DRUŠTVO
EKSPERT ZA OBLAST NARKOMANIJE I SUDSKI VJEŠTAK
Raspopović: Cijena kokaina pada, raste broj konzumenata, država hitno da reaguje
„Možemo često vidjeti i da neke ličnosti sa „čudnim“ izgledom i ponašanjem obavljaju javne funkcije, što kod mladih ljudi može biti „podsticaj“ na pogrešno razmišljanje i zaključak da takvo ponašanje može da se kontroliše od strane pojedinaca, te da ne izaziva kritiku javnosti“, ističe u razgovoru za Pobjedu Raspopović

Crna Gora u srijedu ničim nije obilježila Svjetski dan borbe protiv droga iako, prema podacima, bilježi povećan broj korisnika, jer cijena kokaina pada, a heroin, marihuana i ekstazi i dalje su lako dostupni na ilegalnom tržištu, što zahtijeva hitnu akciju države.
To je kazao u razgovoru za Pobjedu ekspert za oblast narkomanije, sudski vještak Dušan Raspopović.
Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga i ilegalne trgovine drogama, poznat kao Svjetski dan borbe protiv droga, obilježava se svake godine 26. juna, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija.
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je ovaj dan ustanovila još 1987. godine, kako bi se podigla svijest o globalnim problemima koje droga i ilegalna trgovina njome predstavljaju za društvo.
Svake godine Kancelarija Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC) bira temu koja će biti u fokusu obilježavanja ovog dana, a tema za 2024. godinu je „Zajedno protiv stigmatizacije i diskriminacije“.
Ova tema naglašava potrebu za tretmanom i rehabilitacijom, a ne kaznom za one koji su pogođeni zloupotrebom droga, u cilju borbe protiv stigme i diskriminacije koje korisnici droga često doživljavaju, kao i jačanje preventivnih mjera i programa za liječenje.
Raspopović u razgovoru za Pobjedu kaže da UNODC ističe da je neophodno usredsrediti se na ljudska prava pri čemu se obezbjeđuje adekvatan pristup zdravstvenim uslugama i tretmanu.
„Međutim, Crna Gora se ne može pohvaliti bilo kojom aktivnošću kako bi obilježila ovaj značajan datum. Samo se mediji i pojedinci oglase da makar jednom godišnje pokušaju da skrenu pažnju društva na ovaj problem“, ističe on.
Prema njegovom mišljenju, nijedna pojedinačna institucija, niti profesionalac, nemaju moć da se sami upuste u rješavanje složenih problema koje bolesti zavisnosti, a posebno psihoaktivne supstance, izazivaju kod pojedinaca, porodice i društva u cjelini.
„Ekonomska socijalna i moralna kriza uzrokuju različite oblike socijalne patologije, koja se, kada je o mladima riječ, ogleda u pojavi rizičnog ponašanja, prije svega u danas očiglednom porastu zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, a u cilju bijega od realnog života“, navodi Raspopović.
On ističe i da su usljed dugogodišnje krize oslabile i izgubile svoj tradicionalno veliki značaj i osnovne institucije u zajednici.
„Prije svega porodica i škola koje su obezbjeđivale socijalizaciju i predstavljale okvir u kojem su rasle i razvijale se mlade osobe. Gubitak ovog uticaja još više je doprinio otuđivanju mladih i njihovom lakom odlučivanju da se upuste u sve vidove rizičnog ponašanja“, kaže Raspopović.
To je, prema njegovom mišljenju, neminovno uticalo na to da danas u okviru pojave zloupotrebe droga imamo svakodnevni porast broja onih koji koriste drogu, pomjeranje starosne granice osoba koje prvi put uzimaju drogu ka mlađim uzrastima, porast politoksikomanije i sve brži prelaz sa jedne na drugu drogu, mlade korisnike droga iz svih socijalnih slojeva društva, te porast seksualno prenosivih bolesti i bolesti koje se prenose krvlju (HIV/AIDS, Hepatitis B, C i D….)
„U prilog ovome možemo često vidjeti i da neke ličnosti sa „čudnim“ izgledom i ponašanjem obavljaju javne funkcije, što kod mladih ljudi može biti „podsticaj“ na pogrešno razmišljanje i zaključak da takvo ponašanje može da se kontroliše od strane pojedinaca, te da ne izaziva kritiku javnosti“, ističe Raspopović.
On podsjeća da Crna Gora još uvijek nema registar zavisnika, tako da se tačan broj zavisnika u našoj državi teško može utvrditi zbog nepostojanja njihove obavezne registracije.
„Procjene o broju zavisnika se za sada zasnivaju na podacima koji se prikupljaju putem istraživanja, dok se na osnovu evidencije o pregledima i liječenju ne mogu dobiti realni podaci zbog nemogućnosti da se iz brojčanih izvještaja odredi da li se ti podaci odnose na jednu, ili više osoba“, objašnjava Raspopović.
Prema nekim podacima, ističe on, posljednjih godina se bilježi i porast delikata vezanih za zloupotrebu droga.
„Nažalost, svjedoci smo da sve mlađe osobe ulaze u svijet narkomanije, bilo da su uživaoci (konzumenti) ili da rano budu vrbovani od određenih kriminalnih struktura. Kao što sam i naveo, nijedna institucija pojedinačno ne može riješiti ovaj problem, ali posebnu ulogu mora imati policija koja svakodnevnim kontinuiranim aktivnostima mora da realizuje preventivno-represivne aktivnosti, posebno kada su maloljetnici u pitanju“, navodi Raspopović.
On podsjeća i da je vršnjačko nasilje u porastu, te da se mora prihvatiti činjenica da su u velikoj mjeri ti delikti u vezi sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci koje izazivaju agresivnost kod mladih ljudi.
„Uloga medija je veoma značajna i tu moramo povesti posebnu pažnju, jer vrlo često stupci u crnim hronikama kod nekih mladih ljudi mogu djelovati kao mač sa dvije oštrice. Organizovane kriminalne grupe nastoje da stalno regrutuju mlade ljude koji će za njih vršiti od najmanjih do najtežih krivičnih djela. Ciljna grupa su im mladi ljudi koji su povodljivi za lakom i brzom zaradom“, kaže Raspopović i podsjeća da je u prethodnom periodu bilo i nekoliko inicijativa pojedinih nevladinih organizacija za legalizaciju marihuane.
Raspopović smatra da ozbiljnost situacije nalaže da nadležni državni organi i donosioci odluka moraju krenuti u kampanju koja će, prije svega, podrazumijevati dobar preventivan program uz kontinuirane represivne aktivnosti koje bi dale pozitivne efekte.
„Veliki problem predstavlja i liječenje zavisnika. Uslovi na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore su nam svima poznati, a što se tiče Specijalne bolnice Dobrota, u Kotoru, tu još uvijek ima samo devet kreveta, koji su vrlo često popunjeni licima koji su u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), a kojima je izrečena mjera obaveznog liječenja“, navodi Raspopović i dodaje da je Javna ustanova „Kakaricka gora“ dobar primjer rehabiliticaje zavisnika.
Govoreći o uličnoj distribuciji narkotika, on navodi da je cijena kokaina na tržištu „nešto niža“ pa je nažalost i broj konzumenata povećan, dok su heroin, marihuana i ekstazi i dalje lako dostupni.
„Na samom kraju, apelujem na nadležne da se što hitnije formira tim koji bi izradio strategiju – akcioni plan, koji bi na stručan način napravio set preventivnih mjera i koji bi obuhvatio nadležne državne organe i lokalne samouprave“, zaključio je Raspopović.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
DRUŠTVO
Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.
To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.
On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.
Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.
Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.
Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.
Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.
Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.
Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.
Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.
EKONOMIJA2 дана ranijeVlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
HRONIKA4 дана ranijePolicija: Desingerica kažnjen novčano, u klubu u kom je nastupao u Sutomoru 11 maloljetnika pilo alkohol
DRUŠTVO4 дана ranijeLuštica: Potonuo gliser, spašena šestočlana porodica
EKONOMIJA2 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasla i cijena benzina
DRUŠTVO3 дана ranijeBesplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
DRUŠTVO3 дана ranijeZa boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura














