Connect with us

DRUŠTVO

OGLASILI SE POVODOM NEDAVNO EMITOVANOG FILMA "BRANILI SMO SVETINJE"

Mitropolija: Narod je htio vladike i sveštenike na čelu litija, a ne političare

Iz Mitropolije Crnogorsko-primorske kazali da ne žele umanjiti bilo čiji doprinos, ali da je neprihvatljivo da se litije naknadno stranački obilježavaju

Građani su na čelu litija, održanim 2019. i 2020. godine, željeli da vide sveštenstvo, a ne političare i neprihvatljivo je da se one naknadno stranački obilježavaju, kao što je to učinjeno filmom „Branili smo Svetinje“, nedavno prikazanim na pojedinim TV kanalima, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.

U filmu čiji je autor „Savez Srba iz Crne Gore“ naglašava se uloga Demokratskog fronta i većina sagovornika u filmu je iz te koalicije.

U Mitropoliji su ocijenili da je jedan od ključnih razloga uspjeha litija u tome što nisu dozvolili da se one stranački ili partijski obilježavaju i što su one „bile i ostale crkveni, svetoduhovski i svenarodni događaj“.

„Litije koje su podigle i objedinile pravoslavne hrišćane u Crnoj Gori u vrijeme poslije izglasavanja anticivilizacijskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, bile su nastavak, jedinstven i od Boga darovan, ranijih litija koje je predvodio Sveti Vasilije Ostroški počevši od one kad je Svetac pohodio svoju Hercegovinu 1996. godine, pa preko svakogodišnjih nikšićkih litija povodom njegovog Praznika sve do nezaboravnog Sabora oko njegovih Svetih moštiju 21. decembra 2019. u Nikšiću. Božanski karakter svenarodnih litija nije dobro poistovjećivati sa bilo kakvim drugim narodnim okupljanjima, posebno ne sa stranačkim ili staleškim“, saopštili su iz MCP.

Treba imati u vidu, kako navode, da jedino duhovna sadržina litija istovremeno motiviše i „sabira ljude iz različitih ideologija i slojeva društva“.

„Posebno je dragocjeno što su u pomenutim litijama krajem 2019. i početkom 2020. braća disala jednim duhom bez obzira na to kako se ko nacionalno izjašnjavao: Srbi i Crnogorci su u tom sveštenom hodu obrisali različite podjele i podozrenja među sobom, izmirili se i objedinili oko imena Božijeg i svojih Svetinja. Različitosti u nacionalnom izjašnjavanju nijesu nestale, ali su ustuknule pred istinskim i spasonosnim osjećanjem svenarodnog jedinstva u Hristu čije smo Svetinje zajednički branili i odbranili“, saopštili su iz MCP.

Isto tako, dodaju, u litijama su bili zajedno lideri i pripadnici različitih stranaka.

„Služi im na čast što su, ostajući vjerni svojim strankama i partijama, dali prednost svenarodnom jedinstvu oko Svetinja i ćivota Svetog Vasilija Ostroškog. Na takav način svi učesnici ovih znamenitih događaja od djeteta do starca, muško i žensko, profesori, umjetnici, radnici i učenici dali su svoj veliki doprinos neospornom uspjehu litija“, navode iz MCP.

Zbog toga, kako su kazali, ne žele da umanje bilo čiji doprinos, pa ni političara.

„Moramo se, ipak, podsjetiti da je narod, a to svi mi u Crnoj Gori dobro znamo, htio da vidi na čelu litija svoje vladike i sveštenike, a ne političare. Glas naroda, glas Božji! Prihvatili smo volju Božiju i volju naroda i u skladu sa tom najvišom dužnošću, molitveno predvodili litije ističući da ćemo pobijediti zlo samo jevanđelskim sredstvima: istinom, dobrotom, rodoljubljem i istrajnom borbom za unapređenje sveopšte pravne sigurnosti i ravnopravnosti svih vjera u Crnoj Gori“, dodaje se u saopštenju.

Iz MCP podsjećaju da je na čelu litija bio preminuli mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, kome je „ta čast svenarodnog duhovnog vođe po svakom osnovu pripadala“.

„Svršivši mudro i časno tu od višnjeg promisla povjerenu mu službu naš slavom ovjenčani Mitropolit prešao je iz ovog privremenog u novi život na nebesima da nam bude svjedok istine pred Gospodom. Uvjereni smo da je jedan od ključnih razloga uspjeha litija u tome što nijesmo dozvolili da se one stranački ili partijski obilježavaju i što su one bile i ostale crkveni, svetoduhovski i svenarodni događaj. Zbog toga je neprihvatljivo da se one naknadno stranački obilježavaju kao što je to učinjeno filmom ‘Branili smo Svetinje’ nedavno prikazanim na pojedinim TV kanalima“, zaključuje se u saopštenju.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Berane: Zaplijenjena građa na Jelovici, uhvaćen i čuvar šuma sa svojim kamionom

„Ovaj slučaj je odmah prijavljen Upravi policije. Niko neće biti aboliran od odgovornosti, zato u narednim danima još aktivnije nastavljamo našu uspješnu borbu protiv bespravnih aktivnosti“, kazao je vd direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, Miloš Rajković

Foto: Screenshot

Službenici Uprave za gazdovanje šumama i lovištima jutros su zaplijenili bespravno posječenu građu na beranskoj Jelovici.

Kako je saopšteno iz Uprave za gazdovanje šumama uz koordinaciju vršioca dužnosti direktora Uprave Miloša Rajkovića zaplijenjenu građu su prebacili na sigurnu lokaciju.

Foto: Uprave za gazdovanje šumama i lovištima

„Ono što je posebno značajno naglasiti jeste činjenica da su ovom prilikom, na drugoj lokaciji, zahvaljujući tajno postavljenim kamerama u šumi, otkrivena dva kamiona i zaposleni Uprave za gazdovanje šumama i lovištima, čuvar šuma, koji je sopstvenim kamionom prevozio određenu građu. Ovaj slučaj je odmah prijavljen Upravi policije sa kojima se trenutno vrši utvrđivanje činjenica i prikupljaju dokazi, a u narednim danima sigurno će biti i adekvatno procesuiran i sankcionisan zbog nezakontog postupanja“, navodi se u saopštenju.

VD direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima Miloš Rajković poručio je da neće dozvoliti da se bilo ko igra sa državnim institucijama, a samim tim i da sprovodi bezakonje.

Foto: Screenshot/Uprave za gazdovanje šumama i lovištima

„Niko neće biti aboliran od odgovornosti, zato u narednim danima još aktivnije nastavljamo našu uspješnu borbu protiv bespravnih aktivnosti, a zahvaljujući tajno postavljenim kamerama imaćemo uvid u sve bespravne radnje koje se sprovode u šumama“, zaključio je Rajković.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Spajić: Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna

„Ostaću posvećen napretku Crne Gore svakog dana svog života“, poručio je premijer

Povodom 21. maja, Dana nezavisnosti Crne Gore, predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić priredio je svečani prijem u Vili Gorica. Prenos ste mogli pratiti na TVCG2 i Portalu RTCG.

Prijemu su prisustvovali predstavnici diplomatskog kora, političari, i brojni drugi zvaničnici.

Predsjednik Vlade Milojko Spajić obratio se prisutnima, kazavši da je 44. Vlada na čijem je čelu u relativno kratkom periodu postigla zapažene rezultate.

„Mi koji sada živimo u Crnoj Gori treba da razmišljamo kako da budemo dobri preci, kako da se buduće generacije ponose nama i našim djelima. Pa kako? Jedino ako ostvarimo buku dnevne politike i bavimo se temama koje su relevantne. Nešto je više od pola godine kako ste mi ukazali povjerenje da budem na čelu 44. Vlade sa zadatkom da Crnu Goru vodimo putem daljeg napretka. Postavili smo tri ključna prioriteteta koja se odnose na ravnomjeran, ubrzan ekonomski razvoj, ubrzavanje evropskih integracija i vladavinu prava. Sa ove vremenske distance možemo reći da smo u relativno kratkom periodu postigli zapažene rezultate na planu stvaranja uslova za unapređenje saobraćajne infrastrukture, kao jednog od ključnih preduslova ukupnog privrednog rasta. Svih 14 dionica i autocesti su u fazi pripreme za realizaciju“, naveo je, između ostalog, Spajić.

U skladu sa pokrenutim aktivnostima, on je kazao da Vlada pokreće bolju budućnost za rast djece.

Poručio je da će osim penzija, i druga obećanja Vlade biti na listi prioriteta.

„U samo dva mjeseca mandata stvorili smo uslove za povećanje minimalne penzije, dok je nedavnom odlukom Vlade omogućeno rješavanje pitanja srazmjernih penzionera kako bi i oni već početkom naredne godine dobili uvećane penzije. Za minimum ljudskog dostojanstva potrebno je 450 eura, i Vlada je dužna da to obezbijedi. Drage građanke i građani, vaše penzije su sigurne. A osim penzija i druga naša obećanja biće realizovana u predviđenim rokovima“, naveo je on.

Podsjetio je da u junu čekamo pozitivan IBAR što, kaže, daje novu nadu našoj evropskoj perspektivi.

„Nada za Crnu Goru je nada za čitav region. Možda će zvučati pretenciozno, ali našim napredovanjem na planu približavanja EU dat je novi vjetar u leđa i našim susjedima, a ideja evropeizma na velika vrata se vraća. Čini se čak i kod onih koji su počeli da gube vjeru u evropsku perspektivu. Stoga se svojim djelovanjem na regionalnom planu iznova potvrđujemo kao podrška našim najbližim susjedima da prevazilaze prošlost i sa vjerom gledaju u zajedničku evropsku budućnost napretka“, istakao je on.

Poručio je da će ostati posvećen napretku Crne Gore „svakog dana svog mandata i svog života“.

„Ubijeđen sam da za Crnu Goru najbolja vremena tek dolaze, a Crna Gora da bi bila vječna mora biti izvrsna“, kazao je Spajić, čestitavši Dan nezavisnosti Crne Gore.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Protest ispred Apelacionog suda: „Strože kazne za zločine nad djecom, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije“

Jedna od organizatorki protesta rekla da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina

Više desetina građana okupilo se danas ispred Apelacionog suda u znak protesta nakon što je taj sud odlučio da B.B, okrivljenom za višestruko silovanje petnaestogodišnje djevojčice umanji kaznu zatvora sa maksimalnih 15 na osam godina.

Okupljeni su nosili transparente „Strože kazne za zločine nad djecom“, „Smanjite silovanje, ne kaznu“, „Osam godina zatvora za doživotnu traumu“, „Produženo silovanje nema prenaglašen značaj“…

Foto: Jovan Mrdak

„Pitamo Apelacioni sud i vijeće suda zbog čega je nagradilo silovatelja. Ukoliko nije bilo jedne olakšavajuće okolnosti, ako se radi o maloljetnom djetetu, ako se radi o povratniku, zašto su kaznili djevojčicu? Žrtva nikad nije kriva. Ali, institucije ohrabruju nasilnike i siledžije da nastave da rade ono što rade“, rekla je Aida Petrović iz NVO Prima.

Jedna od organizatorki protesta Vesna Jočić upitala je da li se iko pita jesu li „roditelji sada sposobni da djetetu poslije ovoga slučaja budu psihička podrška“. „Ko iza žrtve stoji sada, ko joj pruža podršku“ kazala je.

Predstavnica pokreta „Mi možemo“ kazala je da su sastavili peticiju da minimalna kazna za silovanja iz ove oblasti mora biti osam godina.

„Zahtijevamo pod hitno promjenu kaznene politike. Ovu peticiju je podržalo šest hiljada građana. Ne komentarišemo sudske odluke, ali smatramo da je nešto pogrešno kada je u pitanju kaznena politika Crne Gore“, kazala je Radić.

Foto: Jovan Mrdak

Izvršna direktorica Udruženja Roditelji Kristina Mihailović kazala je da je „ovo, nažalost, samo jedan od nekoliko sličnih slučajeva koji se desio posljednjih dana“. „U ovom trenutku ima još nekoliko sličnih slučajeva gdje je čak možda i poruka dodatno loša. Mi nemamo registar. Nemamo ko je sve počinio ovakva djela. Ako nemate svoje dijete, zašto ne pomislite na dijete iz vaše blizine, kakvu mu poruku šaljete“, navela je ona.

Mihajlović je dodala da osim što smanjuju kazne, „idete ka donjoj a ne gornjoj granici, odlučujete da ne primjenjujete ono što treba da bi djeca bila zaštićena“

B. B, koji je od januara do juna 2020. godine silovao djevojčicu, prijeteći da će joj ubiti oca ako nekome kaže, 2022. sutkinja Vesna Kovačević osudila je na maksimalnih 15 godina. Apelacioni sud je ukinuo tu presudu, nakon čega mu je u ponovljenom postupku sudija Veljko Radovanović izrekao istu kaznu, pa je nova odluka da se ona smanji na osam godina pravosnažna.

Iz Apelacionog suda su juče kazali da razumiju potrebu javnosti da iskaže nezadovoljstvo njihovom odlukom, ali ističu da su na osnovu brižljive i svestrane analize odmjerili kaznu u granicama koje su zakonom propisane za to krivično djelo, u skladu sa kaznenom politikom iskazanom kroz dostupnu sudsku praksu i na osnovu slobodnog sudijskog uvjerenja u skladu sa zakonom.

Odluku o smanjenju donijele su sudije Predrag Tabaš, Srđan Vujović i Vesna Moštrokol.

Okrivljeni B.B. već je odležao pola kazne, a u zatvoru će biti još najviše četiri godine, ako nakon nekog vremena ne dobije uslovni otpust.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije