Connect with us

DRUŠTVO

MAGISTRALNI PUT

Put Berane – Bijelo Polje: Zbog radova autobusi kasne i do tri sata, nezadovoljstvo građana i prevoznika sve veće

Zbog zastoja i semafora na sedam do osam mjesta na toj kratkoj dionici od svega trideset kilometera, putovanje se maksimalno usporava, a autobusi jedva postižu da iz Podgorice krenu nazad na vrijeme, odnosno po redu vožnje

Radovi na putu, Foto: Alisa Hajdarpašić

Autobuski prevoznici za sjevera Crne Gore suočeni su sa velikim i višestrukim problemima, od kada je u avgustu ove godine počela rekonstrukcija puta od Berana do raskrsnice Ribarevine kod Bijelog Polja. Zbog zastoja i semafora na sedam do osam mjesta na toj kratkoj dionici od svega trideset kilometera, putovanje se maksimalno usporava, a autobusi jedva postižu da iz Podgorice krenu nazad na vrijeme, odnosno po redu vožnje.

Vlasnik „Eurošuntića“ iz Berana Fako Šuntić, kazao je Portalu RTCG da je na gubitku 70 odsto, što zbog goriva, što zbog manjka putnika koji u Bijelom Polju više neće da čekaju njegove autobuse, već se snalaze na druge načine.

„Mi imamo dva polaska za Podgoricu iz Berana, u osam i u deset sati, i u oba polaska hvataju nas radovi. Naš autobus koji krene u osam iz Berana ranije je po redu vožnje bio u 10.45 u Podgorici, a sada u 12 sati i 15 minuta. Vozač ne stigne da popije ni kafu, odmah mora nazad u 12.30 po redu vožnje“, objašnjava Šuntić.

Tu su, osim toga, i troškovi u gorivu, koji se u zimskim mjesecima uvećavaju u vrijeme čekanja na samafomrima na dionici gdje se izvode radovi, a autobus ne smije da se gasi zbog grijanja.

„Osim toga, postoji i treći problem, što je taj put sad u takvom stanju da stradaju djelovi, i amortizacija je ogromna. Ja lično sam htio da odustanem dok traju radovi. Pisao sam Ministarstvu saobraćaja, još nisam dobio odgovor“, kaže Šuntić.

Ovaj prevoznik, koji je dvadeset godina držao liniju za Beograd preko Rožaja i Novog Pazara, prekinuo je tu liniju zbog radova koji se izvode u dužini od dvadeset kilometara od Rožaja do graničnog prelaza Dračanovac.

Šuntić ukazuje i na to da trpe putnici u Beranama, koji ne znaju kada će naići autobusi kompanija „Ozlem“ i „Šućoturs“, kao i drugi, koji idu preko Rožaja i Novog Pazara prema Beogradu ili drugim gradovima u Srbiji.

„Poznat je već taj problem sa tim da ne radi autobuska stanica u Beranama. Sada vi zamislite majku sa djecom koja na onom improvizovanom stajalištu na ulici čeka i mrzne se. To je sramota. Nešto se ovdje mora raditi“, kaže vlasnik „Eurošuntića“, Fako Šuntić.

Vlasnik „Veljić prevoza“, Slobodan Veljić je za Portal RTCG sračunao i kaže da je po jednom polasku mjesečno u gubitku 60 sati.

„Mi nismo protiv radova, ali da pretvore ovu dionicu kao onu u Baću kod Rožaja, to nećemo dopustiti. Naš rad se dovodi u pitanje. Radovi na putu do Bijelog Polja su se odrazili i na broj putnika“, upozorava Veljić.

On očekuje da radovi zimus prestanu, ali se nada da izvođač, kompanija „Bemaks“, neće ostaviti takozvane „prelaze“ u ovakvom stanju kakvi su sada i da će ih privremneo asfaltirati.

Nervozni su i putnici malih automobila koji vrlo često poslije 17.30 sati u zimskom periodu, kada prestaju radovi, ne poštuju semafore, a onda se prave takozvani saobraćajni čepovi, zbog čega mora da interveniše policija. Jedan od semafora nalazi se odmah na izlazu iz Berana, u Tivranskoj klisuri, a policija je zbog nepoštovanja semafora za samo dva dana, u jednoj akciji, napisala 13 kazni, koje se kreću od 300 do 900 eura.

U najgorem položaju su oni građani Berana i Bijelog Polja koji zbog poslova svakodnevno moraju da voze ovom dionicom. Naime, dosta je je Beranaca koji rade u Bijelom Polju i Bjelopoljaca koji rade u Beranama, kao i trgovačkih putnika.

Čak i taksisti izbjegavaju sada da voze za Bijelo Polje, a cijene karti su podigli na dvadeset eura u jednom pravcu.

Kao i u „Eurošuntiću“ i „Veljić prevozu“ isto misle i vlasnici drugih autobuskih kompanija, poput „Elana“ iz Plava, „Ortaka“ iz Berana, „Ozlema“ i „Šućotursa“ iz Novog Pazara, „Bošura“, beogradske „Laste“ ili „Lensa“ koji ide prema Nišu. Svi oni, kao mnogi drugi koji voze prema Makedoniji i Kosovu, trpe velike štete zbog izvođenja radova.

Fako Šuntić smatra da izvođač mora korigovati radno vrijeme, dok se Slobodan Veljić zalaže da se što prije otvori put prema Kolašinu preko planine Jelovice, jer bi se, smatra, veliki dio vozača malih automobila opredijelio za tu relaciju, pa bi se ova dionica rasteretila.

Nezadovoljni su i građani ovog dijela Crne Gore, odnosno šest opština u regionu, Berane, Andrijevica, Gusinje, Plav, Petnjica i Rožaje. Grupa građana je za danas u podne najavila protest kod tunela „Klisura“ koji nikako da se završi i taj put i tunel puste u saobraćaj. Oni podsjećaju da i kada se ovaj put otvori, nije izgrađen put od Jezerina do Mateševa, već se mora kružiti lošim putem preko Kolašina.

Većina naših sagovornika i stanovnika ovih opština smatraju da su se našli saobraćajno zarobljeni, kao u „rezervatu“ zbog velikih radova koji su otvoreni u kratkom periodu odjednom na više dionica istog magistralnog puta, koji od granice Dračenovac vodi do auto-puta za Podgoricu.

Dvadeset kilometara puta od Špiljana do Rožaja „Štrabag“ radi već mnogo duže od planiranih rokova, rok za završetak radova od Berana do Bijelog Polja, koji je „Bemaks“ započeo u avgustu ove godine je naredne dvije godine, a tek potom, ili u međuvremenu treba da se otvore i radovi od Ribarevina do Lepenca prema Mojkovcu.

Već dugo se izvode radovi na putu od Kolašina do Mateševa. Sve to dovelo je region i šest gradova sjeveroistoka u saobraćajno slijepo crijevo, zbog čega vlada veliko nezadovoljstvo, kako među vlasnicima autoprevoznih preduzeća, radnika koji moraju svakodnevno da putuju, do običnih građana koji makar periodično imaju potrebu da idu prema Podgorici.

(RTCG)

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Patrijarh Porfirije sjutra u Beranama: Svečani doček u manastiru Đurđevi Stupovi

Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih

Foto: Tanjug/Marko Đoković

Svečani doček partrijarha srpskog Porfirija, u manastiru Đurđevi stupovi, biće organizovan u subotu, 27. jula, sa početkom u 19.30h, objavio je iguman manastira Danilo Romanov.

Foto: Screenshot

Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je ranije iz Eparhije budimljansko-nikšićke.

Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.

Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Katnić nastavlja da protestuje zbog hapšenja: Odbija posjete porodice i advokata

U ponedjeljak je, kako saznaje Dan, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi

Katnić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nastavio je protest zbog postupka koji je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv njega. Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, ove sedmice, Katnić odbija posjetu porodice, ali i branioca u zatvoru.

U ponedjeljak je, kako saznaje ovaj medij, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi.

Ovo je samo nastavak protesta koji Katnić iskazuje zbog hapšenja. On je slobode lišen sredinom aprila zbog sumnje da je član kriminalne grupe koju je, prema sumnjama SDT- a, formirao njegov dugogodišnji prijatelj, nekada visokopozicionirani policijski službenik Zoran Lazović. Oni se terete da su pomagali „kavačkom klanu“. Navodno, nekim od njih su omogućili da ne budu procesuirani, dok se Lazović tereti i da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru Beograđanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, označenim kao plaćenici „kavčana“.

Od dana hapšenja, odnosno od određivanja pritvora, Katnić je počeo štrajk glađu. Nakon nekoliko dana počeo je da odbija i vodu i druge napitke, kao i terapiju. Nedavno, štrajk žeđu je prekinuo i počeo da uzima vodu i jogurt. Ubrzo je nastavio štrajk žeđu, ali je, navodno, bilo slučajeva i ponovo je odbijao i vodu.

Zdravstveno stanje bivšeg GST pogoršalo se u spuškom zatvoru zbog čega je izvođen na ukazivanje ljekarske pomoći, kao i na intervencije. Međutim, SDT se zainteresovalo i za postupke ljekara u tom slučaju, pa su počeli provjeravanje zakonitosti i prilikom liječenja Katnića.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Patrijarh Porfirije dolazi u Crnu Goru: Služiće liturgiju povodom 80 godina od genocida u Velici

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke

Patrijarh Porfirije

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke.

Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.

Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije