Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić saopštio je danas u Jasenovcu da će izvrišiti pritisak na premijera Milojka Spajića i na Vladu Crne Gore da odustanu od najavljene odluke da u Ujedinjenim nacijama u Generalnoj skupštini podrže Rezoluciju o Srebrenici.

Mandić je kazao da je pomenuta rezolucija uperena protiv srpskog naroda, protiv Republike Srpske i Srbije.

Podsjetimo, Mandić prisustvuje obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj u Jasenovcu.

„Nijesmo mi vezani za bilo kakve fotelje ili bilo što iako se vode razne prljave kampanje i od onih od kojih bi se to najmanje moglo očekivati, ali bi željeli da imamo razumijevanje vaše. Da imamo razumijevanje ovih nevinih duša koje se nalaze iza nas. Da te duše znaju da mi nećemo dozvoliti i da je to crvena linija kako bi se vratio onaj koji nas je diskriminisao uništavao srpstvo u Crnoj Gori ponovo na vlast. Uradićemo sve što je u našoj moći, zajedno sa našom crkvom i našom braćom da zaustavimo ovog premijera u jednoj lošoj i opasnoj namjeri“, rekao je Mandić.

Foto: RTRS

Mandić je poručio da su „Srbi u Crnoj Gori prošli svašta“.

„Razbili su nam zajedničku državu sa Srbijom. Protjerali su nam bili srpski jezik i prijetili nam da će nas traktorima protjerati u Srbiju. Diskriminaciju i nasilnu asimilaciju vršili su nad našim narodom i u konačnom kada su udarili na našu crkvu i naše svetinje, tada se sve promijenilo“, rekao je Mandić.

Položeni vijenci na spomen području Donja Gradina: Genocid po razmjeri Aušvica

Mandić je danas zajedno sa predsjednikom Vlade Republike Srbije Milošem Vučevićem i predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom položio vijence na spomen području Donja Gradina.

Foto: RTRS

U govoru je istakao da mu je „velika čast što na dan Svetog Vasilija Ostroškog ima priliku da se u ime Crne Gore i svih njenih građana, u ime svih njenih naroda i svakog čovjeka, žene i djeteta pokloni sjenama stradalih u Jasenovcu i iskaže osjećanje naše države prema onome što se desilo od 1941. do 1945. godine“.

„Ovdje se desio genocid i taj genocid se po svojoj razmjeri jedino može mjeriti sa Aušvicem i Treblinkom. Bio je jedno od mjesta koje je između ostalog uticalo i na oblikovanje čitavog načina razmišljanja“, poručio je Mandić.

Prema njegovim riječima, ovaj genocid je dugo skrivan od javnosti.

„Treba da čuvamo sjećanje srpskog naroda i svih onih koji su stradali sa njim, prije svega jevrejskog i romskog naroda“, zaključio je Mandić.

Foto: RTRS

Podsjećanja radi, obilježavanju u Jasenovcu prisustvovali su i član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić i predsjednik privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić.

Kod Grobnog polja Hrastovi služen je parastos ubijenim Srbima – žrtvama genocida u NDH, kao i vjerski pomeni pripadnicima drugih konfesija.

Dan sjećanja obilježava se povodom oslobađanja ustaškog logora Jasenovac, jednog od najvećih logora smrti u Evropi.

„Za nas Srbi nijesu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan”, poručio je premijer Spajić u objavi na društvenoj mreži “X”.

Spajić je istakao da na temelju predloženih amandmana niko ne može reći da Crna Gora osuđuje srpski narod, Srbiju ili Republiku Srpsku.

„Srbi u Crnoj Gori čine značajan procenat našeg stanovništa i to nikada ne smijemo zanemariti. Za nas Srbi nijesu i ne mogu biti genocidan narod. To i ne postoji. Nijedan narod nije genocidan”, ističe se u objavi.

Premijer zaključuje da samo radom i rezultatima kakvi su naši – Evropskoj uniji dokazujemo da se vrijedi boriti za Crnu Goru, za Zapadni Balkan i bolje sjutra svih naroda koji žive na ovim prostorima.

Osuda genocida, gdje god da se desio

Spajić je juče saopštio da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o sjećanju na genocid u Srebrenici u UN, kao i da će glasati za sve rezolucije koje osuđuju genocide i zločine na prostoru bivše Jugoslavije.

“Upravo ovu rezoluciju koju imamo ispred nas – Srebrenicu. Nikakav problem to nije. Glasaćemo za, rekli smo više puta. Ja sam javno govorio o tome, osuđivali smo genocid. Nemamo problem da to uradimo”, rekao je Spajić u Skupštini Crne Gore, odgovarajući na pitanje lidera opozicione Bošnjačke stranke hoće li Crna Gora podržati Rezoluciju o Srebrenici, koju su inicirale Njemačka i Ruanda.

On je najavio da će “Vlada o tome raspravljati”, ali da “misli da je to izlišno spominjati, jer smo se sporazumno obavezali da vodimo proevropsku politiku”. Najavio je i amandmane.

Premijer je naveo da prvi amandman glasi „ponavljujući da je krivica za zločin genocida individualizovana i da se ne može pripisati nijednoj etničkoj, verskoj ili drugoj grupi ili zajednici u cjelini“, a drugi „potvrđujući nepovredivost opšteg okvira sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini sa svim njegovim odredbama“, prenosi Glas Amerike.

“Čvrsto vjerujemo da se ovim amandmanima uvažavaju žrtve, ali i sprječava žigosanje naroda zbog zločina pojedinaca. Oni imaju za cilj da onemoguće manipulacije koje često služe određenim društveno- političkim činiocima za unutrašnje potrebe”, rekao je Spajić.

On je ocijenio da je “Rezolucija o genocidu u Srebrenici koja je na dnevnom redu u UN-u je jako osjetljiva tema, a Crna Gora kao multietnička država ima obavezu da spriječi zloupotrebu žrtava, te pruži dodatan napor ka smanjenju etničkih distanci i prevazilaženju tenzija u regionu”.

Obrazlažući pitanje upućeno premiieru, lider Bošnjačke stranke Ervin Ibrahimović podsjetio je da su Rezoluciju do sada kosponzorisali neki od ključnih crnogorskih međunarodnih partnera, među kojima su SAD, Francuska, Turska, Velika Britanija, Luksemburg, Austrija, Švedska, Italija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Albanija, Slovenija i Sjeverna Makedonija.

On je naveo da bi “Crna Gora glasanjem za Rezoluciju još jednom stala na istu stranu sa državama razvijene demokratije i poštovanja prava i potvrdila da suštinski, a ne deklarativno, pripada dijelu civilizivanog svijeta čiji dio želi da bude vrijednosno, suštinski i formalno”.

Spajićeva najava naišla je na oštru reakciju vladajuće prosprske Demokratske narodne partije Milana Kneževića, koja je saopštila da će “današnja izjava premijera Milojka Spajića da će Vlada Crne Gore glasati za Rezoluciji o Srebrenici, nanijeti nepopravljivu štetu srpskom i crnogorskom narodu u Crnoj Gori, uvodeći nas u društevno političku nestabilnost i dodatnu polarizaciju.

DNP je su saopštila da je “ovakvim stavom Milojka Spajića grubo narušen koalicioni Sporazum kojim je jasno precizirano da nova izvršna vlast neće potencirati i otvarati teme koje će nas dijeliti po nacionalnim, vjerskim i ideološkim šavovima”.

Oni su poručili premijeru „da su nepostojanje ekonomskog programa Evropa sad 2, indolentan, nestručan i vrlo sumnjiv i skandalozan način ponašanja i rada jednog broja ministara, ali i današnja podrška Rezoluciji o Srebrenici, doveli u pitanje našu dalju podršku njegovoj Vladi i…eventualnoj rekonstrukciji Vlade u junu”.

Američka ambasada u SAD je ranije saopštila da je Stejt dipartment imao uvid u nacrt amandmana Crne Gore na tekst Rezolucije o Srebrenici, ali je demantovala informacije koje su objavili lokalni mediji da SAD u tome imaju posredničku ulogu.

Više uticajnih crnogorskih nevladinih organizacija zahtjevalo je, u pismu upućenom premijeru Milojku Spajiću, izjašnjenje predlaže li Vlada Crne Gore amandmane na Rezoluciju o Srebrenici, te ako je to tako, da objavi i argumentovano obrazloži tekst tih amandmana.

Posebno zahtijevaju od premijera Spajića da, prilikom izjašnjavanja o eventualnim amandmanima, saopšti i da li će Crna Gora, uz njih, kosponzorisati rezoluciju o Srebrenici ili neće, i ako neće – zbog čega neće, kao i da li se, na bilo koji način, dovodi u pitanje glasanje Crne Gore o rezoluciji, u slučaju da amandmani ne budu usvojeni.

Više od 100 NVO i preko 350 građana Crne Gore, uključujući i brojne javne ličnosti, podržalo je inicijativu da Crna Gora konsponzoriše Rezoluciju o Srebrenici, navodeći da bi to bio “dostojnan izraz poštovanja prema žrtvama srebreničkog genocida i odgovornim odnosom prema budućnosti.

Aleksandar Stijović podnio je ostavku na mjesto savjetnika predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića.

„Podnio sam ostavku iz ličnih razloga. Ne bih dalje ništa da komentarišem“, rekao je Stijović „Vijestima“.

On je pokrivao poziciju savjetnika za regionalni razvoj u Kabinetu Milatovića.

Stijović je imenovan na tu poziciju u junu prošle godine.

On je bio ministar poljoprivrede u Vladi Zdravka Krivokapića do aprila 2020. godine.

Pored Stijovića, ostavku je podnio i Goran Delić savjetnik za odnose sa javnošću predsjednika Crne Gore Jakova MIlatovića.

Delić

Delić je napisao da iz ličnih razloga podnosi ostavku na to mjesto.

„Svim koleginicama i kolegama zahvaljujem na saradnji i želim puno uspjeha na ličnom i profesionalnom planu“, kazao je Delić.

On je na toj poziciji bio od sredine februara. U kabinet predsjednika došao je iz Centra za demokratsku traziciju (CDT).