog puta. A ne da se vodimo interesima neke druge države ili da prihvatamo spoljni uticaj na našu dnevnu politiku i da koristimo određene rezolucije da bi smo pravili balans nekim drugim rezolucijama ili relativizovali druge rezolucije. Ono što vjerujem jeste da će se i poslanici i ministri i vlada i parlament ponašati odgovorno prema svojoj državi i da će shodno tome vući naredne poteze. Ne bi bilo dobro za Crnu Goru da poslije svega što smo uradili po pitanju IBAR-a, pogotovo Ministarstvo pravde, Vlada Crne Gore, Ministarstvo evropskih poslova, da na kraju sve to da kažem prospemo nekim brzopletim potezom i nedržavatvornim potezom kakav može biti glasanje o rezoluciji o Jasenovcu.

Glas Amerike: Znači, Vi smatrate da poslanici ne treba da usvoje rezoluciju?

Milović: To će poslanici odrediti, to ne mogu ja uopšte kao ministar pravde ne mogu da odredim, niti sugerišem, ja samo mogu da kažem da treba da se vode državnim interesom.

Glas Amerike: Kada ste pomenuli da Crna Gora treba da se vodi svojim interesima i ne podleže tuđim pritiscima, na koje ste pritiske mislili, iz kojih zemalja?

Milović: Ne, nego da ne podleže tuđim interesima bilo da dolaze od određenih političkih subjekata ili od drugih država, mi jednostavno imamo naše interese. Crna Gora je nezavisna država koja vodi svoju politiku i shodno tome treba da se tako i ponaša.

Sa zvaničnicima u SAD i o sporazumu o ekstradiciji

Glas Amerike: Upravo ste završili razgovor za zvaničnikom američkog Sekretarijata za pravosuđe. Da li je bilo reči o konkretnim vidovima saradnje između dva ministarstva?

Milović: Jeste naravno, Crna Gora i SAD su dvije prijateljske, partnerske države čije partnerstvo traje duže od jednog vijeka, tako da američka podrška Crnoj Gori uvijek je bila značajna i ona je ključna ne samo za međunarodne stvari koje se tiču Crne Gore već i evropske integracije. SAD su voljne još snažnije da podrže Crnu Goru na tom putu, razgovarali smo o sporazumima koje SAD i Crna Gora imaju, o kojima pregovaraju i budućim sporazumima koji treba da potpišemo.

Glas Amerike: Možete li mi malo više detalja dati o sporazumima o kojima se pregovara i koji treba da se potpišu?

Milović: Razgovarali smo o sporazumu o ekstradiciji o kojem treba da pregovaramo, takođe smo razgovarali o krovnom sporazumu o saradnji koji treba da omogući da SAD pomognu crnogorskim institucijama u oblasti vladavine prava. Takođe smo razgovarali o podršci specijalnom državnom tužilaštvu i specijalnom policijskom odjeljenju. Zamolio sam američku stranu da najveću podršku koju mogu da pruže – jeste da podrže specijalno tužilaštvo jer stvarno je ipak ključno u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Znamo da kada je poglavlje 23 u pitanju ono što nam je glavni zadatak i glavna obaveza na evropskom putu i generalno da bismo razvili crnogorski pravosudni sistem jeste upravo borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao targetiranog najvećeg problema našeg društva u prethodnim decenijama.

Glas Amerike: Da li je tokom sastanka bilo riječi o slučaju Do Kvona, kojeg potražuju SAD i da li ste donijeli odluku kojoj će zemlji biti izručen?

Milović: Ja još ne mogu donijeti odluku iz prostog razloga što čekamo drugostepenu odluku nadležnog suda, to je Apelacioni sud Crne Gore. Očekujemo da ovih dana Apelacioni sud donese odluku po pitanju žalbe koja je uložena, tako da moramo sačekati da vidimo koja je konačna odluka.

Glas Amerike: Prema posljednjem izvještaju Stejt departmenta, korupcija je i dalje veliki problem u Crnoj Gori, pravosuđe i dalje nije nezavisno, ispolitizovan je proces imenovanja sudija i tužilaca. Šta su prepreke bržem riješavanju tog problema koji postoji dugo u Crnoj Gori?

Milović: Ministarstvo pravde se bori sa tim problemima koje je adresirao Stejt department, predložili nove izmjene i dopune zakona o sudskom savjetu i sudijama, zakon o državnom tužilaštvu i zakon o specijalnom državnom tužilaštvu, i sve te izmjene koje smo radili u saradnji sa Evropskom komisijom, Savjetom Evrope, Venecijanskom komisijom i međunarodnim ekspertima doprinijeće upravo borbi za povećanje nezavisnosti i nepristrasnosti kod izbora i sudija i tužilaca i omogućiti nezavistan i samostalan rad crnogorskih pravosudnih institucija.

Glas Amerike: Prema istom izvještaju, Specijalno državno tužilaštvo je preduzelo niz akcija prema visokim zvaničnicima. Uhapšen je i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić koji se i dalje nalazi u pritvoru. Predstavnici opozicije tvrde da je riječ o političkom revanšizmu i da bi Katniću trebalo da bude dozvoljeno da se brani sa slobode, posebno imajući u vidu njegovo zdravstveno stanje. Sam Katnić tvrdi da su mu ugrožena ljudska prava. Kako Vi to komentarišete , da li u ovom slučaju vidite primjese političkog revanšizma i da li je opravdana odluka da Katnić i dalje bude u pritvoru, imajući u vidu njegovo zdravstveno stanje?

Milović: O pritvoru gospodina Katnića odlučuje sud, ne odlučuje ni tužilaštvo, ni Ministarstvo pravde, niti ja kao ministar pravde, niti specijalni tužilac gospodin Novović, niti predmetni tužilac gospodin Šoškić. Oni su tražili pritvor za gospodina Katnića, sud je cijenio dokaze i sve što je priloženo i sud je taj koji je odredio da Milivoje Katnić bude u pritvoru. Dokle će on biti, ne znam, ali ono što znam jeste da apsolutno ne vjerujem da se radi o bilo kakvom političkom revanšizmu. Ne želim uopšte da sudim ko je u pravu, a ko nije, jer mi ne pripada ta uloga, ali ono što želim i jednoj i drugoj strani jeste da daju što više dokaza, da uspiju da dokažu na sudu tvrdnje koje iznose. Tužilačkoj strani želim sreću u dokazivanju da li je on kriv, dok Katniću želim svu sreću da dokaže da su te optužbe neosnovane i da je nevin. Ministarstvo pravde, kao dio izvršne vlasti, i ministar pravde moraju da se drže nepristrasno.

Ja se svakodnevno interesujem za zdravstveno stanje Milivoja Katnića, svakodnevno imam komunikaciju sa direktorom Uprave za izvršenje krivičnih sankcija. Milivoju Katniću je data najbolja moguća zdravstvena njega, ponuđen je i boravak u Kliničnkom centru, on je sve to odbio, čak i napismeno potvrdio da on to odbija. Vidimo da, nažalost, se taj slučaj malo politizuje u dnevno političke svrhe, možemo da pročitamo da mu se ne dozvoljava zdravstvena zaštita, odlazak u Klinički centar, to naprosto nije tačno. On je vođen u Klinički centar, odbio je da ostane tamo, odbija ljekarske preglede, vrlo teško se uopšte sprovode ljekarski pregledi i kontrola njegovog stanja, ali te stvari on radi svjesno i mi ne možemo ništa drugo da uradimo. Sud je odredio da on bude u pritvoru i mi ne možemo da mijenjamo sudsku odluku. Mi možemo samo da mu pružimo najbolje uslove i da brinemo o njemu svakodnevno, a po pitanju njegovog štrajka to je isključivo njegova odluka koju je on svjesno donio.

Glas Amerike: Napredak u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala između ostalog je uslov da Crna Gora od Evropske komisije dobije pozitivan IBAR, koji kao što znamo predstavlja ocjene koliko je ispunjeno privremenih mjerila u ključnim poglavljima koja se tiču vladavine prava. Da li je Crna Gora uradila dovoljno da u junu dobije pozitivan IBAR?

Milović: Crna Gora je za vrijeme 43. vlade potpuno skrenula sa evropske agende i to je potvrdio Brisel. To nisu naša dnevno politička trvenja između partija i nove i stare vlade, već je to konstatacija Brisela. 43. vlada je, možemo slobodno reći, naj anti-evropska vlada do sada. Mi smo imali vrlo težak zadatak da za vrlo kratak period vratimo fokus na evropsku agendu i da vratimo Crnu Goru na evropski put. Ja vjerujem da smo to uspjeli pogotovo što se tiče IBAR-a. Negdje oko 70 odsto stvari svakako zavisi od Ministarstva pravde koje odlično radi svoj posao. Već smo donijeli dva ključna dokumenta, radimo na izmjeni sedam do osam najbitnijih zakona u oblasti pravosuđa. To je oko 10 dokumenata na kojima trenutno radimo i koji će biti nadam se spremni u prvoj nedelji juna da budu usvojeni u crnogorskom parlamentu. I to će biti upravo ono što od nas traži Evropska komisija, odnosno Evropska unija da dobijemo IBAR.

Glas Amerike: Da li će to biti dovoljno brzo da dobijete IBAR?

Milović: Ja vjerujem da hoće. Dinamika je jako zahtjevna i jako je brz proces, ali mislim da ćemo mi uspjeti do kraja maja da završimo sve kada je u pitanju usvajanje tih akata na vladi, a onda ćemo ih usvojiti i u parlamentu.

Glas Amerike: Kako bi na to moglo da utiče to što prošle nedjelje ponovo nije izabran predsjednik Vrhovnog suda?

Milović: Izbor predsjednika Vrhovnog suda nije uslov za IBAR. I to su istakli u Briselu. Mi mijenjamo zakon o sudskom savjetu i sudijama i novo rešenje će omogućiti da se lakše izabere i predsjednik Vrhovnog suda. I usvajanje tog zakona u junu mjesecu omogućiće da već do kraja juna, početkom jula možda imamo i novi izbor za predsjednika Vrhovnog suda i nadamo se uskoro da ćemo imati predsjednika.

Glas Amerike: Pomenuli ste da je prethodna vlada bila anti-evropska, a ova evropska. Šta je sve to uradila ova vlada da bi pokazala da je pro-evropska?

Milović: Uradila je sve ono što od nas traži Brisel i svaki zadatak i uslov koji su oni targetirali u evropskoj agendi, mi smo pristupili tom uslovu i problemu i rešavamo ga aktivno, i biće riješeno u najkraćem roku. I to je nešto što ističe i Evropska unija i glavne zemlje članice.

Glas Amerike: U februaru ste isključeni iz pokreta Evropa sad, ostali ste ministar pravde u Vladi Crne Gore, da li ćete ostati u Vladi i nakon najavljene rekonstrukcije?

Milović: To pitanje prije svega zavisi od premijera. Vjerujem da, dok god imam povjerenje premijera Spajića da ću biti u Vladi, zato sam i ostao, dok god sam tu imam njegovo povjerenje i kad to ne budem imao, vjerujem da više neću biti dio Vlade. Mislim da Ministarstvo pravde radi dobro svoj posao, da smo isporučili sve ono što je potrebno za IBAR i da nastavljamo da radimo u punom kapacitetu shodno državnim intersima i crnogorskom evropskom integracionom procesu. Tako da je to pitanje za premijera i Vladu, ja svoj posao radim profesionalno i stručno, ne bavim se više politikom.

Glas Amerike: Da li će Vaš ostanak u Vladi zavisiti od IBAR-a?

Milović: Pa vjerujem da će zavisiti od IBAR-a jer to je jako bitno za nas, jednostavno to je i uslov za naš nastavak integracionog puta, a on je najviše u rukama Ministarstva pravde.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Živković: Đukanović ne treba da strahuje od krivičnog gonjenja

On poziva tužilaštvo da ako ima bilo šta inkriminišuće protiv njega pokrene istragu ili ako nema elemenata krivičnog djela da se na to pitanje konačno stavi tačka

Živković i Đukanović, Foto: Boris Pejović

Lider Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković kaže da nekadašnji predsjednik te partije i bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović ne treba da strahuje od krivičnog gonjenja i poziva tužilaštvo da ako ima bilo šta inkriminišuće protiv njega pokrene istragu ili ako nema elemenata krivičnog djela da se na to pitanje konačno stavi tačka.

Živković je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti ponovio i da DPS glavnog specijalnog tužioca (GST) Vladimira Novovića smatra „selektivnim skaj tužiocem“ i da za njega nema krivičnih djela nakon 30. avgusta 2020. godine.

„Gospodin Đukanović nema od čega da zebe. Ja ne vjerujem da tamo ima bilo šta inkriminišuće u njegovom slučaju. Znate zašto? Zato što sam slušao njegov intervju gdje je kazao, 30 godina se bavio politikom i ozbiljnim poslovima u državi. Prvog dana kada je počeo da obavlja taj posao, do posljednjeg dana kada je obavljao psolove u politici i samim tim u državi, kako je kazao, strogo je vodio računa da će doći dan kada će neko preipsitivati odgovornost za ono što je uradio u prethodnom vremenskom periodu“, rekao je Živković.

On je dodao da je osnovna teza prethodnih decenija bila „treba uhapsiti Mila Đukanovića“.

„To je bila osnovna teza. Milo Đukanović će nakon izbornog poraza izvesti tenkove da brani izbornu volju građana. To je bila prva teza. Šta je od toga ostalo? Predaja i mirna tranzicija vlasti. Druga teza je bila – Milo Đukanović če avionom da pobjegne za Dubai. Ajde da budemo konkretni i jasni. Ako ima nešto inkriminišuće po pitanju Đukanovića u tužilaštvu, neka se otvori istraga. Nema potrebe da to mistifikujemo. Ako postoji potreba da se preispita, da li ima odgovornosti Đukanovića u određenim slučajevima, neka se preispita, ako ima elemenata za optužnicu, neka se optužnica podigne, ali ako nema elemenata krivične odgovornosti onda dajte da na to stavimo tačku i da se to završi“, kazao je Živković.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Iz Vlade objasnili: Bugarski predsjednik napustio zgradu jer je Spajić kasnio četiri minuta na sastanak

Iz Vlade Crne Gore naveli su i da je Spajić „imao veliku želju da se sastane sa bugarskim predsjednikom, uprkos zgusnutoj agendi, ali da je raniji sastanak sa najvećom turističkom kompanijom, njemačkim TUI-ijem, trajao tri minuta duže od planiranog“, prenosi Srna

Premijer Crne Gore Milojko Spajić kasnio je na sastanak sa bugarskim predsjednikom Rumenom Radevim, koji se nalazi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, zbog čega je delegacija Bugarske na čelu sa njim napustila zgradu Vlade. Sastanak je bio planiran za juče u 17 časova i bugarski predsjednik je došao na vrijeme, ali je nakon četiri minuta čekanja napustio zgradu vlade u Podgorici.

Iz Vlade Crne Gore naveli su da je Spajić „imao veliku želju da se sastane sa bugarskim predsjednikom, uprkos zgusnutoj agendi, ali da je raniji sastanak sa najvećom turističkom kompanijom, njemačkim TUI-ijem, trajao tri minuta duže od planiranog“, prenosi Srna.

Rudev se kasnije na Cetinju sastao sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem, a potom u Podgorici i sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem.

Bugarski predsjednik je stigao u Crnu Goru u nedjelju uveče, a na aerodromu ga je, uz državne, počasti dočekao zamjenik predsjednika Vlade Crne Gore Aleksa Bečić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(INTERVJU) Ćulafić: Najozbiljniji problem Berana je nezaposlenost, saradnja sa centralnim vlastima nedovoljno produktivna

„Pred nama je još puno posla, uvijek može više i bolje, ali duboko vjerujem u timski rad saradnika, da možemo točak razvoja Berana pokrenuti u pozitivnom smjeru“, kazao je u intervjuu za PRESS dosadašnji potpredsjednik Opštine Berane koji bi, na osnovu kaolicionog sporazuma, trebalo da bude izabran za čelnog čovjeka ove opštine, Damjan Ćulafić

Ćulafić

Iako je, uglavnom, svakoj izvršnoj vlasti prioritet razvoj sjevernih crnogorskih opština to se, u praksi, jako sporo vidi i osjeća.

Tako se i Berane, grad sa jako velikim brojem prirodnih i turističkih potencijala, suočava sa raznim izazovima, među kojima je visoka stopa nezaposlenosti jedan od najvećih.

Iako Opština preduzima različite inicijative kako bi poboljšala ekonomsku situaciju i, uopšteno, pospješila razvoj ove opštine, nužno je iskrenije, konkretnije i sinhronizovanije djelovanje centralne izvršne i lokalne vlasti.

Saradnja sa centralnim vlastima, koja bi mogla da igra ključnu ulogu u rješavanju problema nezaposlenosti u Beranama, za sada nije dovoljno produktivna i proaktivna, a o svemu tome je, mnogo više i detaljnije, govorio u intervjuu za PRESS dosadašnji potpredsjednik Opštine Berana koji bi, na osnovu kaolicionog sporazuma, trebalo da bude izabran za čelnog čovjeka ove opštine, Damjan Ćulafić.

PRESS: Kako biste ocijenili trenutni ekonomski razvoj Opštine Berane?

Ćulafić: Još uvijek nemamo zadovoljavajuću dinamiku. Naravno, treba isticati borbu na tržištu koju zbilja lavovski vode već dokazani privrednici, ali osim njih, nemamo previše novih atraktivnih privrednih sadržaja. Ipak, kao odgovorno rukovodstvo Opštine Berane, s vremena na vrijeme smo imali sadržajne razgovore sa zainteresovanim investitorima. Treba znati da ozbiljan privrednik ni na jedno tržište ne ulazi bez detaljne analize istog. Tako da su i konkretni razgovori sa investitorima do sada išli u smjeru našeg predočavanja prednosti ulaganja kapitala Beranama. Naravno, da bi se u Beranama ekonomija razvijala na održivim osnovima, nužno je sa svakim zainteresovanim za ulaganja graditi odnos maksimalnog međusobnog povjerenja, jer je isto u lokalnu samoupravu potpuno bilo izgubljeno, kao i u dobar dio političkih aktera koji su učestvovali u vođenju Opštine Berane, tako da je proces vraćanja povjerenja u lokalne institucije mukotrpan, zahtijeva mnogo taktike, strpljenja, znanja, ali ne manje dobre namjere i želje da se Berane pokrene.

Međutim, s obzirom na činjenicu da smo problem sagledali, preduzeli konkretne korake (formirali smo Privredni savjet Opštine Berane, planirali formiranje Socijalnog savjeta, poslije nekoliko decenija u opštinsko vlasništvo povratili više od dva hektara zemljišta na atraktivnoj lokaciji, zaključili ili pripremili teren za zaključivanje još ugovora na bazi javno-privatnog partnerstva), mišljenja sam da za dvije godine nije moglo više da se uradi, a posebno uz finansijske probleme i balast u vidu javnog duga od preko 21 miliona evra, ogromne nenamjenske potrošnje koju državni organi još uvijek nisu ispitali i iznos utvrdili i tako dalje. Ali, da budemo do kraja otvoreni i tačni, bez mnogo aktivnije saradnje resornih ministarstava i lokalne samouprave, koja je za sada na skromnom nivou, teško da se može očekivati ekonomski razvoj ubrzanije dinamike.

PRESS: Koji su ključni projekti realizovani u poslednje dvije godine od kako koalicija čiji ste dio vrši vlast u ovoj opštini?

Ćulafić: Koalicija koja čini aktuelnu lokalnu vlast je i u ovoj oblasti morala da uloži veliki napor kako bi pokrenula stvari naprijed. Lično sam smatrao da treba rekapitulirati stanje, o svemu obavijestiti javnost (što sam i činio), ali odmah krenuti naprijed. Naprosto, umorni smo od jučerašnjih grešaka. Tako da je naša aktivnost na ovom polju za lokalne prilike revolucionarna. Za dvije godine možemo se pohvaliti da smo pripremili tehničku dokumentaciju (ili je u fazi pripreme) preko 45 infrastrukturnih projekata. Od tog broja 23 projekta su kandidovana za državni kapitalni budžet (za 2024. kandidovali smo 9, a za 2025. godinu 14 projekata). Dakle, ova lokalna vladajuća konjunktura radi. S druge strane, što se tiče realizovanih projekata za prethodne dvije godine, oni se kreću od onih manje vrijednosti (ali koji su izuzetno važni za grad), pa do krupnih kapitalnih projekata.

Možemo se pohvaliti da smo asfaltirali preko 25 kilometara puteva, rekonstruisali ili izgradili desetak igrališta, uređivali gradske parkove, gradili manje mostove, uvećali agrobudžet za 80%, pripremili novi Strateški plan razvoja, pa smo, konačno, stigli i do izvođenja radova na krupnim kapitalnim projektima kakvi su: obaloutvrda između dva limska mosta (projekat predračunske vrijednosti preko 4,4 miliona evra bez uračunatog PDV-a), zapadna tribina fudbalskog stadiona (projekat vrijedan 1,8 miliona evra), saobraćajnica koja povezuje ul. Dušana Vujoševića i OŠ “Vuk Karadžić” (projekat vrijedan 600.000 evra), zgrada Centra za kulturu, ograda u ulici Todora Đeda Vojvodića itd. Očekujemo da ove godine dovršimo i tri velika projekta iz oblasti ekologije: regulaciju makve (projekat vrijedan oko 2 dva miliona evra), kanalizaciju u MZ Lužac (vrijednosti 400.000 evra) i kanalizaciju u naselju Donji Talum (predračunska vrijednost oko 240.000 evra). Doduše, sve ovo biće ugroženo ukoliko se trenutna politička kriza ne riješi ubrzo i shodno dogovorenom.

Zgrada Opštine Berane, Foto: Opština Berane

PRESS: Koji su bili glavni prioriteti lokalne samouprave u pogledu razvoja Opštine Berane do sada, šta je sve od toga realizovano, a koji će biti u narednom periodu?

Ćulafić: Moram priznati da su prioriteti političke partije, čiju sam listu na lokalnim izborima predvodio, bili fokusirani na kulturni razvoj, infrastrukturni i privredni. Ako bismo sada pogledali predizborni program Demokrata, koji smo biračima ponudili u martu 2022. godine, uz konstantan monitoring u oblastima u kojima se postižu radni rezultati, došli bismo do zaključka da je ukupan program realizovan u procentu od oko 47%. Dakle, naša dinamika rada je zadovoljavajuća, i prati vremenski okvir u kom treba sve projekte i prioritete realizovati. Ponavljam, ukoliko bi politička stabilnost bila adekvatna, u predstojeće dvije godine očekujem kompletiranje obećanog posla. Uostalom, to je sve lako provjerljivo. Ipak, istakao bih da je najveći broj prioriteta ostvaren u oblasti kulture, poljoprivrede, komunalnih i infrastrukturnih oblasti i sporta, ali je maksimalan fokus stavljen i na konsultantske usluge i izradu kvalitetne projektno-tehničke dokumentacije.

Pred nama je još puno posla, uvijek može više i bolje, ali duboko vjerujem u timski rad saradnika, da možemo točak razvoja Berana pokrenuti u pozitivnom smjeru.

PRESS: Turizam je mnogo važan sektor za mnoge opštine u Crnoj Gori. Kakvi su vaši planovi za razvoj turističkih potencijala Berana? Da li postoje novi turistički projekti ili inicijative na kojima se trenutno radi?

Ćulafić: Apsolutno sam saglasan sa Vašom ocjenom da je turizam jedan od krucijalnih segmenata razvoja svih sredina u Crnoj Gori, pa time i Berana. Nedavno, dok smo radili na izradi Strateškog plana razvoja Opštine Berane za period od 2024-2031. godine, u anonimnoj anketi, oblast našeg rada koja je dominantno ocjenjivana negativnom ocjenom bila je upravo ova. Dakle, prostora za unaprješenje ima mnogo. Ipak, ako stvari gledamo realno, i za ovu oblast treba graditi od nule, jer su prethodne administracije ignorisale važnost ove oblasti. Naime, prevashodno planska dokumentacija nije dozvoljavala temeljniji razvoj turizma. Međutim, intervencijama u Nacrtu Prostornog plana Crne Gore, stvorili smo pretpostavke da i prostorni plan Berana, i kasnija razrada kroz detaljne planove, može da detektuje najrelevantnije kote za razvoj kroz privrednu oblast turizma. Dakle, naš plan je da zamrlo administrativno stanje oživimo, a kroz njega i da konkretno djelujemo ponudom. Jednostavno, te korake, ako želimo ozbiljno i temeljno da razvijamo grad, ne možemo da preskačemo. Javašluk ne bi donio ništa ozbiljno, osim nove poplave lažljivog populizma.

PRESS: Kako se Opština Berane nosi sa izazovima u oblasti obrazovanja i zapošljavanja mladih? Postoje li specifični programi za podršku mladima u njihovom profesionalnom razvoju i zapošljavanju?

Ćulafić: Nosimo se mnogo lakše u oblasti obrazovanja, nego u oblasti zapoljšavanja. Doduše, na oba polja su naši rezultati proporcionalni našim zakonskim ovlašćenjima. Naime, u oblasti obrazovanja moram priznati da djeca Berana proslavljaju svoj grad kao niko drugi. Kad sagledate broj izuzetnih studenata koje stipendiramo, broj kulturnih i naučnih manifestacija koje finansiramo a koje oni osmišljavaju i organizuju, broj nagrada u različitim oblastima obrazovanja i vannastavnih aktivnosti kojima su ovjenčani, broj lučonoša kako u ustanovama osnovnog, tako i u ustanovama srednjeg obrazovanja, jasno vam je da se poslovični renome Berana kao sredine koja je vrelo budućih intelektualaca, sportista i stvaralaca, brani još uvijek uspješno predanim i ozbiljnim radom.

S druge strane, Berane ima kao jedan od najozbiljnijih problema veliku stopu nezaposlenosti. Ona je krajem 2022. iznosila 48%, dok je krajem 2023. ta cifra smanjena za otprilike 4%, što ne mogu ocijeniti pretjerano velikim boljitkom. Najveći broj nezaposlenih su mladi ljudi, među njima ima visokoobrazovanog svijeta, ali Berane još uvijek ne može da im ponudi adekvatan posao. Mi smo, kao lokalna uprava, započeli i realizujemo nekoliko programa kojima stimulišemo zapošljavanja: podrška ženskom preduzetništvu, podrška omladinskom preduzetništvu, raspodjela civilnom sektoru, subvencije u oblasti poljoprivrede i tako dalje. No, očito da sve to nije dovoljno. Razlozi i uzroci svega zahtijevaju ozbiljnu i stručnu analizu, a potom i efikasnu strategiju za mijenjanje ovako ružne slike. Nije pravično da stopa nezaposlenosti u nekom primorskom gradu bude deset puta manja od one koju imamo u Beranama. Takva diskrepanca bi zabrinula svakog odgovornog čovjeka, ali do sada nije brinula Vlade Crne Gore, posebno ne minstarstva koja su resorno zadužena za oblasti zapošljavanja, demografije, obrazovanja i slično.

PRESS: Na koji način se Opština Berane bori sa tim velikim problemom kao što je odlazak mladih i, uopšteno, građana Berana?

Ćulafić: Ponavljam, treba poći od ovlašćenja koja lokalna samouprava ima u ovoj oblasti. Da se emigracije sprječavaju izgradnjom putne infrastrukture, pojačanim i obogaćenim kulturnim i sportskim događajima, efikasnom lokalnom administracijom, povećanjem agrobudžeta ili bilo čim drugim što je u nadležnosti lokalne samouprave, a na čemu smo uspješno radili, onda bismo te negativne trendove i zaustavljali. Međutim, nužna je iskrenija i konkretnija saradnja centralne izvršne i lokalne vlasti. Manje neproduktivnog i neukusnog fotografisanja glomaznih delegacija, a više rada, uz pojačan monitoring postignutog. Spreman sam svakome da priznam doprinos razvoju Berana. Ali mi je zato potreban jasan, konkretan i vrijedan dokaz.

PRESS: Koji su najveći izazovi sa kojima se suočavate u procesu razvoja opštine i kako vi planirate da ih, kao budući predsjednik Opštine, prevaziđete?

Ćulafić: Prevashodno, sva je prilika da treba biti oprezan sa očekivanjima o mom izboru na mjesto predsjednika Opštine Berane, jer očito da odavno postignut dogovor, potvrđen prije nekoliko dana, ipak može da ne naiđe na konkretnu podršku naših koalicionih partnera.

Ali, ukoliko sve bude redovno i u skladu sa dogovorenim, najvećim izazovom doživljavam lokalne javne finansije. Podsjetiću, kada je u junu 2022. godine formirana nova lokalna vlast, zatečeni dug je bio 20.195.208,05 evra. Uzmimo u obzir da je taj iznos dva i po puta veći nego što je prosječno realizovan budžet Opštine Berane u zadnjih pet godina. U tu cifru nije uračunato preko 300.000,00 evra duga koji nije bio knjigovodstveno evidentiran, već za koji smo tek naknadno dobili vjerodostojne isprave da postoji. A da sve bude još izazovnije, isplivao je podatak da se neki predsjednici Opštine Berane mogu pohvaliti obilnom nenamjenskom potrošnjom, koja prevazilazi cifru od oko 700.000,00 evra. Dakle, nenamjenski potrošen novac možete odmah tretirati kao dug dospio za naplatu od strane uplatioca tog novca (ne ulazeći u krivično-pravni tretman takvog postupanja u službenim radnjama). Kad to sve, ugrubo, saberete, dođete do početnog stanja od preko 21 miliona evra javnog duga Opštine Berane.

Mi smo uspijevali da finansije konsolidujemo, i da prvih mjeseci rada vratimo preko milion evra duga, uz redovno servisiranje obaveza po sporazumu o reprogramu poreskog duga. Međutim, novi talas populističkih koraka u finansijama nas je doveo u neodrživo stanje. Jer podizanje plata od strane Vlade Crne Gore u komunalnoj oblasti u iznosu od 50% u prosjeku, u upravi preko 25%, sa sličnom avanturom u oblasti kulture, dovelo je Opštinu Berane do situacije da je pred bankrotom, jer s obzirom na realne prihode nije u mogućnosti ni redovne obaveze da izmiruje odgovorno. Dakle, prethodna rukovodstva u lokalnoj samoupravi i neodrživa rješenja Vlade Crne Gore kad je Opština Berane u pitanju, doveli su naše zaposlene u vrlo ugrožen položaj. U svemu tome ovih dana smo dobili još političku krizu koji neodgovorni odbornici provociraju. Ja ne želim da djelujem pesimistično, ali ovdje sam vam predočio samo segment situacije u kojoj se Opština Berane nalazi.

Šta će biti moji koraci ako dođe do realizacije dogovora o rotaciji na mjestu predsjednika opštine, vidjećemo. U svakom slučaju, mnogo aktivnija saradnja sa medijima s ciljem preciznog i pouzdanog informisanja javnosti o svim detaljima, ali i odlučna finansijska politika na polju zauzdavanja negativnih efekata neodgovorne lokalne politike prije 2022. godine i neodgovornog odnosa tzv. “manjinske Vlade” prema lokalnim javnim finansijama Opštine Berane.

Crna Gora mora da shvati da nije u lakoj već u preteškoj situaciji, i da ovo stanje iziskuje političku stabilnost i ozbiljne, obrazovane i odgovorne ljude, sa snažnim patriotskim osjećanjem i dobrom namjerom, na ključnim mjestima odlučivanja i bukvalno spašavanja grada i zemlje. No, neka vrijeme pred nama izmjeri svačiju težinu.

PRESS: Kako ocenjujete saradnju sa centralnim vlastima u vezi sa projektima koji su važni za razvoj Berana i njihovim finansiranjem?

Ćulafić: Nedovoljno produktivnom, još uvijek. Kada je formiran kapitalni budžet Crne Gore za 2023. godinu, izdvajanja za Berane su bila marginalna, ali se nismo bunili, jer smo znali da naši prethodnici nisu poslali argumentovan predlog za kapitalni budžet. Međutim, kada je formiran budžet za 2024. godinu, opšte je poznato da sam javno iskazivao veliko nezadovoljstvo, svjestan ispravnosti našeg rada i kvaliteta formiranog predloga za kapitalni budžet. Dakle, mislim da treba sinhronizovano raditi na izdvajanjima za kapitalne projekte u Beranama, jer čak i po upravno-pravnoj definiciji lokalna samouprava je formirana uz obrazloženje da lokalne vlasti najbolje znaju koji su prioriteti zajednice (bar se tako od lokalnih vlasti u teoriji očekuje).

Nisam želio da vjerujem da je sve projektovani politički pritisak na lokalnu vlast, iako sam sumnje i u tom pogledu izražavao. Ukoliko se politička stabilnost u Beranama ne povrati, mišljenja sam da i ovaj segment treba uvrstiti u jedan od mogućih razloga. Ipak, mi smo spremni za rad i ja, u ime Beranaca, pozivam na plodnu saradnju.

PRESS: Vaša poruka koju biste želeli da prenesete građanima Berana u vezi sa budućim planovima i projektima koji će doprineti razvoju i boljem kvalitetu života u opštini?

Ćulafić: Ako bude političke stabilnosti, imaće čemu da se raduju. Predstojeće dvije godine treba da nam svima donesu plodne rezultate i realizaciju pripremljenog terena za razvoj. Ukoliko se politička kriza produbi, onda je sve ugroženo i neizvjesno. Tada treba vrijeme posvetiti otkrivanju razloga za nove ucjene i nestabilnost u lokalnom parlamentu. Ne želim da vjerujem da se bliska prošlost ponavlja i da se i dalje sudbina Berana „rješava“ u podgoričkim restoranima među opskurnim ličnostima.

Razgovor vodio: Milovan Marković

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije