Connect with us

POLITIKA

"POLOŽAJ I PERSPEKTIVA SRBA U CRNOJ GORI"

Predsjednici opština iz Crne Gore u Skupštini Srbije: „Srbija je matica svih Srba“

„Ne odričemo se tri najveće svetinje – Srbije, Rusije i SPC“

Foto: parlament.gov.rs

Predsjednici opština Nikšić, Berane i Mojkovac, Marko Kovačević, Vuko Todorović i Vesko Delić, kao i predsjednici skupština opština Danilovgrad, Herceg Novi i Tivat, Velimir Đoković, Ivan Otović i Miljan Marković učestvovali su u decembru na sjednici Odbora za dijasporu i Srbe u regionu Skupštine Srbije.

Osim javnih funkcionera, učestvovali su i Emilo Labudović iz Srpske kuće, Momčilo Vuksanović iz Srpskog nacionalnog savjeta, urednik IN4S Gojko Raičević

Na sjednici se razgovaralo o položaju i perspektivi Srba u Crnoj Gori.

„Ne možemo da prihvatimo da je naš narod u Crnoj Gori u inostranstvu“

Sjednica je održana 13. decembra prošle godine, a predsjednica Odbora je Milica Đurđević Stamenkovski iz desničarske stranke Zavetnici.

Ona je kazala da je to vjerovatno prvi put da se u „Domu Narodne skupštine okupe gotovo svi Srbi predsjednici opština i predsjednici skupština opština iz Crne Gore“.

Dodala je da srpski narod u Crnoj Gori „već dugo živi teško“.

Ona je kazala da predstavnici zakonodavne vlasti i rukovodstvo Srbije poštuju suverenitet Crne Gore, ali da ne mogu da prihvate da je „naš narod u Crnoj Gori u inostranstvu“.

Ministar Vlade Srbije bez portfelja, zadužen da predlaže mjere i učestvuje u koordinaciji aktivnosti u oblasti odnosa Republike Srbije s dijasporom Đorđe Milićević, poželio je dobrodošlicu svim gostima pozdravivši ih riječima: „Dobrodošli u svoju kuću“.

„Za Republiku Srbiju je od vitalnog interesa briga o svom narodu ma gdje on bio, a politika Vlade Republike Srbije usmjerena ka Srbima koji žive u regionu je jedna od ključnih stubova djelovanja naše spoljne politike“, zaključio je Milićević.

O položaju Srba u Crnoj Gori je svoj sud dao i Arno Gujon direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu i rekao je da je položaj nezadovoljavajući, „iako je bolji od onog kakav je bio.“

„Politička situacija u Crnoj Gori stvara neprijatnost srpskom narodu, i dovodi se i u pitanje vjera i indentitet srpskog naroda. Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu je finansirala veliki broj projekata u Crnoj Gori, između ostalog, jedan od njih je i škola srpskog jezika za strance u Nikšiću“, kazao je Gujon.

Naglasio je da je budžet za dijasporu i Srbe u regionu za 2023. godinu, tri puta veći u odnosnu na 2022. godinu.

Kovačević: Bilo bi nas više da su fomirane vlasti

Nekadašnji poslanik i direktor „Srpske kuće“ Emilo Labudović je kazao da predstavnici srpskog naroda ne mogu da budu dio vlasti na državnom nivou u Crnoj Gori jer neće da se odreknu, kako je rekao, tri najveće svetinje – Srbije, Rusije i Srpske pravoslavne crkve.

Predsjednik Opštine Nikšić Marko Kovačević je poručio da bi sjednica bila brojnija da je završen proces formiranja vlasti i u drugim opštinama u Crnoj Gori gdje će „srpski političari biti predsjednici opština i skupština opština“, ali da će svakako dolaziti opet.

On je dodao da je teže i od nemaštine to što je komunikacija Srba iz Crne Gore sa Srbijom i Srbima iz Srbije „proglašavan za jeres.“

Kovačević je istakao da Srbi u Crnoj Gori imaju poseban sentiment prema Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori, a da su shvatili da današnja Crna Gora nije ta država, već da većinu tih elemenata koji su im bili značajni iz prošlosti ima upravo država Srbija.

On je kazao da je Srbija matica svih Srba.

„Vratili smo trobojke“

Predsjednik Opštine Mojkovac Vesko Delić je kazao da nema manjeg mjesta koje je dalo više srpstvu od Mojkovca i podsjetio na Mojkovačku bitku iz Prvog svjetskog rata.

On je zahvalio na pomoći koju je Srbija pružala Crnoj Gori i pozvao da se ta pomoć nastavi.

Delić je naveo da su po preuzimanju vlasti vratili da Dan opštine Mojkovac bude opet 7. januar, a da je prethodni datum 13. avgust bio „budalaština“.

Dodao je da je vratio trobojku u kabinet i grad.

I predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović se pohvalio da ima trobojku u kabinetu, a da je trobojku u kabinet stavio dva dana nakon izbora je istakao i predsjednik SO Danilovgrad Velimir Đoković.

Đoković je predložio da se na nekoj od narednih sjednica sretnu sa predstavnicima Srba iz drugih država.

Predsjednik SO Herceg Novi Ivan Otović je kazao da je Herceg Novi uvijek imao „jasan predznak srpskog grada“ i da su uvijek gledali na Srbiju kao maticu.

POLITIKA

(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini

Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.

„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.

Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.

Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.

Skupština je nakon toga nastavljena.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.


Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.

Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).


Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.


Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.

Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.


Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.


Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.


Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.


Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.

Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije