Connect with us

EKONOMIJA

POTREBAN KONSENZUS IZMEĐU POSLODAVACA, SINDIKATA I DRŽAVE

Nedelja može da bude radna, ali uz određene uslove

Neradna nedjelja je uvedena u oktobru 2019. godine, izmjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini

Foto: Berane online

Pitanje eventualnog ukidanja neradne nedjelje treba hitno riješiti, kako bi se rad tim danom omogućio svim preduzetnicima, smatraju iz poslodavačkih organizacija, dok sa druge strane iz Unije slobodnih sindikata (USS) poručuju da su još prošle godine bili spremni da podrže predlog da se makar malim preduzetnicima omogući rad nedjeljom, ali uz određene uslove.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma su kazali da se dogovor o neradnoj nedjelji mora zasnivati na dijalogu kroz Socijalni savjet koji čine predstvanici poslodavaca, sindikata i države, pišu „Vijesti“.

”S jedne strane postoje opravdani razlozi koji govore u prilog uvođenju radne nedjelje, a isto tako, sa druge strane postoje opravdani razlozi da neradna nedjelja ostane, te je neophodno razmotriti sve opcije i pronaći kompromisno rješenje koje će biti na dobrobit svih strana”, saopštili su iz resora kojim rukovodi Goran Đurović.

Iz Unije poslodavaca (UPCG) kažu da je za njih prihvatljiv svaki scenario koji je prihvatljiv za poslodavce, zaposlene i državu.

”Iako je sa stanovišta mikro i malih preduzeća prihvatljivo rješenje koje bi njih favorizovalo u pogledu rada nedjeljom, UPCG nastoji da u svom djelovanju štiti interese svih kategorija preduzeća pa samim tim smatramo da rješenje mora biti sveobuhvatno, kako bi, u krajnjem, izbjegli situaciju da ustavom definisano pravo na preduzetništvo priznajemo kompanijama shodno kategoriji kojoj pripadaju”, poručuju iz te organizacije.

Sličnog stava je i Odbor udruženja trgovine Privredne komore (PKCG) koji smatra da nedjelja treba da bude radna za sve trgovce, bez izuzetaka.

”Interes poslodavaca i države je uvećanje prometa, odnosno prihoda za državu i društvo u cjelini. Najperspektivniji i najzdraviji dio društva jeste privreda, i treba joj omogućiti kontinuirani rad, naročito imajući u vidu ekonomsku situaciju izazvanu pandemijom, sada i ratom u Ukrajini. Cilj treba da budu bolji poslovni rezultati, veće zarade radnika, nakon čega će se otvarati i nova radna mjesta, razvijati biznisi, kao i društvo i država”, saopštili su iz PKCG, prenose „Vijesti“.

Iz USS poručuju da je Vlada prije početka prošle ljetnje turističke sezone, zbog teške budžetske situacije, pozvala socijalne partnere da naprave kompromis oko rada nedjeljom, te da su oni bili spremni da se preduzetnicima i mikro preduzećima to omogući, ali pod uslovima da se Opštim kolektivnim ugovorom propiše uvećanje zarade za rad nedjeljom od 100 odsto; da se tokom sezone pojača ispekcijski nadzor nad poštovanjem prava zaposlenih na jedan dan sedmičnog odmora, te da se taj model testira u jednoj ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni, a da se nakon toga sagledaju efekti primjene modela, posebno sa pozicije iskustava zaposlenih koji su radili nedjeljom, i razmotri mogućnost njegovog produženja.

”Upravo taj model nije prihvatila UPCG, zahtijevajući da nedjeljom rade svi, pa i veliki trgovački lanci, od čega ne odustaju”, ističu iz USS.

Prilikom rješavanja pitanja neradne nedjelje u fokusu treba biti stavljen, kako iz UPCG poručuju, period zimske i ljetnje turističke sezone kao perioda povećanog prometa u sektoru trgovine, uz osiguranje poštovanja prava na slobodne dane zaposlenih djelovanjem nadležne inspekcije, pri čemu je za njih prihvatljivo i uvećanje dnevnice zaposlenih koji rade nedjeljom.

Još se čeka odluka Ustavnog suda

Neradna nedjelja je uvedena u oktobru 2019. godine, izmjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini, a iz UPCG su Ustavnom sudu podnijeli Inicijativu za ocjenu ustavnosti tih izmjena, dok je PKCG inicijativu za razmatranje ukidanja ili izmjene spornog člana podnijela nadležnom ministarstvu.

”Na posljednjoj sjednici Odbora privrednici su se saglasili da se još jednom uputi ova inicijativa, i da se ukoliko ne postoje indicije nadležnih da se taj član ukine, da se bar izmijeni na način da se dozvoli da određen broj nedelja tokom godine bude radno, ili da se dozvoli rad tokom jedne smjene”, naveli su iz PKCG iz koje insistiraju da se Ustavni sud izjasni, imajući u vidu da je od podnošenja zahtjeva prošlo više od dvije godine.

Foto: Luka Zeković

Iz USS navode da je neradna nedjelja i to samo u trgovini uvedena tek kada je to predložio Odbor trgovine PKCG.

”Tada su poslodavci svoj predlog obrazložili činjenicama da na taj način žele da dobiju zadovoljnog radnika/cu, a da će pri tom još uštediti na resursima, te da neće pasti promet, jer će se preliti na druge dane u sedmici. Dvogodišnje iskustvo nam je pokazalo da uvođenje neradne nedjelje nije imalo nikakvih negativnih efekata po pitanju prometa i radnih mjesta u trgovini, kao ni na prošlogodišnju turističku sezonu, dok su zaposleni konačno odahnuli od ogromnog pritiska koji nosi rad svakog dana u sedmici, pa i nedjeljom, i povezali jedan da sa svojim porodicama”, smatraju iz USS-a.

Sa druge strane iz Unije poslodavaca poručuju da nije došlo do najavljivanog “prelivanja” prometa, a naročito ne u turističkim mjestima u toku sezone.

”Osim upitne ustavnosti i brojnih drugih manjkavosti, mišljenja smo da takvo rješenje nije dobro za sektor trgovine, a da se intenziviranje negativnih efekata dešava u toku trajanja ljetnje i zimske turističke sezone. Ovo pitanje se mora hitno rješavati, pa u tom pravcu nastavljamo svoje djelovanje i u odnosu sa resornim ministrima u novoj Vladi”, zaključuju iz UPCG.

Očekuju reakciju Vlade

Iz USS od nove Vlade i resornih ministara očekuju da ostanu na kursu stvaranja dostojanstvenih uslova rada u Crnoj Gori, a to pored ostalog podrazumijeva, kako ističu, uvođenje petodnevne radne sedmice i poštovanje 40-tosatnog radnog vremena u sedmici.

”Da postoji realna prijetnja da ostanemo bez radne snage najbolje pokazuje izjava direktora Udruženja poslodavaca Hrvatske, od prije neki dan, da Hrvatskoj nedostaje milion radnika”, navode iz USS.

Podsjetili su da je zvanična evropska statitistika objavila podatak da zaposleni u Crnoj Gori rade najduže sedmično (prosječno 44,4 sata), dok na nivou evropskih zemalja radna sedmica traje prosječno 35 sati.

Iz PKCG se nadaju da će novi ministar imati sluha za zahtjeve privrede, i da će uvidjeti, kako navode, da je potreba crnogorske privrede koja je oslonjena na turizam da trgovine rade nedjeljom. “Za uspješnu turističku sezonu, odnosno snabdijevanje hotela i ugostiteljskih objekata neophodan je rad svim danima”.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena

Ova mjera, saopšteno je iz Vlade je „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“

Foto: Berane online

Vlada Crne Gore donijela je odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.

Tako će do narednog obračuna dizel koštali 1,65 eura, umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od sedam odnosno osam centi po litru.

Akciza na dizel smanjena je za 30 odsto, a na benzin 10 odsto.

„Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva. Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru“, saaopšteno je iz Vlade.

Dodaju da je ova mjera „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“.

„Podsjećamo da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati. Napominjemo i da je Vlada ranije koristila zakonsku mogućnost privremenog umanjenja akciza kako bi ublažila rast cijena goriva kad god je to bilo opravdano. Takođe, imajući u vidu da u jeku turističke sezone značajan dio goriva u Crnoj Gori kupuju strani turisti i tranzitni putnici, sredstva poreskih obveznika, u narednom periodu se moraju tretirati s posebnom pažnjom. To znači da tokom sezone ne treba stvarati ambijent u kojem bi se ona koristila za subvencionisanje potrošnje posjetilaca, umjesto za finansiranje zdravstva, obrazovanja, penzija, kapitalnih ulaganja i drugih javnih potreba“, saopšteno je iz Vlade.

Dodaju i da odgovorna fiskalna politika podrazumijeva da se državne mjere donose onda kada najveću korist od njih imaju građani i domaća privreda, a ne kada bi njihov dominantan efekat bio pogodovanje sezonskoj potrošnji stranih državljana.

„Vlada će i u narednom periodu nastaviti da prati tržišna kretanja i, u skladu sa fiskalnim mogućnostima, pravovremeno preduzima mjere koje štite interes građana i doprinose ekonomskoj stabilnosti“, saopšteno je.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina

Nove cijene goriva

Dizel će od ponoći poskupjeti za 14 centi i koštaće 1,81 eura po litru, objavilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,75 eura po litru, što je poskupljenje od sedam centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti osam centi i koštaće 1,72 eura po litru.

Poskupjeće i lož ulje za 12 cent, pa će koštati 1,70 eura po litru.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Skuplji dizel od ponoći devet centi: Poskupio i benzin

Nove cijene goriva

Sve vrste goriva u Crnoj Gori poskupiće od ponoći.

Eurodizel će poskupjeti devet centi i koštaće 1,67 eura po litru.

Benzin će poskupjeti dva centa, pa će eurosuper 98 koštati 1,68 eura po litru, a eurosuper 95 četiri centa manje.

Lož ulje će biti skuplje sedam centi i koštaće 1,58 eura po litru.

Naredni obračun će se obaviti 20. jula, saopštilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije