BALKAN I SVIJET
POTPISAO UKAZ
Nakon Putinove objave o mobilizaciji: Rasprodati letovi iz Rusije, rekordne cijene karata
Ruski predsjednik potpisao ukaz o djelimičnoj mobilizaciji 300.000 rezervista

Karte na letovima iz Rusije brzo su se rasprodale nakon što je predsjednik Vladimir Putin potpisao ukaz o djelimičnoj mobilizaciji 300.000 rezervista, prenosi Rojters.
Cijene karata za let u jednom pravcu iz Moskve ka Beogradu, sudeći prema sajtovima na kojima se mogu rezervisati i kupiti karte, dostižu rekordne cijene.
Prema sajtu travel.mediaalpha, za 22. septembar cijena karte u jednom pravcu na realiciji Moskva–Beograd košta 3.323 dolara, dok se za dan kasnije 23. septembra cijene kreću od 1.600 do 5.600 dolara u zavisnosti od klase i broja presijedanja.
Kada su u pitanju ostali datumi trenutno je najpovoljnija cijena 1.600 dolara.
Većina letova Er Srbije na relaciji Moskva–Beograd je rasprodata. Prema podacima na sajtu ove kompanije prvi slobodni termini su 25. i 26. septembar, a zatim 9. oktobar.
Iz Moskve za Beograd može se letjeti direktno sa kompanijom Er Srbija, Turkiš erlajns sa presijedanjem u Istanbulu i sa Flaj Dubai sa presijedanjem u Dubaiju.
Podaci Google Trendsa pokazuju skok u pretraživanjima za Aviasales, najpopularniji ruski sajt za kupovinu avio karata.
Direktni letovi iz Moskve za Istanbul u Turskoj i Jerevan u Jermeniji, oba odredišta koja Rusima omogućavaju ulazak bez vize, rasprodati su u srijedu, prema podacima Aviasales, a ni neke linije s međuslijetanjem, uključujući one od Moskve do Tbilisija, takođe nijesu bile dostupne.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov odbio je da odgovori na pitanja novinara o eventualnom zatvaranju ruskih granica kako bi se spriječilo bjekstvo vojno sposobnih osoba nakon što je objavljena djelimična mobilizacija za potrebe rata u Ukrajini.
On je rekao da će ruska vlada „vrlo brzo“ objaviti koje će kategorije građana biti izuzete od mobilizacije rezervista s vojnim iskustvom za služenje u Ukrajini.
BALKAN I SVIJET
Vučić: Kandidat za novog premijera Srbije je prof. dr Đuro Macut
Rok za izbor nove vlade u Narodnoj skupštini Srbije ističe 18. aprila u ponoć

Mandatar za sastav nove vlade Srbije je prof. dr Đuro Macut.
To je večeras kazao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić na konferenciji za novinare.
Rok za izbor nove vlade u Narodnoj skupštini Srbije ističe 18. aprila u ponoć.
„Smatram da prof. dr Đuro Macut posjeduje profesionalne i lične kvalitete, posvećenost i stručnost za obavljanje funkcije predsjednika Vlade i uvjerio me je da može da obezbijedi izbor vlade. Novi predsjednik Vlade nastaviće da sprovodi programe usmjerene na podizanje životnog standarda svih građana“, rekao je Vučić u svom obrazloženju izbora mandatara.
Đuro Macut rođen je u Beogradu gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu, gde je završio specijalizaciju iz interne medicine i užu specijalizaciju iz endokrinologije i odbranio doktorsku disertaciju, naveo je on.
Vučić je rekao da je Srbiji potrebni jedinstvo, mir i stabilnost. Ocijenio je da zbog unutrašnjih tenzija u društvu „ne uspijevamo da sagledamo sve rizike i izazove sa kojima se suočavamo“.
Upozorio je i na tešku političku situaciju u regionu, posebno u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.
„U našoj zemlji i našoj Srbiji je potrebno jedinstvo, mir i stabilnost. Zbog tenzija koje postoje u našem društvu, nismo u stanju da sagledamo sve opasnosti i probleme. Situacija u regionu je veoma teška, posebno politička situacija u Republici Srpskoj i BiH, gdje su donijete presude protiv predsjednika i predsjednika Narodne skupštine i predsjednika Vlade“, rekao je Vučić.
Predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku na tu funkciju 28. januara.
BALKAN I SVIJET
Tramp: Amerika uvela carinu od 10 odsto na robu iz Crne Gore
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu

Sjedinjene Države uvele su carinu od 10 odsto na robu koja se uvozi iz Crne Gore.
To se može vidjeti na grafikonu koji je večeras objavila Bijela kuća na svom nalogu na mreži X.
Američki predsjednik Donald Tramp je rekao da SAD uvode „recipročne carine“ svim zemljama, otprilike u visini polovine onoga što one naplaćuju Vašingtonu.
Tramp je izvršnu uredbu potpisao na događaju u Bijeloj kući, pod nazivom „Dan oslobođenja“.
Tramp je na tom događaju prikazao tablu na kojoj su prikazane nove carine za većinu zemalja – od 10 odsto do 49 odsto.
Carine koje uvodi stupaju na snagu u ponoć.Evropskoj uniji Tramp je uveo carine od 20 odsto, Velikoj Britaniji 10 odsto, a Švajcarskoj 31 odsto.Za Kinu je predvidio carine od 34 odsto, Tajvan 32 odsto, Južnu Koreju 25 odsto, a za Japan 24 odsto. Najviše carine je uveo za Kambodžu – 49 odsto, a za Vijetnam 46 odsto.
Među zemljama koje se nalaze na spiskovima s novim carinama su i Srbija s carinom od 37 odsto, Bosna i Hercegovina s 35 odsto i Sjeverna Makedonija s 33 odsto.
Tramp je posegao za ovako agresivnom retorikom pošto je pokazao spremnost da razgradi globalni ekonomski sistem iako su njegovom ustanovljavanju ključno doprinijele SAD poslije Drugog svjetskog rata.
„Našim poreskim obveznicima deru kožu više od 50 godina. Ali to se više događati neće!“, rekao je Tramp iz Bijele kuće.
Predsjednik SAD je obećao da će se fabrička proizvodnja vratiti u SAD kao rezultat uvođenja carina.
Međutim, njegova politika rizikuje da dovede do naglog ekonomskog usporavanja jer se potrošači i privreda suočavaju s mogućnošću naglog poskupljenja uvozne robe, među kojom i odjeće, a i automobila, te lančano i domaćih proizvoda.
Uznemirujući ekonomski pokazatelji poput pada vrijednosti akcija ili straha potrošača nisu natjerali Trampovu administraciju da preispita svoju strategiju.
Savjetnik za trgovinu Bijele kuće Piter Navaro tvrdi da će nove carine donijeti SAD prihod od 600 milijardi dolara godišnje – i to će biti najveće dizanje američkih carina još od završetka Drugog svjetskog rata 1945. godine.
Ministar trgovine Skot Besent rekao je američkim kongresmenima da će carine biti ograničene i da se mogu spustiti u bilateralnim pregovorima s drugim državama.
Očekuje se da će uvoznici teret carina prevaliti na potrošače.
Premisa Trampove administracije je da će domaći proizvođači brzo povećati proizvodnju i stvoriti nova radna mjesta po fabrikama.
Uzimajući u obzir široko postavljanje carina od 20 odsto pa naviše, kako su to najavljivali neki zvaničnici Bijele kuće, većina ekonomskih analiza predviđa oštećenje privrede usljed visokih cijena i stagnacije, i da će privredni rast SAD, mjeren kroz bruto domaći proizvod, biti za oko jedan odsto niži. Predviđa se poskupljenje automobila, stanovanja, prehrambenih proizvoda, pa čak i osiguranja, prenosi agencija Beta.
Tramp uvodi carine na svoju ruku, a ima načina da to učini bez odobrenja Kongresa, što otvara vrata opozicionim demokratama da kritikuju njegovu administraciju zbog ekonomskih posljedica.
Tramp je i u prvom mandatu uveo carine, ali one nisu proizvele željeni efekat.
BALKAN I SVIJET
Dodik tvrdi da je i Crna Gora bila protiv da Interpol raspiše potjernicu za njim
Predsjednik RS kaže da ga je Aleksandar Vučić obavijestio da je uvažena žalba Srbije

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdi da se i Crna Gora angažovala kako Interpol ne bi odobrio raspisivanje crvene potjernice za njim i predsjednikom Narodne skupštine RS Nenadom Stevandićem.
Dodik je večeras objavio da ga je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nazvao da mu saopšti da je dobio obavještenje Direktorata Interpola da je uvažena žalba Srbije i da je Interpol odbio zahtjev Suda Bosne i Hercegovine za raspisivanje crvene potjernice za Stevandićem i za njim.
„Vučić me nazvao prije sat i rekao da je došla ta potvrda, da je uvažena žalba Srbije i da u tom pogledu neće biti te Interpolove crvene potjernice, jer se radi o politički motivisanom predmetu i da Interpol to ne radi, ni u funkciji tih majstora iz Sarajeva koji su naučili da im stalno neko ispunjava želje. Eto vidite, krenulo je da se ne ispunjavaju želje“, rekao je Dodik u gostovanju na RTRS-u.
Kaže da je u pitanju ispravna odluka, koju je očekivao.
Prvo je Srbija uputila prigovor Interpolu na zahtjev Suda BiH.
„Nazvale su me kasnije i neke druge zemlje, predsjednik Orban, Mađarska se isto angažovala u tom pogledu, Rusija, Crna Gora i neke druge zemlje. Saznaćemo ko su bili ti koji su inicirali i kako su se odnosili prema ovome i mi ćemo im biti veoma zahvalni. Ne zbog toga što oni spašavaju Milorada Dodika, Stevandića, nego zbog toga što nekako čuvaju vjeru u pravdu“, kazao je Dodik na RTRS-u.
- HRONIKA3 дана ranije
Beranska policija uhapsila osumnjičenog za nedozvoljene polne radnje: Krio se u Andrijevici
- Uncategorized1 дан ranije
Udes u Rožajama: Poginuo mladić
- EKONOMIJA1 дан ranije
Skuplje sve vrste goriva od ponoći
- HRONIKA2 дана ranije
Udes u Nikšiću: Tri osobe teško povrijeđene, dvije životno ugrožene
- HRONIKA1 сат ranije
Uhapšen Beranac zbog sumnje da je danima krao piće iz marketa
- DRUŠTVO23 сата ranije
Uprava za saobraćaj naložila da se ukloni tabla u Murini na kojoj je Peć označen kao grad u Srbiji