Connect with us

DRUŠTVO

SMIJENJENA DIREKTORICA KLINIČKOG CENTRA

Radulović: Smijenjena sam nezakonito, zaštitiću svoj ugled i čast, tražiću pravdu na Sudu

„Moje razrješenje nema uporišta u zakonu. Dokazi su pobili paušalne i neistinite navode ministra Šimuna, koji inače samo dvije godine specijalističkog staža“

Saopštenjem se oglasila Ljiljana Radulović, juče smijenjena direktorica KCCG, ističući da odluka Vlade o njenoj smjeni nema uporišta u zakonu. Ističe da će zbog zaštite svog ugleda i časti satisfakciju za, kako kaže, protivzakonitu odluku, koja nije rezultat objektivnog sagledavanja stvari, već ličnih kalkulacija, potražiti na sudu.

„Povodom razrješenja sa mjesta direktorice Kliničkog centra Crne Gore od strane Vlade, istine radi, obraćam se javnosti, ukazujući da se radi o odluci koja apsolutno nema uporišta u zakonu, odluci koja nije uvažila izvanredne rezultate KCCG u prethodne tri godine, a ni konkretne dokaze koji su argumentovano pobili sve paušalne i neistinite navode kojima je ministar Šimun, sa inače samo dvije godine specijalističkog staža, pokušao da obrazloži svoju inicijativu“, navela je Radulovićeva u reagovanju.

Kako kaže, da su njegovi navodi apsurdni govori i činjenica „da nas je optužio za recimo manjkavost ugovora neke osobe koja i ne radi u našem KCCG i to na samom kraju mandata sadašnjem menadžmentu. Vrijeme će ubrzo pokazati šta je stvarni razlog ove ministrove žurbe“.

„Javnosti radi, još jednom ističem da je sadašnji menadžment u najizazovnijim vremenima preuzeo odgovornost da rukovodi KCCG kada je korona kriza bila na svom vrhuncu, a zdravstveni sistem na ivici kolapsa. Bili smo u to vrijeme, i formalno, krucijana podrška ostalim zdravstvenim ustanovama u Crnoj Gori, a ja lično, pored svih obaveza, bila zadužena za koordinaciju svim COVID bolnicama u zemlji. Uspjeli smo da održimo mortalitet hospitalizovanih na 1,5% što je jednako bolnicama u Sjedinjenim Američkim Državama, na šta sam jako ponosna“, istakla je Radulovićeva.

Kako kaže, uvođenjem dopunskog rada, uspjeli su da udvostručimo broj pregleda u odnosu na 2019. godinu koja je relevantna za poređenje kao predpandemijski period.

„Istovremeno, svi projekti koji su godinama tapkali u mjestu i o kojima se samo pričalo, u posljednje tri godine našeg mandata se realizuju ili privode kraju, pa se ove godine očekuje otvaranje dva nova objekta za tri klinike, i to Klinike za psihijatriju i Klinike za infektivne bolesti sa dermatovenerologijom, a nove Klinike za hematologiju tokom 2025. godine. Uveli smo niz novih procedura – ili uz pomoć nove opreme ili uglednih konsultanata, pa se već u narednim mesecima očekuje čak i liječenje pacijenata transplantacijom matičnih ćelija. Da suštinski priznaje kvalitet našeg rada ukazuje i to što je sve uspjehe i gotovo okončane projeke KCCG nabrojao kao uspjehe svog ministarstva u prvih 100 dana rada, a da smatra dobrim naše upravljanje ljudskim resursima govori činjenica da dva aktuelna direktora klinika postaju top menadžment naše ustanove. I ovo je potvrda da su stvarni razlozi za razrešenje daleko od struke“, kaže ona.

Dodaje da je ponosna na sve ove rezultate koje će, kako kaže, van današnjih kalkulacija, svi umjeti da cijene.

„Ali isto tako hoću da naglasim da neću dozvoliti da iko ukalja moj, više od 20 godina mukotrpno stican ugled među pacijentima i u javnosti, i profesionalno radila povjeren mi, odgovoran posao za dobrobit građana i zdravstvenog sistema. Nikada nijesam željela nikakve privilegije od ove države, pa sam odbila i ponudu da budem ministarka zdravlja u prethodnoj Vladi, ali i kalkulantsku ponudu sadašnjeg ministra. Nastavljam dalje da se usavršavam u svojoj struci dajući najbolje od sebe ovoj profesiji koju volim. Nadam se da će novi menadžment biti agilan i sposoban da nastavi tamo gdje smo mi stali, da završi započete projekte, jer to je ono što je najbitnije. Sve ostalo dođe i prođe, a rezultati su ti koji ostaju, a naši su očigledni i mjerljivi“, istakla je ona.

Dodaje da će zbog zaštite svog ugleda i časti satisfakciju za ovu protivzakonitu odluku, koja nije rezultat objektivnog sagledavanja stvari, već ličnih kalkulacija, potražiti na sudu.

„Na kraju zahvaljujem svom užem timu, ali i svim svojim kolegama i medicinskom i nemedicinskom osoblju, jer su ovo naši, zajednički rezultati koji bez svih njih ne bi bili mogući“, istakla je Radulović.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Na Durmitoru spašeni državljani Amerike

Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Foto: MUP

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.

Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.

“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.

Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).

U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.

„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Foto: Mitropolija Crnogorska-primorska

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.

„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.

Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.

„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.

Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.

„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.

„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Nikšićani blokirali granicu - FOTO: Ž. ŠAPURIĆ (Dan)

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.

– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.

Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.

– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.

Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.

Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.

Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.

Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije