Connect with us

EKONOMIJA

POTREBAN KONSENZUS IZMEĐU POSLODAVACA, SINDIKATA I DRŽAVE

Nedelja može da bude radna, ali uz određene uslove

Neradna nedjelja je uvedena u oktobru 2019. godine, izmjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini

Foto: Berane online

Pitanje eventualnog ukidanja neradne nedjelje treba hitno riješiti, kako bi se rad tim danom omogućio svim preduzetnicima, smatraju iz poslodavačkih organizacija, dok sa druge strane iz Unije slobodnih sindikata (USS) poručuju da su još prošle godine bili spremni da podrže predlog da se makar malim preduzetnicima omogući rad nedjeljom, ali uz određene uslove.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma su kazali da se dogovor o neradnoj nedjelji mora zasnivati na dijalogu kroz Socijalni savjet koji čine predstvanici poslodavaca, sindikata i države, pišu „Vijesti“.

”S jedne strane postoje opravdani razlozi koji govore u prilog uvođenju radne nedjelje, a isto tako, sa druge strane postoje opravdani razlozi da neradna nedjelja ostane, te je neophodno razmotriti sve opcije i pronaći kompromisno rješenje koje će biti na dobrobit svih strana”, saopštili su iz resora kojim rukovodi Goran Đurović.

Iz Unije poslodavaca (UPCG) kažu da je za njih prihvatljiv svaki scenario koji je prihvatljiv za poslodavce, zaposlene i državu.

”Iako je sa stanovišta mikro i malih preduzeća prihvatljivo rješenje koje bi njih favorizovalo u pogledu rada nedjeljom, UPCG nastoji da u svom djelovanju štiti interese svih kategorija preduzeća pa samim tim smatramo da rješenje mora biti sveobuhvatno, kako bi, u krajnjem, izbjegli situaciju da ustavom definisano pravo na preduzetništvo priznajemo kompanijama shodno kategoriji kojoj pripadaju”, poručuju iz te organizacije.

Sličnog stava je i Odbor udruženja trgovine Privredne komore (PKCG) koji smatra da nedjelja treba da bude radna za sve trgovce, bez izuzetaka.

”Interes poslodavaca i države je uvećanje prometa, odnosno prihoda za državu i društvo u cjelini. Najperspektivniji i najzdraviji dio društva jeste privreda, i treba joj omogućiti kontinuirani rad, naročito imajući u vidu ekonomsku situaciju izazvanu pandemijom, sada i ratom u Ukrajini. Cilj treba da budu bolji poslovni rezultati, veće zarade radnika, nakon čega će se otvarati i nova radna mjesta, razvijati biznisi, kao i društvo i država”, saopštili su iz PKCG, prenose „Vijesti“.

Iz USS poručuju da je Vlada prije početka prošle ljetnje turističke sezone, zbog teške budžetske situacije, pozvala socijalne partnere da naprave kompromis oko rada nedjeljom, te da su oni bili spremni da se preduzetnicima i mikro preduzećima to omogući, ali pod uslovima da se Opštim kolektivnim ugovorom propiše uvećanje zarade za rad nedjeljom od 100 odsto; da se tokom sezone pojača ispekcijski nadzor nad poštovanjem prava zaposlenih na jedan dan sedmičnog odmora, te da se taj model testira u jednoj ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni, a da se nakon toga sagledaju efekti primjene modela, posebno sa pozicije iskustava zaposlenih koji su radili nedjeljom, i razmotri mogućnost njegovog produženja.

”Upravo taj model nije prihvatila UPCG, zahtijevajući da nedjeljom rade svi, pa i veliki trgovački lanci, od čega ne odustaju”, ističu iz USS.

Prilikom rješavanja pitanja neradne nedjelje u fokusu treba biti stavljen, kako iz UPCG poručuju, period zimske i ljetnje turističke sezone kao perioda povećanog prometa u sektoru trgovine, uz osiguranje poštovanja prava na slobodne dane zaposlenih djelovanjem nadležne inspekcije, pri čemu je za njih prihvatljivo i uvećanje dnevnice zaposlenih koji rade nedjeljom.

Još se čeka odluka Ustavnog suda

Neradna nedjelja je uvedena u oktobru 2019. godine, izmjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini, a iz UPCG su Ustavnom sudu podnijeli Inicijativu za ocjenu ustavnosti tih izmjena, dok je PKCG inicijativu za razmatranje ukidanja ili izmjene spornog člana podnijela nadležnom ministarstvu.

”Na posljednjoj sjednici Odbora privrednici su se saglasili da se još jednom uputi ova inicijativa, i da se ukoliko ne postoje indicije nadležnih da se taj član ukine, da se bar izmijeni na način da se dozvoli da određen broj nedelja tokom godine bude radno, ili da se dozvoli rad tokom jedne smjene”, naveli su iz PKCG iz koje insistiraju da se Ustavni sud izjasni, imajući u vidu da je od podnošenja zahtjeva prošlo više od dvije godine.

Foto: Luka Zeković

Iz USS navode da je neradna nedjelja i to samo u trgovini uvedena tek kada je to predložio Odbor trgovine PKCG.

”Tada su poslodavci svoj predlog obrazložili činjenicama da na taj način žele da dobiju zadovoljnog radnika/cu, a da će pri tom još uštediti na resursima, te da neće pasti promet, jer će se preliti na druge dane u sedmici. Dvogodišnje iskustvo nam je pokazalo da uvođenje neradne nedjelje nije imalo nikakvih negativnih efekata po pitanju prometa i radnih mjesta u trgovini, kao ni na prošlogodišnju turističku sezonu, dok su zaposleni konačno odahnuli od ogromnog pritiska koji nosi rad svakog dana u sedmici, pa i nedjeljom, i povezali jedan da sa svojim porodicama”, smatraju iz USS-a.

Sa druge strane iz Unije poslodavaca poručuju da nije došlo do najavljivanog “prelivanja” prometa, a naročito ne u turističkim mjestima u toku sezone.

”Osim upitne ustavnosti i brojnih drugih manjkavosti, mišljenja smo da takvo rješenje nije dobro za sektor trgovine, a da se intenziviranje negativnih efekata dešava u toku trajanja ljetnje i zimske turističke sezone. Ovo pitanje se mora hitno rješavati, pa u tom pravcu nastavljamo svoje djelovanje i u odnosu sa resornim ministrima u novoj Vladi”, zaključuju iz UPCG.

Očekuju reakciju Vlade

Iz USS od nove Vlade i resornih ministara očekuju da ostanu na kursu stvaranja dostojanstvenih uslova rada u Crnoj Gori, a to pored ostalog podrazumijeva, kako ističu, uvođenje petodnevne radne sedmice i poštovanje 40-tosatnog radnog vremena u sedmici.

”Da postoji realna prijetnja da ostanemo bez radne snage najbolje pokazuje izjava direktora Udruženja poslodavaca Hrvatske, od prije neki dan, da Hrvatskoj nedostaje milion radnika”, navode iz USS.

Podsjetili su da je zvanična evropska statitistika objavila podatak da zaposleni u Crnoj Gori rade najduže sedmično (prosječno 44,4 sata), dok na nivou evropskih zemalja radna sedmica traje prosječno 35 sati.

Iz PKCG se nadaju da će novi ministar imati sluha za zahtjeve privrede, i da će uvidjeti, kako navode, da je potreba crnogorske privrede koja je oslonjena na turizam da trgovine rade nedjeljom. “Za uspješnu turističku sezonu, odnosno snabdijevanje hotela i ugostiteljskih objekata neophodan je rad svim danima”.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Radovi na izgradnji zaobilaznice oko Rožaja nakon 16 godina u finalnoj fazi

Ovaj projekat je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“

(Foto: Tufik Softić)

Radovi na završetku zaobilaznice oko Rožaja, koji traju već šesnaest godina, biće nastavljeni krajem maja ili početkom juna, kada Uprava za saobraćaj izabere novog izvođača. Novim tenderom koji je upravo raspisan, predviđeno je da radovi ne mogu da traju kraće od 350, ali ni duže od 450 dana. Portal RTCG je u više navrata pisao o tome da je iz Uprave za saobraćaj najavljeno da će ovaj projekat, koji je dobio u narodu naziv „Skadar na Bojani“, biti završen, iako je to malo ko u Rožajama vjerovao.

Podsjetimo, prva faza projekta je počela da se gradi početkom 2008. godine i trebalo je da bude završena do kraja iste godine. Četiri godine nakon toga izvođač „Konstruktor inženjering“ iz Splita je otišao u stečaj, a iz posla su se izvukli i podizvođači „Integrač inženjering“ iz Banja Luke i tek formirana podgorička kompanija „Bemaks“.

Najave tadašnjeg ministra saobraćaja Ivana Brajovića da će ubrzo raspisati tender i završiti polsove prve faze u 2014. godini, ostale su mrtvo slovo na papiru.

(Foto: Tufik Softić)

Sarajevska firma „Euro asfallt“ sa partnerima posao izgradnje druge faze i dovršetka prve, dobila je 2017. godine, kada je ministar već bio kadar Bošnjačke stranke, Osman Nurković. Oko dvadeset miliona eura je bilo opredijeljeno za taj poduhvat, iz kredita Evropske investicione banke (EIB).

Bosanci sa partnerima iz Crne Gore imali su roko od 730 dana, ili dvije godine da projekat privedu kraju, od uvođenja u posao, u decembru 2017. što je značilo da su ga morali završiti do kraja 2019. godine.

Nekoliko pehova, kao što je rušenje mosta Veliki Ibarac i urušavanje tunela Ibarac, zatim pandemija korona virusa, kao i neriješeni imovinsko pravni odnosi, bili su razlog zbog čega je taj rok produžavan dva puta, do kraja 2021. godine. Bosanska firma, koja je je u međuvremenu došla u Crnoj Gori na loš glas i zbog puta preko Jelovice, koji su gradili četiri godine duže od predviđenog roka i preko dvadeset miliona skuplje od ugovorene cijene, ni ovaj rok za završetak zaobilaznice oko Rožaja nisu ispoštovali.

Oni su se povukli iz posla kada su naplatili oko 17,5 miliona eura, ali su im nove crnogorske vlasti naplatile penale u iznosu od preko milion eura i raskinuli ugovor sa njima u oktobru prošle godine.

Prije dva mjeseca direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović izjavio je da će tokom aprila raspisati tender za novog izvođača, nakon što im je kroz javne radove odobreno novih osam miliona eura za konačni završetak projekta.

(Foto: Tufik Softić)

Ako ovi rokovi koji su sada postavljeni budu ispoštovani, Rožaje bi za godinu, a najkasnije godinu i tri mjeseca od uvođenja novog izvođača u posao. To bi značilo skoro 18 godina od početka gradnje.

Zaobilaznica oko Rožaja, koja počinje u mjestu Zeleni na ulazu u Rožaje iz pravca Srbije, i završava se kod mosta Crnja, na izlazu iz grada, koštaće tako državu Crnu Goru ukupno oko dvadeset pet miliona eura, umjesto 19,7 da su je Bosanci završili u roku koji im je postavljen kada su posao dobili.

To sa „Euroasfalt“ nije kraj problema, jer ih čekaju brojni sporovi sa građanima Rožaja, kojima su uništili imanja, ostavljajući materijal koji je sada teško ukloniti.

Braća Demić, Mustafa i Enver krajem ove sedmice imaju ročište u sporu koji sa Bosancima vode već dvije godine zbog devastiranja 2,3 hektara zemljišta.

Protiv bosanske kompanije „Euro asfalt“ postoje dva predmeta u Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore.

(Izvor: RTCG)

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Benzin i eurodizel skuplji od ponoći

Eurosuper 95 i 98 poskupiće po dva, odnosno tri centa, eurodizel skuplji za cent

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Eurosuper 95 i 98 biće skuplji od ponoći, saopštilo je Ministarstvo rudarstva i energetike.

Kako su naveli iz ovog vladinog resora, eurosuper 95 i 98 poskupiće dva i tri centa i u narednih 15 dana koštaće 1,62 eura, odnosno 1,66 eura po litru.

Eurodizel će poskupiti za cent i koštaće 1,49 eura po litru.

Poskupiće i lož ulje za cent, pa će naredne dvije sedmice koštati 1,45 eura po litru.

„Saglasno odredbama Uredbe o načinu i visini elemenata na osnovu kojih se formiraju maksimalne cijene naftnih derivata, naredni obračun će se obaviti 22. aprila, a eventualno izmjenjene cijene naftnih derivata važiće od 23. aprila“, piše u saopštenju resora.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Samir Agović: Petnjica ostaje bez stanovnika

„Mladi neće da žive na sjeveru“

Agović, Foto: Radio Petnjica

Mladi nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru, da tu rade i osnuju porodicu, pa država mora osmisliti strategiju i razvojne projekte kako bi život u ovom dijelu Crne Gore bio lakši i kvalitetniji, smatra predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

Petnjica je jedna od opština u kojoj je u januaru zabilježen negativan prirodni priraštaj.

Agović kaže da je to loša informacija i poražavajuće stanje za njihovo društvo i zajednicu.

„Mnogo mi je žao zbog toga. Mora se raditi na snaženju porodice i na razvojnim projektima, a država mora da osmisli strategiju, pa da stvorimo bolje uslove za život naših građana. Tu podrazumijevam i nas, lokalne uprave. Nimalo ne bježimo od odgovornosti“, kazao je Agović u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi odlaze iz sjevernih opština u potrazi za boljim životom i nisu zainteresovani da ostanu da žive na sjeveru.

„Lakše im je da budu u mjestu gdje je sve definisano. Razumijem ih, oni žele dinamičniji život. Mladost je jedna. A mi moramo mnogo više da radimo, posebno na edukaciji. Krajnje je vrijeme da se napravi poseban program za sjever“, rekao je Agović.

Prema njegovim riječima, sjever ima resurse i perspektivu.

„Što brži razvoj infrastrukture, pa bi ljudi ostali da ovdje žive. Na sjeveru postoje resursi u turizmu i poljoprivredi i tu ima prostora za nova radna mjesta“, rekao je Agović.

Agović tvrdi da lokalna uprava radi kako bi pomogla socijalno ugroženim osobama u ovoj opštini.

„Posebno vodimo računa o učenicima i studentima i rijetka smo opština koja pomaže svojim mlađim mještanima. Poznato je da nema organizovanog prevoza između Petnjice i Berana, tako da smo uvijek spremni da pomognemo ljudima“, dodao je Agović za TVCG.

Petnjici nedostaje benzinska pumpa

Agović tvrdi da Petnjica ima sve što je potrebno za skladan i ugodan život. Tu je više obrazovnih ustanova, a u oblasti zdravstva imaju zdravstvenu stanicu u kojoj rade dva ljekara, a tu je i Hitna pomoć.

Agović kaže da im nedostaje jedino benzinska pumpa.

„To nam je veliki problem, velika je potreba Petnjičana. Nažalost, još uvijek od izgradnje nema ništa. Nadam se da će se i ona uskoro izgraditi stoga pozivam zainteresovane investitore da se jave kako bismo riješili i taj problem“, zaključio je on za TVCG.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije