EKONOMIJA
PROIZVODNJA BI MOGLA BITI POKRENUTA
Poljaci zainteresovani za beranski rudnik: Nakon dvije godine bi mogao da počne sa radom
Predstavnici firme “Karbon majning”, jedne od najpoznatijih u Evropi, razgovarali sa predstavnicima Ministarstva kapitalnih investicija i vlasnikom Milošem Zečevićem
Izvršni direktor beranskog Rudnika uglja Nikola Šćekić potvrdio je u izjavi za “Vijesti” da su se nedavno u Rudniku sreli predstavnici Ministarstva kapitalnih investicija (MKI), vlasnik Rudnika Miloš Zečević i predstavnici poljske firme “Karbon majning”, jedne od najpoznatijih u Evropi u svojoj branši.
”Obišli smo zajedno jamu i sagledali stanje u rudniku. Razgovaralo se otvoreno. Ne mogu reći da ima nekog konkretnog dogovora, ali su predstavnici poznate poljske kompanije izrazili ozbiljnu zainteresovanost da se angažuju kao podizvođači i da pomognu u unapređenju proizvodnog procesa”, kazao je Šćekić za ovaj medij.
On je objasnio da pregovore sa MKI vodi direktno vlasnik firme “Metalfer” iz Sremske Mitrovice, u čijem posjedu se rudnik nalazi.
Do sada je priča o pokretanju proizvodnje iz neobjašnjivih razloga poprimila obrise bajkovitosti, ali su se ovih dana otvorile izvjesne pozitivne perspektive.
”Vlasnik Miloš Zečević rekao je da je zadovoljan i da to možemo prenijeti radnicima i zainteresovanoj javnosti. Ne želimo da ulivamo neki neosnovan optimizam, ali sada se otvaraju neke mogućnosti koje daju izvjesnu nadu da bi proizvodnja mogla biti pokrenuta”, rekao je Šćekić.
Prema njegovim riječima, “Karbon mejning” jedna je od najpoznatijih u Evropi i upravo u ovom trenutku energetske krize zbog rata u Ukrajini, pomažu da se aktiviraju rudnici po Evropi.
”Zbog svega toga raduje nas činjenica da su bili i u Beranama i da su pokazali interesovanje. Da ovaj rudnik nije kako treba, ne bi oni iskazivali otvorenu spremnost za ulazak u posao, čak ni u ulozi podizvođača”, kazao je Šćekić.
Tako bi nakon tačno dvije godine, Rudnik uglja u Beranama mogao ponovo da počne s radom. To su potvrdili i iz MKI. I oni su kazali da se rješenje traži u trouglu između države, sadašnjeg vlasnika i potencijalnog partnera. Problem je, međutim, to što rudnik nekako treba učiniti isplativim, pišu „Vijesti“.
Najava da bi Rudnik uglja u Beranama mogao ponovo krenuti s radom, obradovala je bivšeg radnika Ratka Šekularca.
”Kada smo ostali bez posla, mnogi od radnika su trbuhom za kruhom otišli iz Berana. Ja evo nisam, i radujem se mogućnosti da ponovo počenem da radim u rudniku”, kaže Šekularac.
On je jedan od oko 150 radnika koji su ostali bez posla prije skoro dvije godine kada je stala proizvodnja u rudniku.
Vlasnik beranskog rudnika, firma “Metalfer” iz Srbije, ostala je dužna doprinose za 123 radnika za dvije i po godine. Ukupni dugovi pri zatvaranju iznosili su oko pola miliona eura, kaže poslanica Pokreta za promjene (PZP) Jovanka Bogavac, koja je u ovom rudniku na različitim pozicijama provela skoro dvije decenije.
”Neisplativost proizvodnje glavni je problem rudnika, koji je sav ugalj plasirao Termoelektrani Pljevlja. Cijena uglja i cijena prevoza rude od Berana do Pljevlja, mogli bi biti rješenje za ovu situaciju”, kaže Bogavac.
Prema njenom mišljenju, u slučaju otvaranja rudnika, od njega se ne može očekivati veliki profit, ali može veliki interes za širu društvenu zajednicu, prije svega preko zapošljavanja.
Bogavac ističe da je ovaj rudnik uglja otvaran kad je bio u mnogo gorem stanju, a da se sada sa proizvodnjom može krenuti već za dva mjeseca.
Upravo se ona izborila za amandman koji rudarima garantuje da će biti obuhvaćeni zakonom o ostvarivanju prava na finansijsku pomoć radnicima koji su bili zaposleni u privrednim društvima u sektoru rudarske i metalske industrije.
Beranski rudari sada sa nestrpljem iščekuju da li će biti nešto od najavljenog pokretanja proizvodnje, željni posla i duboko svjesni da je, kako kažu, velika grehota da ovaj rudnik na sjeveru države, sa ogromnim rudnim rezervama “crnog zlata” ne radi.
Jedan od njih, koji nije želio da mu se pominje ime, navikao na životu i rad u jami, priznaje da je to teško zarađena kora hljeba, ali zato siguran i jedini prihod u njegovom domaćinstvu.
“U međuvremenu se bavim nekim poljoprivrednim poslovima. Od kada je rudnik zatvoren meni i supruzi nije prostalo ništa drugo da obrađujemo zemlju da bi prehranili i školovali djecu. Zato se nadam da ova najava povratka na posao nije bez pokrića i jedva čekam da ponovo počnem da radim”, kaže rudar mlađe generacije.
Samo rezerve jame Petnjik oko šesnaest miliona tona
Poslije šest godina, u trenutku kada je izgledalo da je posljednja privatizacija Rudnika mrkog uglja u Beranama ne samo uspjela, već da predstavlja rijedak primjer dobre prakse na sjeveru Crne Gore kada se radi o industriji, kompanija se odjednom našla na koljenima.
Proizvodnja je prekinuta baš u ovo vrijeme prije dvije godine, a šezdeset i šest rudara, nakon što su prethodno upućeni na plaćeni godišnji odmor, ostalo je bez posla
Iz “Metalfera” je tada rečeno da je glavni razlog za prekidanje proizvodnje činjenica da već dvije godine gubitke rudnika u Beranama pokriva vlasnik iz Srbije, koji nije više u situaciji da to čini.
Rudnik uglja za Berane ima posebnu vrijednost, jer osim što je u jednom trenutku zapošljavao stotinu i pedeset radnika, za njega je u reprolancu bilo vezano još dvadeset manjih firmi i njihovih zaposlenih.
Bilansne rezerve samo jame Petnjik su oko šesnaest miliona tona. Jama Petnjik beranskog Rudnika mrkog uglja otvorena je 1980. godine kada je završena eksploatacija u starom rudniku u Budimlji.
Sada se govori o planovima koje su iskazali Poljaci da se prokopa tunel od Petnjika do Budimlje i da se rudnik do separacije i praonice dovozi tim tunelom, i time uštede troškovi transporta.
EKONOMIJA
Ministar Radulović: Tunel na Jelovici biće otvoren od utorka za sva putnička vozila
Radulović najavio da će sjutra u 14 sati biti otvoren put Lubnice-Jezerine i tunel Klisura za sva, osim za teretna vozla
Ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović najavio da će sjutra u 14 sati biti otvoren put Lubnice-Jezerine i tunel Klisura za sva, osim za teretna vozla. On je za TVCG kazao da će u prvoj polovini godine biti raspisan tender, a da ćemo do kraja godine dobiti izvođača, te da će tada početi izgradnja druge dionice auto-puta Mateševo-Andrijevica.
Dio novca za finansiranje druge dionice auto-puta obezbijediće EBRD.
“EU je prepoznala rezultate rada ove Vlade. Oni će odobriti 40 odsto granta u iznosu između 200-250 miliona eura. Takođe ćemo dobiti 200 miliona kredita od EBRD-a”, kazao je on.
U prvoj polovini biće raspisan izbor tendera za izbor izvođača, a do kraja godine bi trebalo da imamo izvođača.
„Čim dobijemo izvođača, možemo da počnemo sa gradnjom auto-puta“, kazao je on.
Radulović je istakao da će sjutra u 14 sati biti otvoren put Lubnice-Jezerine i tunel Klisura za sva, osim za teretna vozla.
„To će biti za sva osim za teretna vozila koja će tim putem moći da prolaze od utorka od sedam do 18 sati“, izjavio je Radulović.
Kazao je da je spajanjem Željezničkog prevoza i Održavanja izbjegnut je stečaj i sačuvano je 186 radnih mjesta.
„Bez jakog željezničkog sektora, ne možemo imati ni stabilnu Luku Bar“, kazao je on.
Zato su, kako kaže, u februaru aplicirali za tri projekta u Western_Balkan_Investment_Framework_.
„Sva tri se tiču željeznice. Prvo je rekonstrukcija pruge unutar same Luke Bar. Druga je rekonstrukcija svih željezničkih stanica od Bara do Bijelog Polja. Treća je da se produži pruga od glavnog grada do aerodroma, jer svi znamo da nemamo javni prevoz od glavnog grada do aerodroma“, istakao je ministar.
Kaže da je od januara intenzivirao radove u Tivtu i da se već vidi rezultat.
„Bili smo jako nezadovoljni radovima na dionici Vrulja Mijakovići, zato smo raskinuli ugovor. Mislim da je to dobra poruka izvođačima da ako se ispoštuju dogovori sa državom nema problema, a ako ne, moraće da snose posljedice“, kazao je on.
Istakao je da je raspisan tender za novog izvođača na tom putu.
„U narednih nekoliko sedmica imaćemo tu novog izvođača sa tendera“, rekao je ministar.
Kada je riječ o putu Rožaje-Špiljani, ni tu nije krio nezadovoljstvo.
„Prije par nedjelja sam nenajavljeno došao tamo. U narednih nedjelju dana ću sjesti sa direktorom Strabaga u Crnoj gori i želim garanciju da će taj put biti završen do 15. juna“, rekao je Radulović.
EKONOMIJA
Put Jezerine – Lubnice biće konačno pušten u saobraćaj narednih dana: Završen nakon više godina čekanja
Nakon višegodišnjeg kašnjenja i protesta mještana sjevera, narednih dana će konačno biti pušten u saobraćaj put Jezerine – Lubnice, potvrđeno je Televiziji Vijesti iz Uprave za saobraćaj
Gradnji puta Jezerine – Lubnice kroz Bjelasicu, od Kolašina do Berana, konačno će doći kraj. Radovi su završeni 23. februara, Komisija za tehnički prijem svoj rad privodi kraju i sve je spremno za puštanje saobraćaja…
„Očekujem da narednih dana nadležni inspekcijski organi, kao i ostali državni organi, daju svoju dozvolu, tako da očekujem u narednim danima da će taj put biti pušten u probni rad“, rekao je direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović.
Na ovoj dionici ključni problem bio je tunel dužine tri kilometra koji je više puta plavio tokom gradnje. Potrebna su dodatna ispitivanja, pa će važiti privremeni režim prolaska…
„Bezbjednost nam je na prvom mjestu, znači putnički saobraćaj biće omogućen i to ukoliko se inspekcijski organi saglase, od sedam do 18 časova“, kaže Vuksanović.
A teretni saobraćaj, kamioni?
„Do daljnjeg, dok se ne dobije upotrebna dozvola od nadležnog Ministarstva, neće biti omogućen saobraćaj teretnih vozila“, odgovara Vuksanović.
A prije sedam godina svi su bili optimisti…
„Veoma sam zadovoljan, stvari idu kako smo planirali”, poručio je 2017. tadašnji predsjednik Vlade Duško Marković.
Ali su se brzo otrgle kontroli. Zbog grešaka u projektovanju i kašnjenju puta, pokrenut je postupak pred Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa koji i dalje razmatra da li da podnese tužbu. Slučajem se pozabavilo i Specijalno tužilaštvo a dok institucije vagaju, cijena puta i dalje raste. Od prvobitnih 35 miliona eura, došli smo do 56 miliona bez PDV-a, ali to nije kraj…
„Prekoračenje će biti između pet i 10 odsto, najvećim dijelom zbog klizne skale, zbog uvećanja cijena građevinskog materijala“, ističe Vuksanović.
Kada se podvuče crta, koliko smo ukupno dali na taj put?
„Sad ne bih licitirao, ali nekih 60-ak miliona će sigurno biti“, zaključuje Vuksanović.
Iz NVO sektora više puta su pozivali da se utvrdi ko je odgovoran za rasipanje novca iz budžeta. Bivši ministri saobraćaja Ivan Brajović iz Socijaldemokrata (SD) i njegov nasljednik Osman Nurković iz Bošnjačke stranke (BS) ranije su odbacili odgovornost.
Nurković se dovodio u vezu sa izvođačem radova, bosanskom firmom “Euro asfalt” iz Sarajeva, a “Vijesti” su ranije postavljale i pitanja kako se u ovaj posao ušlo bez potrebnih istraživanja i zašto je dozvoljeno da se u trup državnog puta ugrađuju cijevi za privatne mini elektrane u Beranama…
EKONOMIJA
(VIDEO) Ničiji put od Kolašina do tunela na Jelovici? Niko nema obavezu da ga rekonstruiše
Rekonstrukcija dionice od Jezerina do Lubnica, uključujući tunel Klisura, traje pet godina. Četrnaest kilometara puta i tunel od 2,8 kilometara firma Euroasfalt gradila je skoro koliko je trebalo za izgradnju 41 kilometra auto-puta, 32 tunela i brojnih mostova. Dakle, vremena da se definiše čiji je put od Kolašina do tunela Klisura bilo je na pretek
Put od Kolašina do novog tunela Klisura može da nosi naziv „ničiji put“.
Dionica od 7-8 kilometara prema dva skijališta, nije ni opštine Kolašin, ni državna, ni vlasnika Ski-centra 1450, kako je ranije predstavnik te firme kazao.
To znači da niko nema obavezu da rekonstruiše saobraćajnicu koja će postati veoma prometna nakon otvaranja tunela Klisura.
VIDEO:
https://www.facebook.com/share/v/r5Gq6cJbuPQXxszy/?mibextid=oFDknk
Nedavno je pokrenut postupak za otkup prava vlasništva nad putem od stečajne uprave bivšeg skijališta Bjelasica.
Rekonstrukcija dionice od Jezerina do Lubnica, uključujući tunel Klisura, traje pet godina. Četrnaest kilometara puta i tunel od 2,8 kilometara firma Euroasfalt gradila je skoro koliko je trebalo za izgradnju 41 kilometra auto-puta, 32 tunela i brojnih mostova. Dakle, vremena da se definiše čiji je put od Kolašina do tunela Klisura bilo je na pretek.
Kako je kazao Vasilije Ivanović potpredsjednik opštine Kolašin, taj put se sada definiše kao ničiji put jer put je pod imovinsko-pravnim sporom.
„On je od firme ‘Bjelasica doo’ koja je u stečaju“, rekao je on.
Miroslav Mašić, generalni direktor Direktorata za državne puteve, ne zna sa sigurnošću šta se u listu nepokretnosti vodi i na koga se vodi taj određeni dio puta.
„Opština Kolašin je već pristupila da kažem rješavanju tog problema odnosno otklanjanju te greške koja je nastupila prilikom kupovine skijališta i knjiženjem imovine skijališta pa i dijela puta na, pretpostavljam, novo skijalište“, objasnio je on.
Dušan Kokić iz Uprave za saobraćaj tvrdi da su pokušavali prethodne četiri godine, dok se ovaj tunel radio, da dobiju urbanističko tehničke uslove kako bi uradili projektnu dokumentaciju i eventualno raspisali tender za izvođenje radova.
„Od strane opštine Kolašin ni od resornog ministarstva nismo mogli da dobijemo UT uslove pa od projektne dokumentacije nije urađeno ništa“, tvrdi on.
Da je prije četiri godine pokrenuta procedura prema stečajnoj upravi nekadašnjeg skijališta Bjelasica za otkup spornog dijela puta, danas bi država ne samo bila vlasnik već bi vjerovatno mogli imati rekonstruisanu i ovu dionicu koja počinje u Kolašinu na 900 metara nadmorske visine i penje se kod tunela na 1450.
Ivanović se nada da ćemo u toku godine riješiti imovinsko-pravne probleme i da će Uprava za saobraćaj uraditi idejno rješenje.
„Da već iduće godine krenemo u realizaciju rekonstrukcije tog putnog pravca“, kazao je on.
Očekuje se skoro otvaranje tunela Klisura ukoliko komisija za tehnički prijem da upotrebnu dozvolu ili dozvoli probni rad saobraćajnice.
Prema najavama iz ministarstva ta odluka mogla bi biti donijeta u toku naredne sedmice. A šta bi mogla biti prepreka za otvaranje tunela?
„Da ne rade ventilatori, da ne radi rasvjeta, da ne radi sistem dojave požara, onda da se ne može koristiti protivpožarni aparat i hidrantska mreža, što nije slučaj, ali na komisiji je to“, kaže Kokić.
„Nije na investitoru, ni izvođaču, ni nadzoru da to ocjenjuje. Oni su dali svoju izjavu da je to sve urađeno prema glavnom projektu i prema traženim uslovima kvaliteta“, pojasnio je on.
Otvaranjem tunela Klisura dionica od Kolašina do Berana biće veoma prometna. Trenutno na mnogim mjestima put ima ozbiljna oštećenja i rupe koje su posebno opasne za noćnu vožnju.
Ivanović se nada da će u saradnji sa ministarstvom saobraćaja i sa opštinom da ćemo, iako je to lični put, pobrinuti se da taj put bude koliko toliko bezbjedan za saobraćaj u skladu sa sadašnjom konfiguracijom.
„Na nivou opštine Kolašin, poslije odluka o kategorizaciji opštinskih puteva i taj put je svrstan u opštinski put tako da nema nikakve prepreke da se on koristi jer je javni put kao i svi drugi putevi u Crnoj Gori“, poručuje Mašić.
U Opštini Kolašin za TVCG su rekli da ne planiraju rekonstrukciju saobraćajnica koje prolaze kroz taj grad, već smatraju da će uz odredjene adaptacije one biti u stanju da prime veliki broj vozila koji se očekuje u narednom periodu.
U planu je izgradnja obilaznice oko Kolašina ali nijesu mogli precizno reći kada bi ona mogla biti izgrađena.
Ostaje da vidimo kako će funkcionisati saobraćaj novom trasom kojom će se za pola sata stizati od Kolašina do Berana.
Izvor: RTCG
- HRONIKA15 сати ranije
Berane: Uhapšeno pet osoba osumnjičenih za nanošenje tjelesnih povreda, određeno im zadržavanje do 72 sata
- HRONIKA3 дана ranije
Budva: Poginuo petnaestogodišnji vozač, auto sletjelo sa puta
- DRUŠTVO3 дана ranije
Novi zemljotres potresao Crnu Goru
- HRONIKA20 сати ranije
Platije: Šleper izazvao udes u tunelu, povrijeđena jedna osoba
- HRONIKA2 дана ranije
(FOTO) Požar u Beranama: Gorjela stara kuća, vatrogasci spriječili širenje vatre
- HRONIKA4 дана ranije
Sudar autobusa i tri auta na putu Podgorica-Cetinje: Jedna osoba preminula, druga teško povrijeđena