Connect with us

POLITIKA

OTAC GRADONAČELNIKA PODGORICE I ROĐENI BRAT DUGOGODIŠNJEG POSLANIKA DPS-A MIODRAGA VUKOVIĆA

Otac Ivana Vukovića predložen za člana borda direktora Održavanja željezničkih voznih sredstava

U ime DPS-a za člana borda Održavanja željezničkih voznih sredstava predložen je Milorad Vuković, dugogodišnji izvršni direktor tog preduzeća. Vuković, otac gradonačelnika Podgorice, smijenjen je sa te pozicije u martu 2021. godine, a preduzeće je ostavio sa skoro šest miliona gubitka

Ivan Vuković (u sredini), Foto: DPS

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Kadrovska komisija Vlade usvojila je predloge za odbore direktora dva državna željeznička preduzeća – Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) i Željeznička infrastruktura Crne Gore (ŽICG), potvrdilo je više izvora bliskih Vladi, piše „Dan“.

Za člana borda OŽVS-a predložen je Milorad Vuković, koji je 10 godina bio izvršni direktor tog preduzeća, a smijenjen je u martu prošle godine. On je predložen u ime DPS-a. Milorad Vuković je otac gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića i rođeni brat dugogodišnjeg poslanika DPS-a, potvrdili su izvori Dana.

DPS JE U ODBOR DIREKTORA ŽICG PREDLOŽIO LJUBIŠU ĆURČIĆA, BIVŠEG IZVRŠNOG DIREKTORA ŽICG, KOJEG JE SMIJENIO ODBOR DIREKTORA NA ČELU SA BS-OM 2020. GODINE

Vuković, koji je tri mandata bio izvršni direktor OŽVS-a, preduzeće je ostavio sa akumuliranim gubitkom od 5,92 miliona eura. Toliko je iznosio minus tog preduzeća, nastalog segmentacijom jedinstvene Željeznice, na kraju 2020. godine. U 2020. godini, OŽVS je poslovao sa minusom od skoro 653 hiljade eura.

Nezavisni revizor je OŽVS-u za 2020. godinu dao mišljenje sa rezervom.

„Društvo je za godinu koja se završava, na dan 31. decembar 2019. godine, iskazalo knjigovodstvenu vrijednost nekretnina postrojenja i opreme u iznosu od 16,5 miliona eura, u okviru kojih je iskazalo nekretnine, zemljište u iznosu od 11,4 miliona, građevinske objekte u iznosu od 3,8 miliona. Na osnovu dokumentacije koja nam je prezentovana nismo bili u mogućnosti da u materijalno značajnom iznosu usaglasimo registar osnovnih sredstava Društva sa vlasničkim listovima, odnosno podacima iz katastarske evidencije Uprave za nekretnine Crne Gore o upisanom pravu svojine na određenim nekretninama. Za imovinu koju Društvo koristi u kontinuitetu za obavljanje osnovne djelatnosti, a za koju nema upisano odgovarajuće vlasništvo, Društvo nije izvršilo nikakva rezervisanja za moguće štete ili gubitke“, navedeno je u izvještaju revizora za 2020. godinu.

Osim Vukovića, za članove borda predloženi su Darinka Mijović, Ljiljana Jokić i Danilo Bojović. Njihov izbor u četvrtak ili petak treba da izglasa Vlada na redovnoj sjednici.

Vuković nije jedini bivši izvršni direktor koji se vraća u preduzeće, iz kojega je smijenjen, na poziciju člana borda direktora. Takav slučaj je i sa Ljubišom Ćurčićem, funkcionerom DPS-a iz Pljevalja. S tim što je Ćurčić smijenjen prije izbora održanih 30. avgusta 2020. godine. Odnosno smijenila ga je prethodna vlast u kojoj je većinu imao DPS.

Ćurčić je bio potpredsjednik Opštine Pljevlja tri godine, potom je prešao u ŽICG, gdje je bio izvršni direktor malo preko dvije godine. Nakon smjene zaposlio se u Rudniku uglja, prije nego što je promijenjena uprava u toj kompaniji.

Ćurčića je sa pozicije izvršnog direktora smijenio bord na čijem čelu je bio Safet Kalač (BS). On je tada došao u sukob sa bordom direktora. Razmirice između Ćurčića i borda direktora, prema pisanju medija, počele su zbog razlika u viđenju poslovanja kompanije, a kulminirale su nekoliko sedmica prije smjene kada je Ćurčić, navodno, odbio da sprovede sporne odluke o isplatama otpremnina i bespovratnih stambenih kredita pojedinim funkcionerima i radnicima, kao i da zaposli rodbinu članova uprave na nepostojeća i nepotrebna radna mjesta. Ćurčić je zbog „tih pritisaka kao i zbog spornih odluka uprave“, za koje je smatrao da su nanijele štetu kompaniji, dok je bio direktor podnio krivičnu prijavu protiv borda direktora. Odbor direktora ga je nakon toga smijenio.

Ćurčić je, kako je „Dan“ tada pisao, odmah po dolasku na funkciju zaposlio dvije rođake.

Osim Ćurčića, za članove borda predloženi su Radovan Vukić, Novo Nikčević i Vladimir Merdović.

Ćatović v.d. direktora Uprave za željeznice

Komisija je juče razmotrila i predlog za vršioca dužnosti direktora Uprave za željeznice. Na tu poziciju je predložen Jasmin Ćatović.

U bord „Ulcinjske rivijere“ predloženi su Simo Dedić i Ana Lalević, dok je pomoćnica direktora Uprave javnih radova Dragana Babović razriješena funkcije.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

POLITIKA

Abazović zamolio službenike da ne idu na plažu službenim vozilima: „Ako mogu premijer i ministri da štede, mogu i oni“

Premijer moli da se ne ide na plažu službenim kolima, iako bi to trebalo da se podrazumijeva. Crna Gora je i dalje evropski rekorder po broju službenih vozila, iako je vlast nakon 30. avgusta obećavala da će tome „stati na rep“

Foto: Vlada Crne Gore

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Premijer Dritan Abazović kazao je, tokom današnje sjednice Vlade, da Vlada i ministri moraju da budu štedljivi kad je u pitanju korišćenje službenih vozila.

“Zamolite svoje službenike da poslije radnog vremena ne koriste službena vozila, ne želim da dođemo u situaciju da se sa službenim vozilima ide po plažama”, kazao je Abazović, prenosi Portal Volim Podgoricu.

Ako dože do situacija zloupotrebe službenih vozila, kako je kazao, biće restriktivan.

“Moramo da budemo štedljivi. Ako mogu da budu štedjivi ministri i premijer, onda moraju i službenici”, naveo je Abazović.

Crna Gora je, inače, evropski rekorder po ukupnom broju službenih automobila, ima ih oko 4.5 hiljada, a u odnosu na broj stanovnika gotovo izvjesno je u samom svjetskom vrhu, navodi pomenuti portal.

Administracije mnogo većih evropskih država, imaju čak svega po nekoliko desetina službenih vozila.

Posebna priča je zloupotreba službenih vozila koja se masovno koriste za lične potrebe i “šetnje”, kada je i gorivo, naravno, o trošku građana.

Iako su političke partije u predizbornim kampanjama obećavale da će drastično smanjiti broj službenih vozila, to se nije desilo, piše Portal Volim Podgoricu.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Ranko Krivokapić: Rusija je direktna prijetnja miru i stabilnosti (VIDEO)

„Crna Gora je to osjetila 2016. godine, a sada i drugi znaju kako te prijetnje izgledaju u zločinu koji se dešava u Ukrajini“, kazao je Krivokapić

Krivokapić, Foto: Screenshot

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Rusija je označena kao direktna prijetnja miru, stabilnosti i demokratiji euroatlantskog prostora, kazao je crnogorski ministar vanjskih poslova Ranko Krivokapić, dodajući da je to Crna Gora osjetila 2016. godine.

Krivokapić je nakon NATO Samita u Madridu rekao da je Samit poslije više od deceniju usvojio novi strateški koncept, ali istovremeno donio odluku o otvaranju vrata za Švedsku i Finsku i njihovo punopravno članstvo u Alijansi.

“Napravljen je veliki iskorak prema demokratijama koje daju primjer ostalima u svojoj uspješnosti, otvorenosti, orijentaciji slobodnog društva i ukupnoj pomoći međunarodnoj zajednici u razvoju demokratije”, dodao je on.

Krivokapić je rekao da Crna Gora ravnopravno participira sa onima gdje prirodno pripada, na Zapadu i dijeli vrijednosti koje su okupile NATO savez.

“U strateškom konceptu Rusija je označena kao direktna prijetnja miru, stabilnosti i demokratiji euroatlantskog prostora”, kazao je Krivokapić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je osjetila to 2016. godine, a sada i drugi znaju kako te prijetnje izgledaju u zločinu koji se dešava u Ukrajini.

“Snažno smo podržali borbu ukrajinskog naroda ali i dali podršku drugima narodima koji su pod prijetnjom i Gruzije i Moldavije i nama najvažnije Bosne i Hercegovine (BiH)”, kazao je Krivokapić.

On je rekao da je BiH dobila podršku više sastankom ministara odbrane i da je time region dobio dodatni stepen zaštite koji nije imao prije Samita.

Krivokapić je naveo da Crna Gora pokazuje dosljednost, istrajnost i otpornost na sve pritiske koje prema njoj idu.

“Uvjeren sam da će snaga ovog Samita dati dodatni kapacitet koji je naša vlada prihvatila danas. Vlada je među prvima prihvatila protokol o pristupanju Finske i Švedske koji će iduće sedmice potpisati naš ambasador u Briselu, i koji će, nadam se ubrzo, biti ratifikovan u Skupštini”, poručio je Krivokapić.

Krivokapić je rekao da je danas posjetio posjetio NATO vazduhoplovnu bazu u Torehonu, sjeveroistočno od Madrida.

Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova (MVP), u centru je zaposleno osoblje iz 18 država članica NATO-a.

“Zona odgovornosti centra obuhvata evropski vazdušni prostor južno od Alpa koji uključuje teritoriju 14 država članica”, kaže se u saopštenju.

Tokom radne posjete sa komandantom Centra, generalom potpukovnikom Fernandom de la Krus Karavakom obavljena je prezentacija rada u operativnom centru i predstavljen model političko-vojnog obrasca procesa komandovanja.

“Zajednički je konstatovano da, bez obzira na planetarnu tehničku superiornost NATO saveza, i za NATO važi princip koji je ministar vanjskih poslova prenio generalu de la Krusu, a sažet je u crnogorskoj borbenoj mantri “boj ne bije svijetlo oružje, nego srce u junaka””, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su se sagovornici saglasili da u svakom vremenu, pa i u NATO-u, to jeste osnovna poruka.

„Tokom obilaska baze, pohvaljen je doprinos naše države Centru za vazdušne operacije”, navodi se usaopštenju.

Iz MVP su naveli da je od juna 2018. godine Crna Gora dobila od saveznika podršku u oblasti zaštite vazdušnog prostora, kroz misiju NATO-a, koja je neborbenog karaktera, a sprovode je grčki i italijanski lovci.

“Pomenuta misija obavlja se pod nadzorom Centra za vazdušne operacije u Torehonu. Sastanku je prisustvovao i crnogorski potpukovnik Dušan Malušić, koji se na poziciji štabnog oficira u NATO komandi nalazi od marta 2020. godine što je direktan doprinos komandnoj strukturi Alijanse”, rekli su iz MVP-a.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Krivokapić: Sačekaćemo da vidimo šta piše u Temeljnom ugovoru, pa planirati dalje korake

Poručio je da ako se Vlada ne bude bavila evropskom agendom, neće trajati ni do prekosjutra

Ranko Krivokapić, Foto: RTCG

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Ministar spoljnih poslova Crne Gore Ranko Krivokapić rekao je za Euronews Srbija na NATO Samitu u Madridu da tema Temeljnog ugovora nije deo evropske agende aktuelne vlade, te da Evropska unija od Crne Gore traži da ispunjava svoju agendu.

„To su istorijska pitanja koja možemo otvoriti na mnogo načina, od zakona (o slobodi vjeroispovesti) koji je usvojila prethodna vlada, a ne otvara ga ovaj dio vlade koji ja predstavljam da ne bi bježao od evropske agende, do ovoga što ne može biti Temeljni ugovor. SPC u Crnoj Gori ima četiri eparhije koje su registrovane i koje su kao što vidite vrlo razuđene, gdje je čak ukinuta tekovina mitropolita Amfilohija Radovića o episkomskom savjetu koji je formirao 2006. godine, sve to je izbrisano kad je došao novi patrijarh. Tako da ja mislim da i tu postoji mngo problema unutar odnosa SPC u Crnoj Gori, a s druge strane nije prioritet, smatram kao korak u kretanju u pogrešnoj temi, koji deluje za nekoga napred, za nekoga unazad“, kazao je Krivokapić.

U cjelini, kako je rekao, to je pitanje koje zavisi od suvereniteta države Crne Gore.

„Ja gledam malo šire, pitanje ukupne disolucije bivše Jugoslavije sada je prešlo u disoluciju te crkve koja je formirana pod Aleksandrom Karađorđevićem. Otišla je Makedonija, pitanje je vremena kada će biti vraćeno Crnoj Gori ono što je njen ustavni model iz 1905. iz Kraljevine Crne Gore kada je Crnogorska autokefalna crkva bila u Ustavu kao takva. U cjelini, mislim da je trošenje političke energije koja nam treba za Evropu na temema koje se neće riješiti ni u ovom ni u sljedećim potezima na način na koji sada idu“, rekao je on.

Na pitanje da li će zbog pitanja Temeljnog ugovora napustiti Vladu, Krivokapić je podsjetio da je pri formiranju Vlade u intervjuu kazao da ako se aktuelna vlada bude bavila evropskom agendom, a to je pitanje da Crna Gora uđe u Evropsku uniju što pre po zahtevima koje EU očekuje da se ispune, onda će vlada trajati 2,5 godine.

„Ako ne bude ispunjavala evropsku agendu, neće trajati ni do prekosjutra“, poručio je on.

Krivokapić je kazao da će njegova Socijaldemokratska partija sačekati da vidi šta piše u Temeljnom ugovoru, pa planirati dalje korake.

„Mislio sam da smo na prošloj sjednici Vlade, koja je bila javna, dogovorili da se pregovara sa četiri eparhije koje su jedino registrovane u Crnoj Gori i da ćemo s njima sklopiti sporazum. Ko će u njihovo ime potpisati zavisi od njih koga će ovlastiti, ali taj neko mora biti u pravnom sistemu Crne Gore jer je jasan princip. To je akt internog prava, to je rekao ministar pravde, nema niakkvih međunarodnih elemenata kako neko sad implicira, i suvereno pravo Crne Gore je da ga sklopi i raskine kako hoće, ne radi se ni o kakvom javo-pravnom ugovoru nego o ugovoru o internom pravu Crne Gore“, rekao je on.

Prema rečima Krivokapića, niko u Vladi Crne Gore nije dobio taj dokument, te da će odluka biti doneta u skladu sa interesima Crne Gore.

„Manjinska vlada ako ne bude ispunjavala evropsku agendu, moraće da ide na izbore, jer ona nema ni legitimitet, više je u toj vladi ministara nego poslanika. Ako joj nije prioritet evropska agenda, nego neka druga agenda, u ovom slučaju vidimo agenda druge crkve čak, onda će morati ići na izbore što se tiče SDP-a“, poručio je on.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije