Connect with us

EKONOMIJA

PREDLOZI I PREPORUKE

Ovo je plan Vlade za štednju struje: Idite stepenicama umjesto liftom, bojler paliti samo kad je potreban, za zagrijevanje koristiti što više sunce…

Vlada usvojila Izvještaj o radu Nacionalnog savjeta za analizu i praćenje sigurnosti snabdijevanja energijom i energentima sa Predlogom preporuka za smanjenje potrošnje električne energije

Foto: Profimedia

Vlada je na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova, usvojila Izvještaj o radu Nacionalnog savjeta za analizu i praćenje sigurnosti snabdijevanja energijom i energentima sa Predlogom preporuka za smanjenje potrošnje električne energije.

Preporuke

– Lokalne samouprave da pristupe smanjenju javne rasvjete postavljene na ulicama, trgovima, parkovima, sportskim igralištima i drugim objektima na minimalni bezbjednosno opravdan nivo

– da svuda gdje je moguće da se ograniči ili smanji rad rasvjete bilborda i svjetlećih reklama

– da svuda gdje je moguće da se ograniči rad reflektora na sportskim i drugim manifestacijama sa tendencijom organizovanja sportskih priredbi tokom dana

– da hitno pristupe prelasku na LED rasvjetu.

Predlog preporuka za organe državne uprave, lokalne samouprave, državnim preduzećima u vlasništvu države ili lokalne samouprave, javnim ustanovama i privredi je da se obezbijedi isključenje osvjetljenja nakon radnog vremena u prostorijama u kojima niko ne boravi:

– da obezbijede da objekti/prostorije koji se zagrijavaju/dogrijavaju u prostorijama imaju temperaturu najviše do 20 stepni Celzijusa sa izuzetkom bolnica, ustanova socijalne zaštite, vrtića i škola;

– da se obezbijedi zamjena starih živinih svjetiljki novim LED svjetiljkama u javnom osvjetljenju u zgradama koje koristi javni sektor;

– da se ne koristi osvjetljenje u unutrašnjim prostorijama i kancelarijama u javnim zgradama u periodu kada ima dovoljno dnevne svjetlosti, ne postavljaju tamne zavjese i predmete koji zaklanjaju prirodnu svjetlost sa prozora, danju ne spuštaju roletne, da radne stolove postave tako da mogu da koriste prirodnu svjetlost.

– isključiti osvjetljenje kada u prostoriji niko ne boravi;

– da se koriste stepenice umjesto lifta;

– da se štampaju samo potrebna dokumenta u neophodnom broju kopija i da se po završetku rada isključe svi računari, štampači i drugi uređaje.

Predlog preporuka za državna preduzeća

– operatori distributivnog i prenosnog sistema da sačine poseban plan ušteda sopstvene potrošnje električne energije:

– da naprave planove za smanjenje gubitaka distributivne i prenosne mreže;

– da stimulišu štednju električne energije kroz razmatranje odobravanja dodatnog popusta na računu za aktivnu električnu energiju kupcima koji smanje mjesečnu potrošnju u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Predlog preporuka za javni servis RTCG i drugim medijima koji posjeduju nacionalnu frekvenciju:

– da emituju promotivne spotove iz oblasti energetske efikasnosti i racionalne upotrebe energije;

– da u terminima povećane gledanosti medijskih programa obezbijedi učešće stručnjaka koji će korisnim savjetima i informacijama uticati na podizanje svijesti građana o potrebi energetske tranzicije;

– da promovišu aktivnosti na sticanju statusa kupca-proizvodača (tzv. prosumera) kao ekonomske mjere štednje krajnjih kupaca, ali i mjere za povećanje energetske nezavisnosti.

Predlog preporuka za preduzimanje mjera u domaćinstvima u cilju smanjenja potrošnje električne i toplotne energije

Ušteda na toploj vodi

Korišćenje bojlera za pripremu tople vode samo kada je potrebna, termostat bojlera, podesiti na temperaturu zagrijavanja do 60 stepeni Celzijusa;

Uštede na rashladnim i grejnim uređajima

– postavljanje frižidera na 4 stepena Celzijusa, a zamrzivača na minus 18 stepeni Celzijusa kako bi se obezbijedio optimum u potrošnji;

– razumno korišćenje grejnih uređaja u domaćinstvu;

– u toku dana koristiti sunce što više za osvjetljenje, kao i za zagrijavanje prostora u grejnoj sezoni, a tokom noći spustiti roletne i navući zavjese

– ne pokrivati grejne elemente i uređaje nemještajem ili odjećom jer na taj način emituju manje toplote.

Uštede kod mašina za pranje veša i suda

– Koristiti mašinu za pranje sudova i veša tek kada je puna, jer je energetski mnogo efikasnije;

– izbjegavati sušenje veša u sušilicama, već veš sušiti na vazduhu;

– temperaturama pranja jer se tako može uštedjeti treba koristiti program na nižim značajna količina energije.

Ušteda energije kod pripreme hrane

– Treba kuvati u poklopljenoj posudi jer se tako štedi do 20 odsto energije, takođe treba koristiti posude koje su veličinom srazmjerne grejnoj površini kako bi se izbjegao gubitak od 20 odsto energije;

– kada voda proključa, jačinu grijanja posude treba smanjiti na najnižu moguću temperaturu pri kojoj će voda da nastavi da ključa;

– najekonomičnije kuvanje obavlja se u ekspres loncu, kojim se vrijeme kuvanja i utrošena električna energija smanjuju za  dva do tri puta;

– isključivanjem rerne 10 minuta prije kraja pečenja može se uštedjeti do 20 odsto energije;

– prilikom korišćenja rerne, poželjno je što manje je otvarati jer se pri svakom otvaranju vrata rerne izgubi 20 odsto toplote.

Ušteda energije kod rasvjete i ostalih električnih uređaja:

– gasiti svijetla u sobama u kojima se ne boravi;

– velike uštede mogu se ostvariti zamjenom običnih sijalica sa užarenim vlaknom LED metal-halogenim sijalicama. Ove sijalice troše i do 10 puta manje energije od običnih; isključiti računar nakon završetka rada na njemu;

– isključiti punjače baterija iz utičnica; redovno mijenjati filtere na grejnim uređajima;

– isključiti dekorativnu rasvjetu na stambenim zgradama i porodičnim kućama.

Zagrijavanje prostora:

– preporučene temperature za prostorije: za slučaj da se sjedi i duže boravi ova temperatura treba da bude od 20 do 21 stepeni Celzijusa;

– za prostor u kome spavamo 18 stepeni Celzijusa;

– za prostorije u kojima zbog odlaska na posao i školu tokom dana niko ne boravi 16 stepeni Celzijusa;

– u slučaju dužeg odsustva 10 stepeni Celzijusa.

Kupovina uređaja

Prilikom kupovine električnih uređaja za domaćinstvo treba obratiti pažnju na energetske oznake.

Energetske oznake govore nam o energetskoj efikasnosti i potrošnji energije. Treba kupovati uređaje sa najvećom klasom energetske efikasnosti. Na svakoj oznaci može se vidjeti oznaka energetske efikasnosti uređaja u odnosu na maksimalnu energetsku efikasnost koju takva vrsta uređaja može potrošiti“, savjeti su Vlade.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nakon povećanja minimalne penzije, penzioneri pohrlili da podignu kredit

„Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove“, kazao je jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore

Foto: Screenshot

Loš standard penzionera u Crnoj Gori u jednoj mjeri je poboljšan početkom ove godine kada je minimalna penzija povećana na 450 eura. To povećanje mnogi su iskoristili da podignu kredit ili se dodatno zaduže.

„Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove“, kazao je za Portal RTCG jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore.

Iz tog najstarijeg i najbrojnijeg udruženja kazali su da je prema njihovim nezvaničnim informacijama porastao broj penzionera zainteresovanih za kredite.

„Poznato nam je da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju koji se mogu odnositi na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, zimnice koji je obezbijeđen kroz socijalni program na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera na rate i slično“, kazao je Branko Vešović, predsjednik Saveza penzionera.

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) saopštili su da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju.

„Obustave se mogu odnositi kako na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, plaćanje zimnice obezbijeđene kroz socijalni program – na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera – na rate, i slično“, kazao je direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić.

Podatak koliko penzionera je kreditno zaduženo nemaju ni Fond ni bankarski sektor. Iz Fonda PIO napominju da po zakonu nijesu dužni da vode statistiku o zaduženjima korisnika prava. U Centralnoj banci i u Udruženju banaka su nam takođe kazali da ne raspolažu takvim podacima.

„Kreditni registar ne raspolaže podacima koji se odnose na odobravanje kredita penzionerima, jer oni nijesu izvještajna kategorija u podacima koji se dostavljaju“, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.

Kako su penzioneri nakon povećanja minimalne penzije pohrlili da se zaduže u Fondu su zbog gužvi posebno organizovali rad kako bi izašli u susret svim zainteresivanima.

„Kako je nakon povećanja iznosa najniže penzije na 450 eura došlo do značajnog povećanja zahtjeva penzionera za ovjeru zabrane na penziju, Fond je organizovao rad na način da izađe u susret svim zahtjevima stranaka“, kazali su iz Fonda PIO.

Prema podacima Fonda PIO minimalnu penziju prima skoro 72 hiljade penzionera.

„Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na penziju za februar 2024. godine, isplaćenu u martu tekuće godine, najnižu penziju u iznosu od 450 eura isplaćujemo za 44.078 korisnika ovog prava po rješenju i 27.739 penzionera koji taj iznos primaju kroz razliku penzije, što ukupno čini 71.817 penzionera u Crnoj Gori“, kazao je Aligrudić.

Rast zaduženja nakon rasta primanja nije iznenađenje za bankare već svim zainteresovanima nude sve bolje uslove zaduženja.

„Povećanje primanja generalno omogućava solidniju osnovu za apliciranje kod kreditnog zaduženja. Predsjednik Udruženja banaka Crne Gore je istakao da su sve banke podržale inicijativu CBCG, želeći da osnaže povjerenje svojih klijenata i potvrde svoju društvenu odgovornost, to znači povoljnije kamatne stope za nove kredite za građane“, kazao je Pejaković.

Najavljuje da će kamatne stope za novoodobrene kredite građanima biti niže od 1 do 2% u odnosu na postojeće.

„Više banaka ne insistira na prenošenje primanja i otvaranje novog računa. Rokovi otplate su vrlo konkuretni ako kažemo da su do 10 godina, a iznosi preko 10.000 eura. Godina starosti se pomjerila pa ima banaka koje daju kredite do 78 godine starosti, što u ranijem periodu nije bilo moguće. Naknada za obradu kredita za online zahtjeve iznosi 0%, a ima banaka gdje ne insistiraju na zdrastvenom kartonu“, kazao je Pejaković.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Građani nezadovoljni, cijene snižene samo nekoliko centi

„Ako je za njih ovo akcija, bolje da je nisu ni pokrenuli. Koliko će ovo građanima značiti mislim da najbolje pokazuju kese koje iznosimo iz marketa. Svakim danom sve manje može da se kupi, a sve je skuplje“, kazala je Vera Milić iz Podgorice

(Foto Kim)

Dugo najavljivana akcija snižavanja cijena u prodavnicama, odnosno ograničavanja marži na grupu proizvoda od osnovnog značaja za život građana, u okviru koje će cijene biti ograničene za oko 500 proizvoda, zvanično je počela juče.

Iako su iz Vlade istakli da će akcija biti usmjerena na poboljšanje životnog standarda, te da će znatno sniziti cijene proizvoda, građani koje je Dan anketirao nisu zadovoljni akcijom. Smatraju da neće značajnije poboljšati standard.

Akcijom je predviđeno da se na određene artikle marže ograniče na pet, deset i 15 odsto.

Cilj ove akcije bio olakšanje tereta visokih troškova života, međutim, građani izražavaju duboko nezadovoljstvo. Mnogi smatraju da će ova akcija imati ograničen uticaj na inflaciju i da neće znatno doprinijeti poboljšanju životnog standarda.

Ono što je ekipa Dana na terenu uspjela da primijeti, jeste da cijene nisu znatno niže u odnosu na prethodne dane, odnosno za dobar dio proizvoda su ostale kao i ranije. „Dan“ je prethodne sedmice pisao da cijene neće biti mnogo niže, odnosno svega pet do sedam odsto, kako nam je tada potvrđeno iz izvora bliskih trgovačkim lancima.

Kada je riječ o samim cijenama, brašno se prije akcije moglo kupiti u rasponu od oko 50 centi do euro, zavisno od proizvođača, ali i lanca marketa. Početkom akcije, cijena je i dalje u istom rasponu. Konzervirana riba, odnosno tunjevina i sardine, jeftinije su nekih desetak centi. Tunjevinu je sada moguće kupiti za oko euro i po, umjesto dosadašnjih 1,6 eura, a konzerva sardine je sada dostupna i za oko 60 centi, sa pređašnjih 70 centi.

Kada je riječ o polutvrdim sirevima, primjetno je da je jeftiniji samo biljni. Snižene su i cijene mlijeka, koje se može kupiti za oko 85 centi, a litar jogurta je snižen na oko 1,20 eura. Tjestenina je jeftinija za nekoliko centi, pa se može kupiti i za nepunih 50 centi. Suhomesnati proizvodi zanemarljivo su jeftiniji.

Prema navodima jedne Podgoričanke, koja nije bila zadovoljna akcijom, cijene su gotovo ostale iste.

„Nikakvog značajnijeg pojeftinjenja nema. Cijene brašna, ulja i tih osnovnih proizvoda praktično su iste, dok je suhomesnato niže za po nekoliko centi, što neće doprinijeti boljem standardu građana“, kazala je ova Podgoričanka.

Ni ostali građani sa kojima su razgovarali iz Dana nisu bili zadovoljni akcijom.

Milka Stanić iz Podgorice istakla je da ne vidi da su cijene niže, uprkos posebno istaknutim naljepnicama koje ukazuju da su proizvodi jeftiniji.

„Cijene su iste, pojeftinjenje od nekoliko centi ne znači ništa. Kada se pogleda realno, većina marketa nedjeljno nudi akcije u okviru kojih snize cijene. Naročito ako pogledamo cijene hemije, odnosno proizvoda za čišćenje i za higijenu, tu gotovo da nije ništa pojeftinilo“, istakla je Stanić.

Akcijom nije zadovoljna ni njena sugrađanka Vera Milić. Prema njenim navodima, akcije kao i da nema.

„Ako je za njih ovo akcija, bolje da je nisu ni pokrenuli. Koliko će ovo građanima značiti mislim da najbolje pokazuju kese koje iznosimo iz marketa. Svakim danom sve manje može da se kupi, a sve je skuplje“, kazala je ona.

Akcija je oročena do 31. maja, a Ministarstvo ekonomskog razvoja će nakon analiza odlučiti da li će biti produžena.

Đeljošaj: Akcija bolja od „Stop inflaciji“

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj istakao je da će, prema njegovoj projekciji, cijene biti niže za oko 10 do 15 odsto, a da će o njenom eventualnom nastavku nakon 31. maja odlučiti nakon dodatnih analiza.

„Mislimo da će ove mjere biti dobre. Analizirali smo ih da budu najbolje, ali ne želimo da kažemo ovo je najbolje, stanemo iza toga i nakon analiza možda dobijemo da nisu bile dobre. Analiziraćemo efekte ovih mjera i nakon toga naći neku mjeru na koji način ćemo nastaviti sa onim što je podrška boljem standardu građana“, poručio je Đeljošaj na TV „Vijesti“.

On je takođe naveo i da je akcija sveobuhvatnija u odnosu na akcije „Stop inflaciji“ koje je sprovodila prethodna Vlada. Đeljošaj je poručio da će Tržišna inspekcija kazniti od 5.000 do 10.000 eura svaku trgovinu koja je obuhvaćena akcijom, a koja ne bude poštovala odluku Vlade.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Počela akcija smanjenja marži: Cijene ovih proizvoda su od danas ograničene

U trgovinama ograničena cijena za više od 500 artikala

Foto: Freepik.com

U Crnoj Gori počinje akcija smanjenja marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, pa se danas u velikim marketima može pronaći više od 500 artikala sa crvenom oznakom “limitirana cijena”. Ova akcija traje do 31. maja.

U trgovinama na malo, marže su ograničene do pet odsto, a u trgovinama na veliko do sedam odsto na pšenično brašno tip 500, pšenično brašno tip 400, šećer, suncokretovo ulje i kuhinjsku so.

Iz Vlade su saopštili da su marže u trgovinama na veliko i malo ograničene do 10 odsto na: domaći bijeli sir, jogurt domaće proizvodnje, krompir svježi, mlijeko sa 2,8 odsto mlječne masti bez čepa, cijelo pile, svinjski vrat bez kosti, bijelu rižu dugo zrno u kesi, tjesteninu od bijelog brašna, smrznuti grašak i margarin stoni.

Na spisku je i čajna kobasica domaće proizvodnje, stiješnjena šunka domaće proizvodnje, sudžuk domaće proizvodnje, goveđa čajna, pileće viršle, suva svinjska slanina…

Do 10 odsto marža je ograničena i na tunjevinu u komadićima bez dodataka u ulju, paštete, džem od šljivam, marmeladu…

Na spisku je i goveđi gulaš, kečap blagi, pastrmka svježa, sardine u biljnom ulju, sok sirup na razblaživanje, polutvrdi sir i sl…

U trgovinama na veliko do 10 odsto a u trgovinama na malo do 15 odsto marže su ograničene na: dječiji sapun čvrsti, dječije pelene, šampon za bebe, voćne kašice za bebe u teglicama, šampon za odrasle.

Na spisku su i: kupka za odrasle, toalet papir troslojni, deterdžent za pranje veša i higijenski ulošci.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije