Connect with us

KULTURA

U 55. GODINI

Preminuo Ivan Tasovac, direktor Beogradske filharmonije

Bivši ministar kulture Srbije dobitnik je brojnih nagrada, a nedjeljnik „Vreme“ izabrao ga je za ličnost 2011. godine

Foto: Stefan Stojanović (Mondo)

Ivan Tasovac (55), direktor Beogradske filharmonije, preminuo je večeras u Beogradu, javljaju mediji u Srbiji.

Tasovac je preminuo oko 21 sat, nakon što mu je iznenada pozlilo.

Tasovac je diplomirao klavir na Konzervatorijumu „Petar Iljič Čajkovski“ u Moskvi u klasi profesora Sergeja Dorenjskog. Bio je direktor Beogradske filharmonije od 23. marta 2001-2013. godine.

Početkom 2014. na konkursu za novog direktora jednoglasno je izabran kao najbolji kandidat za ovu poziciju.

Tasovac u dvanaestoj godini debituje sa orkestrima Beogradske i Zagrebačke filharmonije. Nastupao je kao solista i sa orkestrima u Italiji, Švajcarskoj, Španiji, Irskoj, SAD, Rusiji i Belgiji.

Dobitnik je brojnih nagrada, a nedjeljnik „Vreme“ izabrao ga je za ličnost 2011. godine.

Bio je predsjednik Savjeta za promociju Srbije. Krajem avgusta 2013. godine prihvatio je poziv srpskog premijera Ivice Dačića da postane ministar kulture.

Aprila 2014. godine ponovo je imenovan za ministra kulture i informisanja. Tu funkciju obavljao je do avgusta 2016. godine, kada je izabrana nova Vlada Srbije.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

KULTURA

Spomen-kompleks na Jasikovcu proglašen za kulturno dobro (FOTO)

Spomenik je djelo poznatog arhitekte Bogdana Bogdanovića i predstavlja simbol borbe za oslobođenje koja se vodila u ovom kraju tokom balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata. Podignut je na mjestu gdje su 17. jula 1941. godine njemački okupatori strijeljali beranske rodoljube

Foto: Mileta Vukićević

Spomen-kompleks “Sloboda” na brdu Jasikovac u Beranama, poslije punu deceniju od kada je prvi put pokrenuta inicijativa, konačno je proglašen za kulturno dobro od nacionalnog značaja.

Direktorica Polimskog muzeja, Violeta Folić, kazala je Portalu RTCG da je Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore rješenje o tome donijela prošlog mjeseca i obavijestila Opštinu Berane, kao imaoca kulturnog dobra.

“Mi smo negdje od 2013. godine uporno slali inicijative, i evo sada konačno dočekali da se ovaj spomenik proglasi kulturnim dobrom. Mnogo je važno da je spomen kompleks dobio status kulturnog dobra od nacionalnog značaja, jer to znači da država ima pravo i obavezu da vodi dalju brigu o ovom značajnom spomen kompleksu u Beranama”, kazala je Folić.

Ona je objasnila da su upravo zbog toga ranije prekunute aktivnosti koje su bile u završnoj fazi izrade idejnog rješenja uređenja i valorizacije spomen-kompleksa Jasikovac.

“Proglašenje nacionanim kukturnim dobrom podrazumijeva, naime, da mi više ne možemo tamo raditi ništa bez saglasnoti, odobrenja i konsultovanja Uprave za zaštitu kulturnih dobara”, kazala je Folić.

Prema njenim riječima ono što će najprije uslijediti je raspisivanje konkursa za izradu novog idejnog rješenja, koji bi trebalo da bude međunarodnog karaktera, da bi zatim čitav spomen kompleks i brdo Jasikovac iznad Berana, dobili novo ruho, uz odobrenje Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Na brdu Jasikovac, koje se nalazi na samo kilometar od centra grada, sada već daleke 1977. godine podignut je jedinstven spomenik na području Crne Gore.

Spomenik je djelo poznatog arhitekte Bogdana Bogdanovića i predstavlja simbol borbe za oslobođenje koja se vodila u ovom kraju tokom balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata.

Spomenik je podignut na mjestu gdje su 17. jula 1941. godine njemački okupatori strijeljali beranske rodoljube.

“Spomen-kompleks na Jasikovcu čine spomenik „Slobode“ visok 18 metara. U obliku je kupe i podsjeća na fišek ili zrno metka. Oko kupe je poređano četrdeset velikih blokova poliranog granita na kojima se nalaze natpisi i ornamenti, uklesano je dvesta pedeset kvadratnih metara ornamentike i ispisano 10.000 slova, koja govore o istoriji ovog kraja”, priča Folić.

Ornamentika, kako objašnjava direktorica Polimskog muzeja, odražava najprefinjenije elemente, crnogorske nošnje i oružja, i simboliše plamen i vjetar koji su u proteklim vjekovima harali po Vasojevićima.

“Slova kao bujica slivaju se u riječi i čine čudesan ljetopis pod otvorenim nebom, iz koga se sa uzbuđenjem čita o događajima, zbivanjima, stradanjima i pobjedama naređanim tokom poslednja tri i po stoljeća u beranskom kraju”, kaže Folić.

Spomen-kompleks Jasikovac i parkovska površina čine jedinstvenu cjelinu sa popločanim stepeništem, hodnim stazama i zasvođenim prolazima koji vode ka centralnom dijelu spomenika, koncipiranom kao amfiteatar.

“Tokom 2015. godine izvršena je konzervacija i restauracija spomen–kompleksa. Stručnjaci Polimskog muzeja su očistili sve partije spomenika – kupasti dio, četrdeset stećaka, hodne staze, amfiteatar. Posle čišćenja sve kamene površine su adekvatnim mjerama zaštićene od daljeg propadanja i vraćen mu je prvobitni sjaj”, priča Folić.

Prema njenim riječima parkovska površina spomen-kompleksa se prostire na 24 hektara i daje mogućnost da se uređenjem ovog prostora memorijalni spomen-kompleks sa parkovskom površinom pretvori u centar kulturnog života grada.

“Mjesto na kojem se nalazi pruža najbolji pogled na cijeli grad. Tu bi trebalo da bude bogat sadržaj koji čini ispisana istorija ovog kraja na granitnom kamenju, memorijalna arhitektira i prostor koji dozvoljava i omogućava da ovo izletište sadrži kulturne, sportske i sve druge sadržaje”, kaže direktorica Polimskog muzeja.

Ona dodaje da će uređenjem Memorijalnog spomen kompleksa “Sloboda” na Jasikovcu čitav grad dobiti novu dimenziju.

“Ne postoji bolji prostor za izvođenje pozorišnih predstava na otvorenom u gradu, a ni šire, zbog specifičnog ambijenta i fantastičnog audio-vizuelnog doživljaja, i to se pokazalo u proteklim godinama kada smo tamo, u okviru manifestacije Beransko kulturno ljeto, izmjestili i organizovali niz muzičkih i kulturnih manifestacija”, kaže Folić.

Prema njenom mišljenu, Spomen-kompleks “Jasikovac” će nakon potpunog uređenja biti privlačan kako za lokalno stanovništvo tako i za turiste.

“Proglašenje kulturnim dobrom Crne Gore, ovaj spomen-kompleks će, konačno, biti valorizovan onako kako je to vjerovatno zamišljao čuveni arhitekta Bogdan Bogdanović, kada ga je projektovao”, kazala je direktorica Polimskog muzeja iz Berana.

Izvor fotografija:

https://www.spomenikdatabase.org/berane

Nastavite sa čitanjem

KULTURA

(FOTO) Prvi put posle 150 godina: Predstavljene rekonstruisane narodne nošnje Vasojevića

Ovim događajem obilježen je jubilej – deset godina istraživačkog rada Hadži Milisava Tmušića iz Berana na prikupljanju materijala kulturne baštine Vasojevića

Foto: GKUD "Lim" Berane

Za kulturnu istoriju svakog naroda značajno je da postoji što više istraživača i sabirača narodnog i umjetničkog blaga.

Istraživači naše tradicionalne kulture i proučavaoci starina na našem tlu bili su, uz mnoge obične ljude, učitelje i sveštenike, i čuveni pisci, geografi, arheolozi, etnolozi i drugi stručnjaci.

Njihovim stopama je krenuo prije deset godina i Hadži Milisav Tmušić iz Berana.

Foto: KUD „Lim“

Na izložbi u Polimskom muzeju u Beranama nedavno je predstavljena rekonstruisana narodna nošnja Vasojevića.

Ovim događajem obilježen je jubilej – deset godina njegovog istraživačkog rada na prikupljanju materijala kulturne baštine Vasojevića.

Radi se o vasojevićkoj muškoj nošnji, ženskoj svakodnevnoj i ženskoj nevjestinskoj nošnji.

Foto: KUD „Lim“

Rekonstrukcija je radjena na osnovu sačuvanih nošnji, kao i na osnovu literature.

Tmušić je i umjetnički rukovodilac KUD-a „Lim“ iz Berana.

Njegov obraćanje prenosimo integralno:

„U Polimskom muzeju, uz podršku veoma dragih i posebnih ljudi, obilježih 10 godina aktivnog istraživačkog rada na temu narodnih igara, pjesama, običaja i narodnih nošnji Vasojevića. A posebnost ovoj večeri i jubileju dala je rekonstruisana nošnja Vasojevića koja ugleda svjetlost dana posle više od 150 godina.

Posebno mi je drago što su te večeri sa stručne strane, ali i kao prijatelji, uzeli učešće i Slobodanka Rac i Damir Šipovac, koji su biranim riječima dali svoj doprinos i nesebičnu podršku svemu onom što sam do sada radio ali i što radim. Ali i vrijedne ruke Nikole Bošnjaka, koji je rekonstrukcije uradio kao da su originali i hvala mu na tome.

Foto: KUD „Lim“

Veliki broj sela, starih ljudi kazivača sa kojima obavih brojne razgovore od koji je većina upokojena dočekavši duboku starost imadoh tu sreću i zadovoljstvo da od njih čujem i zapišem brojne priče, igre, pjesme, običaje i tako ih zajedniči sačuvamo od zaborava.

A najveća i uvijek nesebična podrška je podrška moje porodice koja je u proteklom periodu mnogo trpila radi mene i mog rada, ali uvijek bila snažan vjetar u leđa za sve što sam do sada uradio i stvorio. Moja supruga Slađa, moj naslednik i smisao Jakov, moja mala čupa Jovana, moji roditelji, brat i sestra. Da nije bilo njih i njihove podrške sigurno u svemu ovom ne bih uspio. Bogu sam zahvalan što ih imam uza sebe.

Prođe ova prva decenija a dao Bog da se i dalje nastavi jer samo tako možemo sačuvati svoj nacionalni identitet, jer ako to izgubimo i ako nemamo svoju prošlost koju ćemo čuvati, sigurno nećemo imati i srećnu i uspješnu budućnost.“

Foto: KUD „Lim“

Foto: KUD „Lim“

Foto: KUD „Lim“

Foto: KUD „Lim“

Nastavite sa čitanjem

KULTURA

Petar Božović stigao na Kustendorf da primi nagradu: „Za mene nema penzije“

Velikana glumišta dočekao Emir Kusturica uz pogaču i rakiju

Božović i Kusturica, Foto: Filip Krainčanić/Nova.rs

Velikan glumišta Petar Božović stigao je danas u Drvengrad gdje ga je dočekao domaćin i reditelj Emir Kusturica.

Božović je gost ovogodišnjeg Kustendorfa i laureat nagrade „Drvo života“, a tradicionalno, uz pogaču i rakiju, zahvalio se na gostoprimstvu istakavši da mu nagrada „Drvo života“, koju će primiti na zatvaranju festivala, veoma znači, prenosi Nova.rs.

„Ova nagrada je i dokaz da mi još nije vrijeme da odložim oružje svijetlo i nadam se da ću do kraja ovozemaljskog života služiti ono najsvetijem kojem sam posvetio svoj život i do čega mi je sve više i više stalo. Nema penzije. Oprostite što emotivno reagujem, ali sjećam se velikog glumca Alena Delona koji je sa 60 godina završio u suzama govoreći o tome šta je najteže u glumi. Da li je to prijemni ispit ili grč, trema – to nije ništa strašno. Najstrašnije je da prestanete to da radite. Ja se sa ovim drvetom života nadam da neću prestati“, poručio je glumac.

Božović je dodao da nikada nije igrao ni u jednom Kusturičinom filmu, na šta je dodao da ima vremena.

„Sera, sera, zato je tu „Drvo života““, rekao je kroz osmjeh Božović

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije