Connect with us

POLITIKA

AMERIČKA AMBASADORKA

Rajnke: Što brže formirati Vladu, koalicija „Za budućnost CG“ nije nam partner

„Crna Gora da nastavi da podržava Ukrajinu“, poručila je ona za Glas Amerike

Rajnke

Američka ambasadorka u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke poručila je u intervjuu za Glas Amerike da SAD očekuju što brže formiranje Vlade Crne Gore, koja će biti inkluzivna i privržena evroatlantskim vrijednostima i reformama. Rajnke je navela i da koaliciju “Za budućnost Crne Gore” (ZBCG) u Vašingtonu ne doživljavaju kao partnera.

Istovremeno je odbacila navode lidera ZBCG, koji su prethodno predvodili Demokratski front, da takav stav Amerike predstavlja miješanje u izbornu volju građana i suverenost Crne Gore, ocjenjujući ih “provokativnim” i “neutemeljenim”.

Američka ambasadorka upozorila je i na problem stranog uticaja i dezinformacija u Crnoj Gori, te poručila da od nove vlade očekuje da nastavi da podržava Ukrajinu.

Kako ocjenjujete nedavne parlamentarne izbore u Crnoj Gori, od izborne kampanje i slabog odziva do njihovog ishoda, u kontekstu nacionalne i regionalne stabilnosti i puta zemlje u EU?

Rajnke: Mogu reći da smo vrlo zadovoljni što je demokratski proces funkcionisao vrlo jasno, a rezultati i prethodnih predsjedničkih izbora i posljednjih parlamentarnih izbora ocijenjeni su vjerodostojnim i legitimnim, i to je zaista dobar početak. I sada je, naravno, izazov formiranja vlade, i to će biti urađeno. Dakle, vrlo smo zadovoljni što Crna Gora sada ima priliku ne samo da prebrodi nedavnu eru nestabilnosti, već i da potencijalno ubrza put prema svojim ciljevima, prvenstveno ovdje mislim na napore da ostvari članstvo u Evropskoj uniji. A takođe i da postigne široko utemeljen prosperitet u zemlji, istovremeno se baveći domaćim planovima. Dakle, pravi odgovor je da su SAD zaista ponosne što je Crna Gora na snažnom putu prema Evropi.

Domaći analitičari pregovore o novoj vladi vide kao težak zadatak, jer imamo situaciju da pobjednici izbora iz Pokreta Evropa sad odbijaju razgovore s dvije proevropske liste, DPS-om i URA-om, ali ne i s koalicijom “Za budućnost Crne Gore” koja je, opet, za neke manjinske stranke neprihvatljiv partner. Slažete li se s takvim analizama i koga očekujete u novoj vladi?

Rajnke: To je teško pitanje, prvo je bilo lako, ali ovo je teško, jer je teško sastaviti vladu. Ne bih se usudila predviđati kako će vlada da izgleda, ali znam da je to najvažnije pitanje s kojim se suočavaju oni koji su nedavno osvojili mjesta u novom parlamentu… Mislim da je sada cilj da se što brže formira vlada i da se osigura da ona jasno odražava mandat koji je narod Crne Gore dao – pomenuli ste malu izlaznost – ali ipak jasan mandat šta narod Crne Gore želi.

U ovom trenutku ne mogu da kažem koga bi politički lideri mogli da uključe u formalne i neformalne razgovore, ali mogu reći da se SAD nadaju i u potpunosti očekuju da će ovo biti vlada koja odražava evroatlantske vrijednosti koje su zastupale vodeće stranke, a pretpostavila bih da će u tom procesu biti inkluzivnosti kako bi, kada eventualna većina zauzme svoje mjesto u parlamentu, mogli brzo da napreduju u reformama za EU.

U ovom trenutku je važno da bude postignuto nekoliko ključnih mjerila za pristupanje EU za koje je potrebno više od većine – kvalifikovana većina, kako bi to bilo postignuto. To se može učiniti. To ne znači da svi moraju biti u vladi, ali znači da to treba da bude stabilna vlada, a zatim da opozicija bude konstruktivna i da prepoznaje svoju ulogu u pomaganju cijeloj zemlji da ide naprijed. Bilo kakvo nazadovanje trenutno nije korisno. Ono što stvarno treba učiniti je snažan zamah naprijed.

Da li ste se nakon izbora sastali s nekim od političkih lidera kako biste razgovarali o budućoj vladi?

Rajnke: Moj tim i ja redovno se sastajemo sa svim političkim ličnostima i to je prirodan dio ambasadorskog posla. Tako sam se susrela s mnogo različitih ljudi, kako u javnom okruženju, tako i u nekoliko privatnih razgovora, da bih čula njihovo mišljenje, jer moj cilj je da razumjem Crnu Goru i uvjerim političke aktere da ćemo podržati svaku vladu koja je jasno utemeljena na evropskim vrijednostima i dijeli naše ideale.

Da li se se na primjer sastali sa gospodinom Milojkom Spajićem (liderom Evrope sad)?

Rajnke: Ne znam jesam li ga srela od nedavnih parlamentarnih izbora, ali sam ga srijetala još od vremena kad je bio ministar finansija, i povremeno u posljednjih par godina. To je dio mog posla i drago mi je što imam priliku da poznajem toliko uticajnih političkih lidera i da razumijem ciljeve Crne Gore.

Da li se stav SAD o nepoželjnim partnerima promijenio od vremena kada je bivši Demokratski front bio partner non-grata za SAD i kako komentarišete njihov stav da se takvim porukama SAD miješaju u izborni proces i suverenitet Crne Gore?

Rajnke: Govorite konkretno o nekadašnjem Demokratskom frontu, sada koaliciji “Za budućnost Crne Gore”, koja ne dijeli naše evropske vrijednosti, ciljeve koje smo kao SAD jasno zacrtali. Mi ih ne doživljavamo kao partnere. A što se tiče njihovih komentara o miješanju… Vidjela sam svakakva više zabrinjavajuća miješanja u smislu nekih malignih uticaja koji više brinu. Odbacujem te komentare kao možda provokativne, ali neutemeljene ni u jednoj konkretnoj činjenici.

Zabrinjava strani uticaj, nastaviti podršku Ukrajini

Kako vidite situaciju u Crnoj Gori kada je riječ o stranom uticaju na izbore i politička dešavanja i kakav stav očekujete od nove vlade kada je riječ o ruskoj invaziji na Ukrajinu i sankcijama protiv Rusije?

Rajnke: Počela sam da govorim o stranom uticaju i to je nešto što nas zaista zabrinjava zato što postoje dokazi o tom uticaju na različite načine. Postoje dezinformacije, od kojih neke potiču iz Rusije ili njenih proksija. I vidjeli smo na ovim najnovijim izborima da se pojavljuju različiti narativi koji odvlače pažnju birača. Birači zaista moraju da znaju istinu. Moraju da budu dobro medijski potkovani da bi mogli da razluče činjenice. Moraju da znaju koje su političke stranke, za šta se zalažu, kakve programe i rešenja nude, ko su im lideri i kakvi su im principi.

Crna Gora zaista mora da se uhvati u koštac sa stranim uticajem. Mora da ojača otpornost na dezinformacije. Zabrinuta sam, jer se i moja zemlja suočava sa različitim oblicima dezinformacija, kao i većina zemalja u svijetu. Međutim, za Crnu Goru, u kojoj su upravo održani uspješni izbori, mislim da je naredni korak da izgradi otpornost kako se ti trendovi ne bi događali u budućnosti.

A šta očekujete od nove vlade po pitanju ruskog rata u Ukrajini i zapadnih sankcija protiv Rusije?

Rajnke: Postoji niz pitanja povezanih sa najtežim bezbjednosnim problemom s kojim se suočava cijela Evropa, uključujući i Crnu Goru, a to je destabilizujući rat koji je izazvala ruska agresija protiv Ukrajine. Rat koji nije ničim izazvan i koji je brutalan i nastavlja se. Očekivala bih da nova vlada nastavi postojeće, veoma efikasne mjere, a to je da podrži Ukrajinu u njenoj borbi za teritorijalni integritet i suverenitet.

Crnogorska vlada je obezbijedila direktnu, materijalnu podršku, ali što je još važnije, pokazala je svoju humanitarnu prirodu, velikodušnost, time što je primila toliko ukrajinskih izbjeglica. To je bilo izvanredno. Pozdravljam Crnu Goru zbog toga i nadam se da će nova vlada nastaviti da snažno podržava Ukrajinu na sve ove različite načine.

Šta SAD očekuju od nove vlade kada je riječ o bezbjednosnom sektoru i koje korake bi trebalo da preduzme da izbjegne novu institucionalnu krizu, kao i da poboljša borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije?

Rajnke: Bezbjednosni sektor je očigledno velika tema. Bezbjednost u Crnoj Gori je imala snažnu osnovu. Međutim, kada se zemlja pridružila NATO-u, to je zaista pomoglo da se ojača osnova na kojoj nacija počiva. Crna Gora se smatra sposobnom i pouzdanom članicom. I to je i dalje slučaj. I to je kamen temeljac bezjednosti u zemlji. Tome sam i sama svjedok.

Bila sam u prilici da posmatram kako se crnogorska vojska obučava sa američkim vojnicima koji su učestvovali na nedavnim vježbama u Crnoj Gori. I vidjela sam da je crnogorska vojska zaista sposobna. Odlična. A te vježbe, koja sam posmatrala, obuhvatale su planinske uspone, zimske akcije spasavanja, sve vrste zaista teških vještina. I to je nešto što Crna Gora, kao zemlja, njena vojska, institucije, mogu da podijele sa NATO-om. Znači kad govorite o bezbjednosti, morala sam da počnem sa NATO-om, zato što je to kamen temeljac.

Znajući da je Crna Gora bezbjedna sredina, da je dio odbrambene alijanse i porodice, to zemlji omogućava da se usredsredi na svoje sopstvene bezbjednosne nestabilnosti. I to obuhvata organizovani kriminal, korupciju i druge stvari o kojima crnogorski građani najviše razmišljaju. I vidjela sam da postoji istinska posvećenost da se riješe ta dva zaista teška pitanja.

Kancelarija specijalnog tužioca zaista je dokazala svoju nepristrasnost i spremnost da preduzme akciju. Naravno, prepustiću sudovima da utvrde naredne korake, ali je to dobar znak. I Sjedinjene Države su posvećene davanju podrške vladavini prava. Dali smo veliku tehničku i finansijsku podršku kako bi pomogli Upravi policije i drugim stranama da izgrade svoje kapacitete, kako bi bila dostignuta stabilnost u zemlji.

“Dobre vijesti u poslovnoj oblasti”

Kako vidite trenutnu saradnju SAD i Crne Gore i koji su to sektori gdje bi ona mogla da se pobošlja?

Rajnke: Moje prethodno iskustvo je sa trgovinskom i ekonomskom diplomatijom. I tokom više godina sam posmatrala zemlje gdje su američki biznisi bili uspješni. I slične trendove vidim u Crnoj Gori. Vidimo dobre partnere i prilike. I sa jačanjem vladavine prava vidjećemo dolazak većeg broja američkih kompanija. Samo protekle godine smo vidjeli dolazak par velikih brendova, kao što je Burger King.

Smatram da je to dobro, jer pokazuje da postoji povjerenje u potrošačku ekonomiju. Postoje novi investitori u ugositeljstvu, upravo su se otvorili veliki, prepoznatljivi hotelski brendovi kao što je Hajat ridžensi. To znači da postoji povjerenje u turistički sektor. Oni ne prave velike investicije ako ne postoji povjerenje u budućnost.

Zatim vidim da su aktivno uključene razne američke kompanije u energetskom sektoru, naročito kada je riječ o obnovljivim izvorima energije. Na primjer, prošle godine smo doveli američke kompanije u okviru trgovinske misije i jedan od konkretnih rezultata bio je potpisivanje memoranduma o razumjevanju između jedne energetske kompanije i crnogorske vlade da bi se solarna energija dovela u jedan region u zemlji.

I znam da neke druge razmatraju energetske projekte sa tečnim prirodnim gasom, svim čistim izvorima energije. I dobra stvar je što to donosi energetsku stabilnost i sigurnost, što je veoma važno, i moguću skoru šansu za Crnu Goru da se odvoji od nečistih izvora energije, kao što su termoelektrane. Znam da je to – kada je riječ o životnoj sredini – jedna od prepreka za sposobnost zemlje da dostigne ciljeve za članstvo u EU. Znači, postoji zaista pozitivna putanja i predviđam još dobrih vijesti u poslovnoj oblasti.

“Upućen zahtjev za izručenje Do Kvona”

Što je s pitanjima izručenja, na primjer u slučaju Do Kvona? Očekujete li da će biti izručen SAD-u?

Rajnke: Ne znam. Da, postoji zahtjev SAD za izručenje upućen Vladi Crne Gore, ali to moramo prepustiti organima za sprovođenje zakona jer je to pitanje sprovođenja zakona. Dakle, mislim da se pitanja crnogorskog sprovođenja zakona ovdje rješavaju, kako god to izgledalo, a pitanje izručenja bi došlo na red nakon toga. Prepustiću svom pravnom savjetniku da radi na tom pitanju. Ali znam da Crna Gora ozbiljno shvata ovakve crvene potjernice koje postoje za organizovanim kriminalcima, potencijalno na vlastitoj teritoriji.

Kako komentarišete iznenadno pominjanje gospodina Kvona u predizbornoj kampanji?

Rajnke: Ne znam što da mislim o tome što je ime gospodina Do Kvona odjednom postalo vrlo, vrlo popularno u medijima. Nije mi imalo puno smisla. Ali znam da birači imaju želju i potrebu da nešto znaju. Mislim da bi birače zaista više zanimalo za što se stranke zalažu i što mogu dobiti od političkih stranaka, ko su politički lideri tih stranaka, što namjeravaju da učine, koje su njihove vrijednosti. Dakle, mislim da bi fokus trebalo da bude na tome – na političkom procesu i na sposobnosti političkih lidera da ostvare rezultate za svoje građane.

1 Comment

1 Comments

  1. Živko Vasić

    02.07.2023. 15:53 at 15:53

    Невероватно шта себи дозвољава ова амбасадорка Рајнке. Она већ одређује ко може бити у Влади а ко не. Чак одређује и који став ће заузети по питању рата у Украјини. А онда каже како Ц. Гора не сме дозволити малигни спољни утицај, вероватно сматрајући да је утицај САД мелем за све народе света.
    Па још каже како је НАТО темељ Црне Горе. Има ли веће увреде за Црну Гору.
    Замислите да било који амбасадор у САД да овакве изјаве мешајући се у њихове унутрашње ствари. Не верујем да би се задржао у САД дуже од 48 сати.

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti

Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).

„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.

Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.

Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.

„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.

Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.

U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.

Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.

Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.

Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.

Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Bogdanović: „Policajci sa prosječnim platama imaju više stanova nego godina radnog staža“

„Crna Gora je 30 godina imala policiju koja je sjedjela sa kriminalcima“, poručio je Bogdanović

Boris Bogdanović (Foto: Demokratska Crna Gora)

Šef kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović ukazao je da država znala 30 godina da policajci ne primaju plate iz budžeta nego „iz gepeka“, te da policajci sa prosječnim platama imaju više stanova nego godina radnog staža.

„Nervoza je prisutna, jer je Crna Gora je imala policiju koja je sjedjela sa kriminalcima, zakone koje je shvatala kao prporuke, policajce koji ulaze u restorane koje ne mogu da plate, a izlaze sa mafijaškim koveratma“, istakao je Bogdanović na današnjoj sjednici Skupštine kada je na poslanička pitanja odgovarao ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović.

Naglasio je: „Treba da se pravimo da je ruta prema BiH bila čista. Imali smo robu zamaskiranu u keramiku, a zapravo u zastave i obilježja“.

Kako je dodao, nekadašnji direktor Uprave policije je priznao da je učestvovao u švercu i pitao sadašnjeg ministra policije koliko je suspendovanih.

Šaranović je odgovorio da su mnogi učesnici kriminalnih aktivnosti bili funkcioneri policije.

„Stanje u ovoj oblasti je bilo alarmantno. Za vrijeme našeg mandata pokrenuto je 97 postupaka i suspendovano zbog teže povrede dužnosti 79 policijskih službenika“, istakao je.

Kako je dodao, ako imaju dokaze da su službencii bili učesnici u kriminalniom radnjama, a ne preduzmu ništa, bili bi saučesnici.

„To rade oni kojima se rad ogleda u Skaj prepiskama gdje šef kavčana Radoje Zvicer kaže Petru Lazoviću da bi on etnički očistio Budvu“, istakao je.

Kako je dodao, Petar Lazović je Darku Šariću govorio da je doveo u policiju nekadašnje navijače koji svi imaju po 10 i više krivičnih prijava, kao i da se on pravdao Radoju Zviceru.

Bogdanović je kazao da poručuje svim prljavim policajcima da ako su ikad kriminalca nazivali „šefe“, sklanjali patrolu… da za njih više nema mjesta u policiji.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije