Crna Gora u srijedu ničim nije obilježila Svjetski dan borbe protiv droga iako, prema podacima, bilježi povećan broj korisnika, jer cijena kokaina pada, a heroin, marihuana i ekstazi i dalje su lako dostupni na ilegalnom tržištu, što zahtijeva hitnu akciju države.

To je kazao u razgovoru za Pobjedu ekspert za oblast narkomanije, sudski vještak Dušan Raspopović.

Međunarodni dan borbe protiv zloupotrebe droga i ilegalne trgovine drogama, poznat kao Svjetski dan borbe protiv droga, obilježava se svake godine 26. juna, pod pokroviteljstvom Ujedinjenih nacija.

Generalna skupština Ujedinjenih nacija je ovaj dan ustanovila još 1987. godine, kako bi se podigla svijest o globalnim problemima koje droga i ilegalna trgovina njome predstavljaju za društvo.

Svake godine Kancelarija Ujedinjenih nacija za droge i kriminal (UNODC) bira temu koja će biti u fokusu obilježavanja ovog dana, a tema za 2024. godinu je „Zajedno protiv stigmatizacije i diskriminacije“.

Ova tema naglašava potrebu za tretmanom i rehabilitacijom, a ne kaznom za one koji su pogođeni zloupotrebom droga, u cilju borbe protiv stigme i diskriminacije koje korisnici droga često doživljavaju, kao i jačanje preventivnih mjera i programa za liječenje.

Raspopović u razgovoru za Pobjedu kaže da UNODC ističe da je neophodno usredsrediti se na ljudska prava pri čemu se obezbjeđuje adekvatan pristup zdravstvenim uslugama i tretmanu.

„Međutim, Crna Gora se ne može pohvaliti bilo kojom aktivnošću kako bi obilježila ovaj značajan datum. Samo se mediji i pojedinci oglase da makar jednom godišnje pokušaju da skrenu pažnju društva na ovaj problem“, ističe on.

Prema njegovom mišljenju, nijedna pojedinačna institucija, niti profesionalac, nemaju moć da se sami upuste u rješavanje složenih problema koje bolesti zavisnosti, a posebno psihoaktivne supstance, izazivaju kod pojedinaca, porodice i društva u cjelini.

„Ekonomska socijalna i moralna kriza uzrokuju različite oblike socijalne patologije, koja se, kada je o mladima riječ, ogleda u pojavi rizičnog ponašanja, prije svega u danas očiglednom porastu zloupotrebe psihoaktivnih supstanci, a u cilju bijega od realnog života“, navodi Raspopović.

On ističe i da su usljed dugogodišnje krize oslabile i izgubile svoj tradicionalno veliki značaj i osnovne institucije u zajednici.

„Prije svega porodica i škola koje su obezbjeđivale socijalizaciju i predstavljale okvir u kojem su rasle i razvijale se mlade osobe. Gubitak ovog uticaja još više je doprinio otuđivanju mladih i njihovom lakom odlučivanju da se upuste u sve vidove rizičnog ponašanja“, kaže Raspopović.

To je, prema njegovom mišljenju, neminovno uticalo na to da danas u okviru pojave zloupotrebe droga imamo svakodnevni porast broja onih koji koriste drogu, pomjeranje starosne granice osoba koje prvi put uzimaju drogu ka mlađim uzrastima, porast politoksikomanije i sve brži prelaz sa jedne na drugu drogu, mlade korisnike droga iz svih socijalnih slojeva društva, te porast seksualno prenosivih bolesti i bolesti koje se prenose krvlju (HIV/AIDS, Hepatitis B, C i D….)

„U prilog ovome možemo često vidjeti i da neke ličnosti sa „čudnim“ izgledom i ponašanjem obavljaju javne funkcije, što kod mladih ljudi može biti „podsticaj“ na pogrešno razmišljanje i zaključak da takvo ponašanje može da se kontroliše od strane pojedinaca, te da ne izaziva kritiku javnosti“, ističe Raspopović.

On podsjeća da Crna Gora još uvijek nema registar zavisnika, tako da se tačan broj zavisnika u našoj državi teško može utvrditi zbog nepostojanja njihove obavezne registracije.

„Procjene o broju zavisnika se za sada zasnivaju na podacima koji se prikupljaju putem istraživanja, dok se na osnovu evidencije o pregledima i liječenju ne mogu dobiti realni podaci zbog nemogućnosti da se iz brojčanih izvještaja odredi da li se ti podaci odnose na jednu, ili više osoba“, objašnjava Raspopović.

Prema nekim podacima, ističe on, posljednjih godina se bilježi i porast delikata vezanih za zloupotrebu droga.

„Nažalost, svjedoci smo da sve mlađe osobe ulaze u svijet narkomanije, bilo da su uživaoci (konzumenti) ili da rano budu vrbovani od određenih kriminalnih struktura. Kao što sam i naveo, nijedna institucija pojedinačno ne može riješiti ovaj problem, ali posebnu ulogu mora imati policija koja svakodnevnim kontinuiranim aktivnostima mora da realizuje preventivno-represivne aktivnosti, posebno kada su maloljetnici u pitanju“, navodi Raspopović.

On podsjeća i da je vršnjačko nasilje u porastu, te da se mora prihvatiti činjenica da su u velikoj mjeri ti delikti u vezi sa zloupotrebom psihoaktivnih supstanci koje izazivaju agresivnost kod mladih ljudi.

„Uloga medija je veoma značajna i tu moramo povesti posebnu pažnju, jer vrlo često stupci u crnim hronikama kod nekih mladih ljudi mogu djelovati kao mač sa dvije oštrice. Organizovane kriminalne grupe nastoje da stalno regrutuju mlade ljude koji će za njih vršiti od najmanjih do najtežih krivičnih djela. Ciljna grupa su im mladi ljudi koji su povodljivi za lakom i brzom zaradom“, kaže Raspopović i podsjeća da je u prethodnom periodu bilo i nekoliko inicijativa pojedinih nevladinih organizacija za legalizaciju marihuane.

Raspopović smatra da ozbiljnost situacije nalaže da nadležni državni organi i donosioci odluka moraju krenuti u kampanju koja će, prije svega, podrazumijevati dobar preventivan program uz kontinuirane represivne aktivnosti koje bi dale pozitivne efekte.

„Veliki problem predstavlja i liječenje zavisnika. Uslovi na Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Crne Gore su nam svima poznati, a što se tiče Specijalne bolnice Dobrota, u Kotoru, tu još uvijek ima samo devet kreveta, koji su vrlo često popunjeni licima koji su u Upravi za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), a kojima je izrečena mjera obaveznog liječenja“, navodi Raspopović i dodaje da je Javna ustanova „Kakaricka gora“ dobar primjer rehabiliticaje zavisnika.

Govoreći o uličnoj distribuciji narkotika, on navodi da je cijena kokaina na tržištu „nešto niža“ pa je nažalost i broj konzumenata povećan, dok su heroin, marihuana i ekstazi i dalje lako dostupni.

„Na samom kraju, apelujem na nadležne da se što hitnije formira tim koji bi izradio strategiju – akcioni plan, koji bi na stručan način napravio set preventivnih mjera i koji bi obuhvatio nadležne državne organe i lokalne samouprave“, zaključio je Raspopović.