Connect with us

EKONOMIJA

POTREBAN KONSENZUS IZMEĐU POSLODAVACA, SINDIKATA I DRŽAVE

Nedelja može da bude radna, ali uz određene uslove

Neradna nedjelja je uvedena u oktobru 2019. godine, izmjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini

Foto: Berane online

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Pitanje eventualnog ukidanja neradne nedjelje treba hitno riješiti, kako bi se rad tim danom omogućio svim preduzetnicima, smatraju iz poslodavačkih organizacija, dok sa druge strane iz Unije slobodnih sindikata (USS) poručuju da su još prošle godine bili spremni da podrže predlog da se makar malim preduzetnicima omogući rad nedjeljom, ali uz određene uslove.

Iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma su kazali da se dogovor o neradnoj nedjelji mora zasnivati na dijalogu kroz Socijalni savjet koji čine predstvanici poslodavaca, sindikata i države, pišu „Vijesti“.

”S jedne strane postoje opravdani razlozi koji govore u prilog uvođenju radne nedjelje, a isto tako, sa druge strane postoje opravdani razlozi da neradna nedjelja ostane, te je neophodno razmotriti sve opcije i pronaći kompromisno rješenje koje će biti na dobrobit svih strana”, saopštili su iz resora kojim rukovodi Goran Đurović.

Iz Unije poslodavaca (UPCG) kažu da je za njih prihvatljiv svaki scenario koji je prihvatljiv za poslodavce, zaposlene i državu.

”Iako je sa stanovišta mikro i malih preduzeća prihvatljivo rješenje koje bi njih favorizovalo u pogledu rada nedjeljom, UPCG nastoji da u svom djelovanju štiti interese svih kategorija preduzeća pa samim tim smatramo da rješenje mora biti sveobuhvatno, kako bi, u krajnjem, izbjegli situaciju da ustavom definisano pravo na preduzetništvo priznajemo kompanijama shodno kategoriji kojoj pripadaju”, poručuju iz te organizacije.

Sličnog stava je i Odbor udruženja trgovine Privredne komore (PKCG) koji smatra da nedjelja treba da bude radna za sve trgovce, bez izuzetaka.

”Interes poslodavaca i države je uvećanje prometa, odnosno prihoda za državu i društvo u cjelini. Najperspektivniji i najzdraviji dio društva jeste privreda, i treba joj omogućiti kontinuirani rad, naročito imajući u vidu ekonomsku situaciju izazvanu pandemijom, sada i ratom u Ukrajini. Cilj treba da budu bolji poslovni rezultati, veće zarade radnika, nakon čega će se otvarati i nova radna mjesta, razvijati biznisi, kao i društvo i država”, saopštili su iz PKCG, prenose „Vijesti“.

Iz USS poručuju da je Vlada prije početka prošle ljetnje turističke sezone, zbog teške budžetske situacije, pozvala socijalne partnere da naprave kompromis oko rada nedjeljom, te da su oni bili spremni da se preduzetnicima i mikro preduzećima to omogući, ali pod uslovima da se Opštim kolektivnim ugovorom propiše uvećanje zarade za rad nedjeljom od 100 odsto; da se tokom sezone pojača ispekcijski nadzor nad poštovanjem prava zaposlenih na jedan dan sedmičnog odmora, te da se taj model testira u jednoj ljetnjoj i zimskoj turističkoj sezoni, a da se nakon toga sagledaju efekti primjene modela, posebno sa pozicije iskustava zaposlenih koji su radili nedjeljom, i razmotri mogućnost njegovog produženja.

”Upravo taj model nije prihvatila UPCG, zahtijevajući da nedjeljom rade svi, pa i veliki trgovački lanci, od čega ne odustaju”, ističu iz USS.

Prilikom rješavanja pitanja neradne nedjelje u fokusu treba biti stavljen, kako iz UPCG poručuju, period zimske i ljetnje turističke sezone kao perioda povećanog prometa u sektoru trgovine, uz osiguranje poštovanja prava na slobodne dane zaposlenih djelovanjem nadležne inspekcije, pri čemu je za njih prihvatljivo i uvećanje dnevnice zaposlenih koji rade nedjeljom.

Još se čeka odluka Ustavnog suda

Neradna nedjelja je uvedena u oktobru 2019. godine, izmjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini, a iz UPCG su Ustavnom sudu podnijeli Inicijativu za ocjenu ustavnosti tih izmjena, dok je PKCG inicijativu za razmatranje ukidanja ili izmjene spornog člana podnijela nadležnom ministarstvu.

”Na posljednjoj sjednici Odbora privrednici su se saglasili da se još jednom uputi ova inicijativa, i da se ukoliko ne postoje indicije nadležnih da se taj član ukine, da se bar izmijeni na način da se dozvoli da određen broj nedelja tokom godine bude radno, ili da se dozvoli rad tokom jedne smjene”, naveli su iz PKCG iz koje insistiraju da se Ustavni sud izjasni, imajući u vidu da je od podnošenja zahtjeva prošlo više od dvije godine.

Foto: Luka Zeković

Iz USS navode da je neradna nedjelja i to samo u trgovini uvedena tek kada je to predložio Odbor trgovine PKCG.

”Tada su poslodavci svoj predlog obrazložili činjenicama da na taj način žele da dobiju zadovoljnog radnika/cu, a da će pri tom još uštediti na resursima, te da neće pasti promet, jer će se preliti na druge dane u sedmici. Dvogodišnje iskustvo nam je pokazalo da uvođenje neradne nedjelje nije imalo nikakvih negativnih efekata po pitanju prometa i radnih mjesta u trgovini, kao ni na prošlogodišnju turističku sezonu, dok su zaposleni konačno odahnuli od ogromnog pritiska koji nosi rad svakog dana u sedmici, pa i nedjeljom, i povezali jedan da sa svojim porodicama”, smatraju iz USS-a.

Sa druge strane iz Unije poslodavaca poručuju da nije došlo do najavljivanog “prelivanja” prometa, a naročito ne u turističkim mjestima u toku sezone.

”Osim upitne ustavnosti i brojnih drugih manjkavosti, mišljenja smo da takvo rješenje nije dobro za sektor trgovine, a da se intenziviranje negativnih efekata dešava u toku trajanja ljetnje i zimske turističke sezone. Ovo pitanje se mora hitno rješavati, pa u tom pravcu nastavljamo svoje djelovanje i u odnosu sa resornim ministrima u novoj Vladi”, zaključuju iz UPCG.

Očekuju reakciju Vlade

Iz USS od nove Vlade i resornih ministara očekuju da ostanu na kursu stvaranja dostojanstvenih uslova rada u Crnoj Gori, a to pored ostalog podrazumijeva, kako ističu, uvođenje petodnevne radne sedmice i poštovanje 40-tosatnog radnog vremena u sedmici.

”Da postoji realna prijetnja da ostanemo bez radne snage najbolje pokazuje izjava direktora Udruženja poslodavaca Hrvatske, od prije neki dan, da Hrvatskoj nedostaje milion radnika”, navode iz USS.

Podsjetili su da je zvanična evropska statitistika objavila podatak da zaposleni u Crnoj Gori rade najduže sedmično (prosječno 44,4 sata), dok na nivou evropskih zemalja radna sedmica traje prosječno 35 sati.

Iz PKCG se nadaju da će novi ministar imati sluha za zahtjeve privrede, i da će uvidjeti, kako navode, da je potreba crnogorske privrede koja je oslonjena na turizam da trgovine rade nedjeljom. “Za uspješnu turističku sezonu, odnosno snabdijevanje hotela i ugostiteljskih objekata neophodan je rad svim danima”.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

EKONOMIJA

Šćekić: Moguće ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama

„Veoma poznata firma iz Poljske, ‘Karbon mejning’, zainteresovana je da u posao sa nama uđe kao podizvođač radova, koji bi značajno osavremenio i unaprijedio proizvodnju. Oni bi bili spremni da otvore novo, takozvano ekploataciono polje D, koje ima najveće rudne rezerve u ovoj jami“, rekao je Šćekić

Nove prilike za pokretanje proizvodnje (Foto: RTCG, Fejsbuk - Kolaž: Berane online )

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Energetska kriza zbog novonastalih geopolitičkih prilika i nagli skok cijene uglja na berzi i potražnja za tim energentom, povećali su mogućnosti za ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama.

To je za Portal RTCG kazao izvršni direktor ove kompanije Nikola Šćekić. On je naveo da se za kupovinu uglja sada javljaju mnoge firme iz regiona, ali i iz drugih krajeva Evrope.

„Sve elektrane sada traže ovu sirovinu, tako da smo imali poziva i interesovanja čak i od nekih jakih firmi iz Ukrajine i Turske. To znači da plasman sirovine koju bi proizvodili više ne bi bio problem, mada je naš vlasnik prvenstveno u pregovorima sa Elektroprivredom Crne Gore, odnosno Termeoelektranom u Pljevljima, sa kojom od ranije postoji ugovor o otkupu uglja“, rekao je Šćekić.

Prema njegovim riječima, jednom potencijalnom kupcu u Srbiji su čak poslali i uzorak uglja, kako bi mogao da ispita da li odgovara njihovim standardima.

„Sve u svemu, otvaraju se neke nove perspektive, a trend u Evropi i čitavom svijetu ide u prilog zalaganjima za ponovno pokretanje proizvodnje u Rudniku uglja u Beranama. Prije svega, mislim na vrtoglav rast cijene uglja na berzama i otvaranje nekih ranije zatvorenih rudnika“, kazao je Šćekić.

Direktor beranskog rudnika je dodao da se nastavlja i interesovanje nekih firmi koje bi ušle u posao sa tom kompanijom, kao kupci ili partneri u poslu.

„Veoma poznata firma iz Poljske, ‘Karbon mejning’, zainteresovana je da u posao sa nama uđe kao podizvođač radova, koji bi značajno osavremenio i unaprijedio proizvodnju. Oni bi bili spremni da otvore novo, takozvano ekploataciono polje D, koje ima najveće rudne rezerve u ovoj jami“, rekao je Šćekić.

On dodao je da je jama potpuno osposobljena, nakon prošlogodišnjeg potopa usljed nestanka struje.

„Nas deset, dvanaest radnika koji smo ostali nakon zatvaranja da održavamo jamu, uspjeli smo da je osposobimo i tehnički održimo toliko da bi od ovog trenutka, proizvodnja mogla da se pokrene u roku od samo mjesec dana. Jednostavno, sve držimo pod kontrolom“, kaže Šćekić.

U to su se, kako dodaje, mogli uvjeriti i predstavnici Vlade Crne Gore, odnosno Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), koji su dolazili u obilazak Rudnika uglja.

„Ja im kažem, kada vide u kakvom je stanju jama, nemojte mi govoriti svaka čast, nego učinite nešto konkretno da ovaj jedini preostali industrijski kapacitet u gradu pokrenemo“, navodi Šćekić.

Jedini preživjeli privredni kolektiv iz nekadašnje industrijske zone Rudeš u Beranama, Rudnik uglja, kroz proces tranzicije promijenio je dosta vlasnika.

Beranski rudnik uglja bio je 2001. godine prodat mješovitom vojvođansko-slovačkom preduzeću „Gradeks HBP“, sastavljenom od kompanija „Gradeks“ iz Kule i „HBP“ iz slovačkog grada Providza. Poslije nešto više od godinu između ova dva partnera izbili su nesporazumi koji su završeni tako što su Slovaci najprije preuzeli kompletno upravljanje, da bi se potom i sami nenajavljeno povukli iz posla i otišli iz Berana.

Detalj iz jame (Foto: RTCG)

Svoj udio u privatizaciji Slovaci su tada prikazali uvezenom opremom za automatsko kopanje rude. Nakon što je završena eksploatacija u jednom od osam polja jame Petnjik, oprema je ostala pod zemljom na dubini od 200 metara. Mašine su zatrpane zemljom, i njihovo eventualno izvlačenje ne bi bilo ekonomski opravdano, iako im je vrijednost svojevremeno prikazana sa tri i po miliona eura.

Tako je proizvodnja u jami Petnjik utihnula u novembru 2002. godine. Prodaja Rudnika uglja oglašavana je nakon toga devet puta prije nego ga je kupila kompanija „Balkan enerdži“, sa velikim planovima vezanim za izgradnju termo bloka i investicijama od 120 miliona eura.

Od svega toga nije bilo ništa, a sve to uz potpunu i prećutnu saglasnost tadašnje vlade, iz koje je obično dobijan komentar tipa – „bolje bilo kakav investitor neko nikakav“.

Grčka firma „Balkan Enedži“ je malo prije kupovine rudnika u Beranama, avgusta 2007. godine, registrovana u Podgorici za poslove proizvodnje, prometa i usluga. Tada je zvanično saopšteno da je to podružnica grčkog koncerna „Restis Group“ čiji je vlasnik milijarder Viktor Restis.

Početkom 2014. godine od grčkog biznismena Petrosa Statisa kupio ga je “Metalfer” iz Sremske Mitrovice.

„Metalfer“ je krenuo ambiciozno i već poslije treće godine od početka privatizacije našao se na vrhumcu poslovanja, kada su imali tri smjene i 157 radnika. Tadašnji menadžment je čak najavljivao upošljavanje još stotinu radnika i proširenje proizvodnje. A onda je u aprilu 2019. godine došlo do prekida proizvodnje i priče o tome kako vlasnici iz Srbije više ne mogu da pokrivaju gubitke koje rudnik pravi. Od tada se vode pregovori da se nađe model da se rudniku pomogne da radi bez gubitaka i da se pokrene proizvodnja.

Za to je, kako objašnjavaju iz rudnika, bilo potrebno samo da im dotiraju prevoz iskopanog uglja od Berana do Termolektrane u Pljevljima.

Prošle godine u ovo vrijeme to je obećao i bivši premijer Zdravko Krivokapić koji je tada kazao da će Rudnik u Beranama raditi onoliko koliko i Termoelektrana u Pljevljima. Obećao je ponovno zapošljavanje stotinu dvadeset rudara rudara, ili četiristo zbrinutih porodica u reprolancu, u siromašnim Beranama. Samo 15 dana nakon toga, međutim, u strašnom nevremenu koje je zahvatilo sjever Crne Gore, oštećen je dalekovod kojim se napaja beranski rudnik i prekinute su sve aktivnosti na održavanju jame.

Obaćanja bivšeg premijera su zaboravljena, a u narednom periodu je vođena dugotrajna borba za spašavanje jame Petnjik, i njenog potpunog uništavanja nakon potapanja podzemnim vodama, zbog onesposobljavanja pumpnog postrojenja.

Kada je konačno i taj posao uspješno okončan i jama spašena, sve do danas su se samo vodili pregovoru u krugu vlasnika, Elektroprivrede i potencijalnih stranih partnera o njegovom aktiviranju.

Rudnik uglja za Berane ima posebnu vrijednost, jer osim što je u jednom trenutku zapošljavao 150 radnika, za njega je u reprolancu bilo vezano još 20 manjih firmi i njihovih zaposlenih.

Bilansne rezerve samo jame Petnjik su oko 16 miliona tona. Jama Petnjik beranskog Rudnika mrkog uglja otvorena je 1980. godine kada je završena eksploatacija u starom rudniku, u susjednom naselju Budimlja.

Nove geopolitičke okolnosti, ekonomska i energetska kriza, aktuelizovale su pitanje aktiviranja ove jame i učinile posao podzemnog kopanja uglja isplativijim nego što je to bio do prije samo nekoliko mjeseci.

Sada se već govori i o planovima koje su iskazali Poljaci, odnosno „Karbon mejning“, da se prokopa tunel od Petnjika do Budimlje i da se ugalj do separacije i praonice dovozi tim tunelom, i time uštede troškovi transporta.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Prosječna plata u maju iznosila 710 eura

Podsjetimo, prosječna plata u maju prošle godine iznosila je 530 eura

Ilustracija, Foto: Shutterstock

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Prosječna bruto zarada u maju u Crnoj Gori iznosila je 876 eura, dok je prosječna zarada bez poreza i doprinosa iznosila 710 eura.

Monstat je saopštio da je prosječna neto zarada u maju, u odnosu na april, zabilježila rast od 0,4%, dok je prosječna (neto) zarada u maju 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila rast od 34%.

Naime, prosječna plata u maju prošle godine iznosila je 530 eura, za razliku od 710 eura, koliko je u maju ove godine.

„Ako se ima u vidu da su potrošačke cijene u maju 2022. godine u odnosu na april 2022. zabilježile rast od 0,8% proizilazi da su realne zarade za isti period zabilježile pad od 0,4%“, navode iz Monstata.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Milutin Đukanović ostaje na funkciji predsjednika Odbora direktora EPCG

Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je i Predlog odluke o izboru članova Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić

Đukanović, Foto: EPCG

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Na konstitutivnoj sjednici Odbora direktora EPCG za predsjednika je imenovan Milutin Đukanović, dosadašnji predsjednik tog tijela.

U Nikšiću je održana redovna Skupština akcionara EPCG AD Nikšić. Na osnovu utvrđenog dnevnog reda Skupštine, kojoj je predsjedavao izvršni direktor EPCG Nikola Rovčanin, donijeto je nekoliko odluka.

„Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o usvajanju Finansijskih iskaza Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić za 2021. godinu sa Napomenama i Nacrtom mišljenja revizora BDO d.o.o. Podgorica. Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o usvajanju Izvještaja o poslovanju Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić za 2021. godinu sa Izvještajem o aktivnostima Službe za zaštitu životne sredine kao i Izvještajem o aktivnostima za oblast zaštite i zdravlja na radu i zaštite i spašavanja“, piše u saopštenju.

Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o raspodjeli dobiti Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić iskazane na dan 31.12.2021. godine, tako što je ukupna neraspoređena dobit (65.264.958,81), koju čine neto dobit iz poslovanja u 2021. godini (47.448.505,89) i neraspoređena dobit iz prethodnog perioda (17.816.452,92) raspoređena na neraspoređenu dobit (60.520.108,22) i fond rezervi (4.744.850,59).

Neće pokriti gubitak CEDIS-a od 10 miliona eura

Skupština akcionara Elektroprivrede Crne Gore odbila je na današnjoj sjednici predlog da pokrije gubitak od 10 miliona CEDIS-a . Na sjednici se najviše raspravljalo o tome šta je dovelo do tolikog gubitka te kompanije.

„Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa odbijen je Predlog odluke o odobravanju knjižnog odobrenja u korist CEDIS d.o.o. Podgorica. Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa za revizora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić za 2022. godinu izabrano je Društvo za eksternu reviziju BDO d.o.o. iz Podgorice. Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o utvrđivanju Politike naknada Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić sa Metodologijom obračuna varijabilne naknade licima sa posebnim dužnostima prema Elektroprivredi Crne Gore AD Nikšić“, rečeno je u saopštenju.

Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o razrešenju dosadašnjih članova Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić.

„Glasovima većine prisutnih akcionara sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o izboru članova Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić. Novi članovi Odbora direktora su: Vladan Joković, Tahir Đonbaljaj, Adis Balota, Martin Ćalasan, Nenad Marković, Milutin Đukanović i Emir Strujić„, navedeno je u saopštenju.

Recimo i to da se nakon ovog saopštenja oglasio SDP,  tvrdeći da je Balota podnio ostavku i da taj njegov čin znači da cijeli odbor ostaje bez mandata i da procedura izbora mora da se ponovi.

Takođe, glasovima većine prisutnih akcionara, kako se navodi, sa pravom glasa usvojen je Predlog odluke o usvajanju Konsolidovanih finansijskih iskaza Elektroprivrede Crne Gore AD Nikšić za 2021. godinu.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije