Connect with us

EKONOMIJA

LIDER POKRETA "EVROPA SAD" I BIVŠI MINISTAR FINANSIJA

Spajić: Crna Gora ima najveći rast u Evropi! Evropa Sad podigla standard – bogatiji građani, bogatija država

„Neki mrače i pričaju kako je država pred bankrotom“, poručio je Spajić

Milatović i Spajić, Foto: Evropa sad

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Bruto domaći proizvod (BDP) Crne Gore porastao je u drugom kvartalu 12,7 odsto, pokazuju preliminarni podaci Monstata. BDP je, prema preliminarnim rezultatima, u drugom kvartalu iznosio skoro 1,4 milijarde eura, dok je u istom periodu prošle godine bio 1,14 milijardi eura.

Kako se navodi u izvještaju, to je najveći rast zabilježen u Evropi. Prosječan rast ekonomije u zemljama EU iznosio je 4,1 odsto.

„Neki mrače i pričaju kako je država pred bankrotom, a mi imamo najveći realni rast u Evropi! Program Evropa Sad je podigao standard građana- bogatiji građani, bogatija država“, poručio je bivši ministar finansija Milojko Spajić.

Od zemalja regiona, Slovenija je rasla 8,2 odsto, Hrvatska 7,7 odsto, Srbija 3,9 odsto i Sjeverna Makedonija 2,8 odsto. Iz Monstata su naveli da je BDP Crne Gore u prošloj godini rastao 13 odsto.

“BDP je u prošloj godini iznosio 4,96 milijardi eura, dok je u 2020. godini iznosio 4,19 milijardi eura”, navodi se u saopštenju.

BDP po stanovniku u prošloj godini iznosio je osam hiljada eura, dok je u 2020. godini iznosio 6,74 hiljade eura.

Bruto nacionalni dohodak (BND) Crne Gore u prošloj godini je, prema podacima Monstata, iznosio 5,06 milijardi eura i nominalno je veći u odnosu na 2020. godinu 19 odsto.

„Saldo primarnog dohotka iz inostranstva za prošlu godinu je bio pozitivan i iznosio je 103,6 miliona eura”, kazali su iz Monstata.

BND po stanovniku u prošloj godini iznosio je 8,17 hiljada eura.

EKONOMIJA

Skupština usvojila rebalans budžeta

Predlog rebalansa je podržao 41 poslanik, jedan poslanik je glasao protiv, a 13 poslanika je bilo uzdržano prilikom glasanja

Foto: Screenshot

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Skupština je usvojila predlog rebalansa ovogodišnjeg budžeta.

Predlog rebalansa je podržao 41 poslanik, jedan poslanik je glasao protiv, a 13 poslanika je bilo uzdržano prilikom glasanja.

Rebalans budžeta su podržale partije stare parlamentarne većine od 30. avgusta 2020. godine.

Takođe, Skupština je usvojila i predlog odluke o zaduživanju od 350 miliona eura.

Za taj predlog glasalo je takođe 41 poslanik (stara parlamentarna većina), jedan je bio protiv, a 15 uzdržano.

Skupština je odlučila da zbog razloga hitnosti predlog odluke o zaduživanju stupi na snagu danom objavljivanja u Službenom listu, dok akt o predlogu rebalansa za to nije dobio potrebnu većinu.

Damjanović je tokom jučerašnje rasprave kazao da se rebalansom budžeta pokušava obezbijediti nesmetano funkcionisanje vitalnih sistema društva do kraja godine.

On je tokom pretresa rebalansa budžeta kazao i da očekuje jednoglasnu podršku svih poslanika, „jer je to čin elementarne odgovornosti“.

Ussvojenim predlogom rebalansa su se stekli osnovi za isplatu vanrednog povećanja minimalne penzije, plaćanje dugova Fonda zdravstva da bi se normalizovalo snabdijevanje ljekovima, isplati dio uvećanih socijalnih davanja, isplatil vanredno uvećane zarade u zdravstvu i prosvjeti…

Zbog svih vanrednih izdataka deficit budžeta je uvećan za 180 miliona eura, pa će po projekciji do kraja godine biti 438,24 miliona ili osam odsto bruto-domaćeg proizvoda.

Potrebe za finansiranjem rebalansom su povećane sa 560 miliona (gdje se 252 miliona odnosilo na vraćanje starih dugova i 93 miliona za kamate) na 756 miliona eura.

Predlogom rebalansa je, između ostalog, predviđeno da se zbog rasta troškova za plate, penzije, socijalna davanja i smanjenje prihoda zbog izmjene zakona iz projekta „Evropa sad“ i snižavanja akciza na gorivo, deficit budžeta uveća sa planiranih 268 na 438 miliona eura, odnosno za 170 miliona.

Potrebe za finansiranje povećane su sa 560 miliona (gdje se 252 miliona odnosilo na vraćanje starih dugova i 93 miliona za kamate) na 756 miliona eura.

Najznačajnija odstupanja, u odnosu na prvobitni plan, bilježe se kod PDV-a koji je veći za 81 odsto zbog efekata uvećane potrošnje i cijena, kao i uspješne primjene elektronske fiskalizacije. Kod poreza i doprinosa na zarade prihodi su niži za 52 miliona, zbog izmjena zakona, i za 10 miliona zbog umanjenja akciza na goriva.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Resor Damjanovića: „Ako se ne usvoji rebalans, možda ne bude novca za zaposlene u zdravstvu, majke sa troje i više djece…“

Ono što je još veći problem je zaduženje koje je predviđeno rebalansom u iznosu od 350 miliona eura, a kako će taj novac obezbijediti, u Ministarsvu još uvijek ne znaju

Damjanović, Foto: RTCG

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Ukoliko ne dođe do rebalansa budžeta, bez novca bi mogli ostati Fond zdravstva i zaposleni u zdravstvu, majke sa troje i više djece, nezaposleni, poslodavci koji zapošljavaju osobe sa invaliditetom… i to sve samo do kraja godine, jer su izdaci za ovu godine veći za 191 milion eura, upozoravaju iz Ministarstva finansija na čelu sa Aleksandrom Damjanovićem.

Ono što je još veći problem je zaduženje koje je predviđeno rebalansom u iznosu od 350 miliona eura, a kako će taj novac obezbijediti, u Ministarsvu još uvijek ne znaju. Ne znaju ni po kojim kamatnim stopama, ali se već razgovara sa bankama domaćim i inostranim o kreditu i uslovima.

U MF za CdM kažu da Predlogom zakona o izmjeni i dopuni Zakona o budžetu za 2022. godinu, ukupni izdaci budžeta planirani su u iznosu od 2,69 milijardi eura, i veći su u odnosu na vazeći budžet za 191,33 miliona eura.

“Dodatna potrošnja prije svega je iskazana u okviru potreba uvećanog izdvajanja troškova mandatornog karaktera. Samim tim, ukoliko ne dođe do usvajanja Rebalansa, uvećane isplate prema Fondu zdravstva (38,6 miliona), Fondu PIO (36 miliona), zaposlenima u zdravstvu i prosvjeti (28,5 mil), bivšim korisnicama naknada po osnovu rođenja troje ili više djece (5,5 mil), licima prepoznatim zakonom iz rudarske i metalske industrije ( šest miliona), poslodavcima za zapošijavanje osoba sa invaliditetom (tri miliona), nezaposlenim licima ( jedan milion), a koje proizilaze iz zakonskih rješenja usvojenih u prethodnom periodu, je vrlo teško obezbijediti preraspodjelom sredstava iz budžeta drugih potrošačkih jedinica, a da pritom ne dođe do narušavanja funkcionalnosti rada tih institucija i servisa koje one pružaju građanima”, navode u resoru Aleksandra Damjanovića.

Shodno tome, napominju da su mišljenja da donosioci odluka u Skupštini Crne Gore svjesni navedenih okolnosti i da će donijeti odgovornu odluku koja će obezbijediti kontinuitet u pravovremenom izmirivanju svih obaveza Države prema građanima.

U Ministarstvu finansija, kažu da je taj resor preduzeo korake u cilju obezbjeđivanja finansiranja za 2022. godinu u skladu sa Prijedlogom rebalansa budžeta. Naime, kako dodaju, pomenutim dokumentom je predloženo dodatno zaduženje od 350 miliona eura, od kojih bi najmanje 100 miliona trebalo da bude vezano za obezbjeđenje depozita za finansiranje 2023. godine.

Resor Aleksandra Damjanovića je, kako kažu, pokrenuo intenzivnu komunikaciju sa domaćim i međunarodnim bankama kako bi prikupilo informacije o potencijalnom obimu i uslovima transakcija.

“U ovom trenutku je rano govoriti o uslovima zaduživanja, imajući u vidu globalna dešavanja kako politička tako i ekonomska, porast inflacije, kamatnih stopa, kao i aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori, koja u velikoj mjeri utiče na percepciju investitora i finansijera o našoj zemlji kao potencijalnom dužniku”, naglašavaju u MF.

Iz Damjanovićevog resora, nijesu odgovorili na pitanje da li je Crna Gora pred bankrotom kao ni da li ima interesovanja za crnogorskim obveznicama na međunarodnom tržištu.

Neminovno je da se Crna Gora ove godine zaduži, ali su uslovi za to nepovoljniji, jer su kamatne stope, prema ocjenama analitičara, skočile od 200 do 300 odsto u odnosu na prethodno zaduženje.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Đukanović ponovo predložio Žugića za guvernera Centralne banke: „Zbog bogatog radnog iskustva on treba da bude imenovan“

Predsjednik Crne Gore u obrazloženju naveo da, na osnovu rezultata, smatra opravdanim da za guvernera Centralne banke Crne Gore predložim Žugića, koji je i do sada vršio tu funkciju

Žugić i Đukanović

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović uputio je predlog predsjednici Skupštine Crne Gore Danijeli Đurović da za guvernera Centralne banke Crne Gore bude imenovan Radoje Žugić.

U obrazloženju Đukanović je naveo da nakon što je sagledao obavještenje Savjeta Centralne banke Crne Gore o isteku mandata guvernera, dostavljeno 22. jula 2022. godine da je saglasno rezultatima Centralne banke, kao i ocjene međunarodnih institucija o radu ove institucije, smatrao opravdanim da za guvernera Centralne banke Crne Gore predloži Žugića, koji je i do sada vršio tu funkciju.

U obrazloženju, Đukanović je naveo i da je za vrijeme mandata Žugića, „Centralna banka ispunila svoju Ustavom definisanu obavezu i očuvala stabilnost bankarskog i finansijskog sistema, uprkos veoma složenim okolnostima koje su karakterisali poremećaji ekonomskog i društvenog okruženja izazvani prvenstveno pandemijom koronavirusa“.

„Ovakve ocjene date su i od strane Evropske komisije, kao i relevantnih međunarodnih finansijskih institucija, kao što su Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond. Crnogorski bankarski sektor, koji zauzima dominantnu poziciju u finansijskom sistemu Crne Gore, stabilan je, visoko likvidan i adekvatno kapitalizovan. Kroz intenzivnu kreditnu aktivnost banke dokazuju svoju spremnost da daju doprinos oporavku domaće privrede i budu zamajac ekonomskog rasta u narednom periodu, dok kontinuirani rast depozita potvrđuje snažno povjerenje u stabilnost bankarskog sektora, očuvanu efikasnim i proaktivnim radom Centralne banke Crne Gore“, naveo je između ostalog Đukanović u obrazloženju koje je uputio Đurović.

Dodao je i da „budući izazovi sa kojima će se suočavati ne samo crnogorska već i svjetska ekonomija, obavezuju na poseban oprez, budnost, hrabro i blagovremeno djelovanje Centralne banke Crne Gore, kakvo je bilo i do sada njenim rukovođenjem od strane sadašnjeg guvernera dr Radoja Žugića“.

„Svojim bogatim radnim iskustvom, navedenim rezultatima i ocjenama međunarodnih institucija, dr Radoje Žugić opravdava moj Predlog da ponovo bude imenovan od strane Skupštine Crne Gore za guvernera Centralne banke Crne Gore, uz uvjerenje da će i dalje biti maksimalno posvećen unapređenju poslovanja crnogorske vrhovne monetarne institucije i stabilnosti bankarskog i finansijskog sistema“, naveo je između ostalog Đukanović.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije