DRUŠTVO
OGLASILI SE POVODOM NEDAVNO EMITOVANOG FILMA "BRANILI SMO SVETINJE"
Mitropolija: Narod je htio vladike i sveštenike na čelu litija, a ne političare
Iz Mitropolije Crnogorsko-primorske kazali da ne žele umanjiti bilo čiji doprinos, ali da je neprihvatljivo da se litije naknadno stranački obilježavaju

Građani su na čelu litija, održanim 2019. i 2020. godine, željeli da vide sveštenstvo, a ne političare i neprihvatljivo je da se one naknadno stranački obilježavaju, kao što je to učinjeno filmom „Branili smo Svetinje“, nedavno prikazanim na pojedinim TV kanalima, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.
U filmu čiji je autor „Savez Srba iz Crne Gore“ naglašava se uloga Demokratskog fronta i većina sagovornika u filmu je iz te koalicije.
U Mitropoliji su ocijenili da je jedan od ključnih razloga uspjeha litija u tome što nisu dozvolili da se one stranački ili partijski obilježavaju i što su one „bile i ostale crkveni, svetoduhovski i svenarodni događaj“.
„Litije koje su podigle i objedinile pravoslavne hrišćane u Crnoj Gori u vrijeme poslije izglasavanja anticivilizacijskog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, bile su nastavak, jedinstven i od Boga darovan, ranijih litija koje je predvodio Sveti Vasilije Ostroški počevši od one kad je Svetac pohodio svoju Hercegovinu 1996. godine, pa preko svakogodišnjih nikšićkih litija povodom njegovog Praznika sve do nezaboravnog Sabora oko njegovih Svetih moštiju 21. decembra 2019. u Nikšiću. Božanski karakter svenarodnih litija nije dobro poistovjećivati sa bilo kakvim drugim narodnim okupljanjima, posebno ne sa stranačkim ili staleškim“, saopštili su iz MCP.
Treba imati u vidu, kako navode, da jedino duhovna sadržina litija istovremeno motiviše i „sabira ljude iz različitih ideologija i slojeva društva“.
„Posebno je dragocjeno što su u pomenutim litijama krajem 2019. i početkom 2020. braća disala jednim duhom bez obzira na to kako se ko nacionalno izjašnjavao: Srbi i Crnogorci su u tom sveštenom hodu obrisali različite podjele i podozrenja među sobom, izmirili se i objedinili oko imena Božijeg i svojih Svetinja. Različitosti u nacionalnom izjašnjavanju nijesu nestale, ali su ustuknule pred istinskim i spasonosnim osjećanjem svenarodnog jedinstva u Hristu čije smo Svetinje zajednički branili i odbranili“, saopštili su iz MCP.
Isto tako, dodaju, u litijama su bili zajedno lideri i pripadnici različitih stranaka.
„Služi im na čast što su, ostajući vjerni svojim strankama i partijama, dali prednost svenarodnom jedinstvu oko Svetinja i ćivota Svetog Vasilija Ostroškog. Na takav način svi učesnici ovih znamenitih događaja od djeteta do starca, muško i žensko, profesori, umjetnici, radnici i učenici dali su svoj veliki doprinos neospornom uspjehu litija“, navode iz MCP.
Zbog toga, kako su kazali, ne žele da umanje bilo čiji doprinos, pa ni političara.
„Moramo se, ipak, podsjetiti da je narod, a to svi mi u Crnoj Gori dobro znamo, htio da vidi na čelu litija svoje vladike i sveštenike, a ne političare. Glas naroda, glas Božji! Prihvatili smo volju Božiju i volju naroda i u skladu sa tom najvišom dužnošću, molitveno predvodili litije ističući da ćemo pobijediti zlo samo jevanđelskim sredstvima: istinom, dobrotom, rodoljubljem i istrajnom borbom za unapređenje sveopšte pravne sigurnosti i ravnopravnosti svih vjera u Crnoj Gori“, dodaje se u saopštenju.
Iz MCP podsjećaju da je na čelu litija bio preminuli mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, kome je „ta čast svenarodnog duhovnog vođe po svakom osnovu pripadala“.
„Svršivši mudro i časno tu od višnjeg promisla povjerenu mu službu naš slavom ovjenčani Mitropolit prešao je iz ovog privremenog u novi život na nebesima da nam bude svjedok istine pred Gospodom. Uvjereni smo da je jedan od ključnih razloga uspjeha litija u tome što nijesmo dozvolili da se one stranački ili partijski obilježavaju i što su one bile i ostale crkveni, svetoduhovski i svenarodni događaj. Zbog toga je neprihvatljivo da se one naknadno stranački obilježavaju kao što je to učinjeno filmom ‘Branili smo Svetinje’ nedavno prikazanim na pojedinim TV kanalima“, zaključuje se u saopštenju.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA3 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
EKONOMIJA3 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
SPORT4 дана ranijeŠpanija je prvak svijeta
POLITIKA1 дан ranijeNovi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević







