EKONOMIJA
POTREBAN KONSENZUS IZMEĐU POSLODAVACA, SINDIKATA I DRŽAVE
Nedelja može da bude radna, ali uz određene uslove
Neradna nedjelja je uvedena u oktobru 2019. godine, izmjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini

Pitanje eventualnog ukidanja neradne nedjelje treba hitno riješiti, kako bi se rad tim danom omogućio svim preduzetnicima, smatraju iz poslodavačkih organizacija, dok sa druge strane iz Unije slobodnih sindikata (USS) poručuju da su još prošle godine bili spremni da podrže predlog da se makar malim preduzetnicima omogući rad nedjeljom, ali uz određene uslove.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma su kazali da se dogovor o neradnoj nedjelji mora zasnivati na dijalogu kroz Socijalni savjet koji čine predstvanici poslodavaca, sindikata i države, pišu „Vijesti“.
”S jedne strane postoje opravdani razlozi koji govore u prilog uvođenju radne nedjelje, a isto tako, sa druge strane postoje opravdani razlozi da neradna nedjelja ostane, te je neophodno razmotriti sve opcije i pronaći kompromisno rješenje koje će biti na dobrobit svih strana”, saopštili su iz resora kojim rukovodi Goran Đurović.
Iz Unije poslodavaca (UPCG) kažu da je za njih prihvatljiv svaki scenario koji je prihvatljiv za poslodavce, zaposlene i državu.
”Iako je sa stanovišta mikro i malih preduzeća prihvatljivo rješenje koje bi njih favorizovalo u pogledu rada nedjeljom, UPCG nastoji da u svom djelovanju štiti interese svih kategorija preduzeća pa samim tim smatramo da rješenje mora biti sveobuhvatno, kako bi, u krajnjem, izbjegli situaciju da ustavom definisano pravo na preduzetništvo priznajemo kompanijama shodno kategoriji kojoj pripadaju”, poručuju iz te organizacije.
Sličnog stava je i Odbor udruženja trgovine Privredne komore (PKCG) koji smatra da nedjelja treba da bude radna za sve trgovce, bez izuzetaka.
”Interes poslodavaca i države je uvećanje prometa, odnosno prihoda za državu i društvo u cjelini. Najperspektivniji i najzdraviji dio društva jeste privreda, i treba joj omogućiti kontinuirani rad, naročito imajući u vidu ekonomsku situaciju izazvanu pandemijom, sada i ratom u Ukrajini. Cilj treba da budu bolji poslovni rezultati, veće zarade radnika, nakon čega će se otvarati i nova radna mjesta, razvijati biznisi, kao i društvo i država”, saopštili su iz PKCG, prenose „Vijesti“.
Iz USS poručuju da je Vlada prije početka prošle ljetnje turističke sezone, zbog teške budžetske situacije, pozvala socijalne partnere da naprave kompromis oko rada nedjeljom, te da su oni bili spremni da se preduzetnicima i mikro preduzećima to omogući, ali pod uslovima da se Opštim kolektivnim ugovorom propiše uvećanje zarade za rad nedjeljom od 100 odsto; da se tokom sezone pojača ispekcijski nadzor nad poštovanjem prava zaposlenih na jedan dan sedmičnog odmora, te da se taj model testira u jednoj ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni, a da se nakon toga sagledaju efekti primjene modela, posebno sa pozicije iskustava zaposlenih koji su radili nedjeljom, i razmotri mogućnost njegovog produženja.
”Upravo taj model nije prihvatila UPCG, zahtijevajući da nedjeljom rade svi, pa i veliki trgovački lanci, od čega ne odustaju”, ističu iz USS.
Prilikom rješavanja pitanja neradne nedjelje u fokusu treba biti stavljen, kako iz UPCG poručuju, period zimske i ljetnje turističke sezone kao perioda povećanog prometa u sektoru trgovine, uz osiguranje poštovanja prava na slobodne dane zaposlenih djelovanjem nadležne inspekcije, pri čemu je za njih prihvatljivo i uvećanje dnevnice zaposlenih koji rade nedjeljom.
Još se čeka odluka Ustavnog suda
Neradna nedjelja je uvedena u oktobru 2019. godine, izmjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini, a iz UPCG su Ustavnom sudu podnijeli Inicijativu za ocjenu ustavnosti tih izmjena, dok je PKCG inicijativu za razmatranje ukidanja ili izmjene spornog člana podnijela nadležnom ministarstvu.
”Na posljednjoj sjednici Odbora privrednici su se saglasili da se još jednom uputi ova inicijativa, i da se ukoliko ne postoje indicije nadležnih da se taj član ukine, da se bar izmijeni na način da se dozvoli da određen broj nedelja tokom godine bude radno, ili da se dozvoli rad tokom jedne smjene”, naveli su iz PKCG iz koje insistiraju da se Ustavni sud izjasni, imajući u vidu da je od podnošenja zahtjeva prošlo više od dvije godine.

Foto: Luka Zeković
Iz USS navode da je neradna nedjelja i to samo u trgovini uvedena tek kada je to predložio Odbor trgovine PKCG.
”Tada su poslodavci svoj predlog obrazložili činjenicama da na taj način žele da dobiju zadovoljnog radnika/cu, a da će pri tom još uštediti na resursima, te da neće pasti promet, jer će se preliti na druge dane u sedmici. Dvogodišnje iskustvo nam je pokazalo da uvođenje neradne nedjelje nije imalo nikakvih negativnih efekata po pitanju prometa i radnih mjesta u trgovini, kao ni na prošlogodišnju turističku sezonu, dok su zaposleni konačno odahnuli od ogromnog pritiska koji nosi rad svakog dana u sedmici, pa i nedjeljom, i povezali jedan da sa svojim porodicama”, smatraju iz USS-a.
Sa druge strane iz Unije poslodavaca poručuju da nije došlo do najavljivanog “prelivanja” prometa, a naročito ne u turističkim mjestima u toku sezone.
”Osim upitne ustavnosti i brojnih drugih manjkavosti, mišljenja smo da takvo rješenje nije dobro za sektor trgovine, a da se intenziviranje negativnih efekata dešava u toku trajanja ljetnje i zimske turističke sezone. Ovo pitanje se mora hitno rješavati, pa u tom pravcu nastavljamo svoje djelovanje i u odnosu sa resornim ministrima u novoj Vladi”, zaključuju iz UPCG.
Očekuju reakciju Vlade
Iz USS od nove Vlade i resornih ministara očekuju da ostanu na kursu stvaranja dostojanstvenih uslova rada u Crnoj Gori, a to pored ostalog podrazumijeva, kako ističu, uvođenje petodnevne radne sedmice i poštovanje 40-tosatnog radnog vremena u sedmici.
”Da postoji realna prijetnja da ostanemo bez radne snage najbolje pokazuje izjava direktora Udruženja poslodavaca Hrvatske, od prije neki dan, da Hrvatskoj nedostaje milion radnika”, navode iz USS.
Podsjetili su da je zvanična evropska statitistika objavila podatak da zaposleni u Crnoj Gori rade najduže sedmično (prosječno 44,4 sata), dok na nivou evropskih zemalja radna sedmica traje prosječno 35 sati.
Iz PKCG se nadaju da će novi ministar imati sluha za zahtjeve privrede, i da će uvidjeti, kako navode, da je potreba crnogorske privrede koja je oslonjena na turizam da trgovine rade nedjeljom. “Za uspješnu turističku sezonu, odnosno snabdijevanje hotela i ugostiteljskih objekata neophodan je rad svim danima”.
EKONOMIJA
Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja
Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.
On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.
– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.
U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.
– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.
Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.
– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.
Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.
– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.
Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.
– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.
Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.
– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.
Izjednačiti siromašne i bogate
Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.
– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.
EKONOMIJA
Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.
Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.
Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora
EKONOMIJA
Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.
Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.
Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.
Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.
„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.
HRONIKA3 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA2 дана ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
HRONIKA2 дана ranijeUhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli
DRUŠTVO2 дана ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen policajac zbog dostavljanja fotografija Milošu Medenici
POLITIKA4 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića










