Connect with us

EKONOMIJA

VLADA ZABRINUTA DA ĆE BITI VELIKIH PROBLEMA ZA EPCG I DRŽAVU AKO NE PADNE KIŠA I POPUNI AKUMULACIJE

Resor Ibrahimovića predlaže da EPCG zatraži veću cijenu struje

Iz Ministarstva kapitalnih investicija naveli da je obaveza odbora direktora EPCG da povećaju prihode, a ne da brinu o socijalnom stanju građana

Nije za ugrožavanje standarda građana, ali se mora obezbijediti stabilnost sistema: Ibrahimović, Foto: Vlada Crne Gore

Bord direktora Elektroprivrede treba u narednih 20 dana da Vladi dostavi informaciju zbog čega neće da traži povećanje cijena za potrošače u Crnoj Gori u narednoj godini kada zbog visokih cijene uvoza struje trpi višemilionske gubitke, navedeno je u zaključcima koje je Vlada juče usvojila.

Oni su usvojeni na predlog ministra kapitalnih investicija Ervina Ibrahimovića čiji je resor pripremio informaciju o stanju u energetskim kompanijama. Regulatorna agencije treba da do kraja decembra odredi cijene struje za sve kompanije i stavke na računu, a one bi važile naredne tri godine.

Ibrahimović je naveo da je obaveza direktora da vode računa o kompanija i povećanju prihoda, a ne da brinu o socijalnom stanju građana – potrošača električne energije.

Zabrinuti ako struja ne poskupi

”Posebno zabrinjava činjenica koja se odnosi na najavljeno postupanje Odbora direktora EPCG koji najavljuje nepovećanje cijene električne energije. Zakonsko ograničenje rasta cijene električne energije ističe 31. 12. 2022. godine pri čemu treba razdvojiti primarnu ulogu Odbora direktora koja im je prenijeta imenovanjem, a koja se zasniva na vođenju računa o državnom kapitalu i ostvarivanju većeg prihoda u privrednom poslovanju, dok se ograničenje rasta cijene električne energije može podvesti pod socijalnu kategoriju koja nije u domenu njihove nadležnosti”, navedeno je u informaciji tog ministarstva.

Nakon toga, u izvještaju slijedi rečenica – “Iz navedenih razloga potrebno je skrenuti pažnju da svako postupa u domenu svojih nadležnosti, u suprotnom treba preduzeti određene korake”, čime se skreće pažnja odboru direktora EPCG da će snositi odgovornost ukoliko ne zatraže poskupljenje struje a kompanije zbog toga bude loše poslovala.

”Pored ovoga zabrinjava već pomenuto kreditno zaduženje i najava novih neplaniranih investicija, posebno kada uzmemo u obzir da je kupovina sopstvenih akcija EPCG od strane Vlade bila usmjerena na povećanje likvidnost preduzeća, a dodatno u trenutku kada je ostvaren negativan poslovni rezultat uputna je bilo kakva odluka u pravcu neplanskih investicija”, navedeno je u izvještaju Ministarstva čime se praktično dovodi u pitanje namjera EPCG da kupi imovinu Željezare.

Svaka od energetskih kompanije ima svoju stavku na računu za struju, a povećanje svog dijala tarife već su od Regulatorne agencije zatražili Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES). Povećanje svoje stavke jedino do sada nije zatražila EPCG, a iz borda su to obrazložili očekivanjem da će uskoro pasti kiša i da neće više imati potrebe za uvozom električne energije, kao i da bi povećanje cijena bilo udar na standard građana.

Međutim, ministar ih je juče upozorio da nije njihov posao da vode računa o standardu građana već kako da povećaju prihod kompanije.

Suša odnijela oko 130 miliona eura

Prema podacima iz informacije, EPCG je za devet mjeseci ostvarila gubitak u poslovanju od 57,6 miliona eura zbog toga što je u ovom periodu manjak struje usljed niske količine padavina uvoznu električnu energiju plaćala po prosječnoj cijeni od 281 euro po megavat satu, dok ga je građanima i ostalim potrošačima prodavala po cijeni od oko 50 eura. Zbog toga je ukupan uvoz električne energije iznosio 165 miliona eura, dok je planom bilo očekivano da to bude svega 32 miliona eura. U istom periodu prošle godine uvoz nedostajuće struje je koštao 45 miliona eura, kada je prosječna uvozna cijena bila 78 eura po megavat satu.

Ministarstvo ovim izvještajem predlaže EPCG da zatraži povećanje cijena jer bi po Zakonu i pravilnicima za izaračunavanje cijena na njega imali pravo, jer bi u suprotnom ako uskoro ne bude kiše, koja bi popunila akumulacije, EPCG bila u opasnosti da izgubi likvidnost a time i nemogućnost da više kupuje struju iz uvoza, što bi značilo krah energetskog sistema.

Veliki gubici CGES-a i CEDIS-a zbog uvoza

U izvještaju se navodi i situacija u CEDIS-u i CGES-u koji zbog regulatornih pravila moraju kupovati struju na berzi za pokriće tehničkih gubitaka na mreži, po višestruko većim cijenama nego što taj trošak mogu pokriti iz sadašnjih stavki na njihovom dijelu računa za struju.

”Nabavka gubitaka za 2023. godinu u ovom trenutku CGES može da košta oko 80 miliona eura, dok će CEDIS koštati oko 180 miliona eura. Tržišno poslovanje CGES i CEDIS dovešće do neizbježnog minusa u poslovanju ovih kompanija pri čemu je istaknuto da je cijena električna energija za pokrivanje gubitaka za 2023. godinu na današnji dan oko 510 eura po megavatsatu”, navedeno je u izvještaju Ministarstva.

Ove kompanije tek oko deset odsto ovog troška mogu da nadoknade iz stavke na računu.

”Inicijativa EPCG je da se nađe način da se ograniči cijena za nabavku gubitaka na nivo približno cijeni odobrenoj od strane Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, a sa druge strane bi trebalo razmotriti opterećenja koja trpi EPCG”, piše u izvještaju.

Naveden je i primjer da je CGES pokušao da na domaćoj berzi električne energije (BELAN) kupi količinu koja bi mu nedostajala do kraja godine, ali je odustao jer je cijena bila sedam puta veća.

”CGES je, kako bi preduprijedio eventualne male nedostatke električne energije za pokrivanje gubitaka do kraja godine, u skladu sa Zakonom o energetici objavio tender za nabavku nedostajućih količina preko berze električne energije Crne Gore (BELEN) dana 06. 09. 2022. godine, međutim bez zaključivanja nabavke jer je najniža ponuđena cijena iznosila 819,9 eura po megavat času, dok je za CEDIS taj iznos ranije bio 116,22 eura”, navedeno je u izvještaju.

Ostaviti politiku, država ugrožena

Ibrahimović je na sjednici Vlade kazao da treba ostaviti politiku po strani jer je ovo sektor od koga zavisi stabilnost države, da je činjenica da su ove državne kompanije negativno poslovale zbog krize i loše hidrološke situacije koja nije išla naruku.

Ministar je saopštio podatak da je sada EPCG u minusu od 80 miliona i da će država biti u velikom problemu ako ne bude kiše. Istakao je i da nije za povećanje cijena struje građanima, ali da treba povećati prihode EPCG.

Premijer Dritan Abazović je kazao da je Crna Gora imala veliki uvoz struje tokom avgusta, na dnevnom nivou od 1,5 miliona, odnosno 45 miliona za taj mjesec. On smatra da država nije u zavidnoj situaciji, ali da nije ni u katastrofalnoj.

“Crna Gora spada u red malog broja država koje nijesu korigovale cijenu struje na gore. Siguran da će u posljednjem ovogodišnjem, i u prvom kvartalu naredne godine, podaci biti drugačiji, posebno oni koji se odnose na EPCG”, kazao je Abazović očekujući da će uskoro ipak biti kiše koja će popuniti akumulacije.

Vlada je, povodom energetske krize, usvojila i druge zaključke. Pozvana je Državna revizorska institucija (DRI) da u skladu sa zakonskim ovlašćenjima uvrsti EPCG, CEDIS i Rudnik uglja Pljevlja u plan revizija za narednu godinu, kao i da Regulatorna agencija za energetiku razmotri mogućnost kontrole poslovanja energetskih kompanija iz njene nadležnosti u što kraćem roku radi zaštite javnog interesa.

CEDIS u plusu jer ne plaća struju po novim cijenama

Zbirni poslovni rezultat svih osam državnih kompanija iz energetskog sektora za devet mjeseci ove godine je minus od 29 miliona eura.

EPCG je imala gubitak od 57,6 miliona eura, nova firma “Solar gradnja” od 1,8 miliona eura, CGES je ostvario profit od 19,7 miliona eura, a CEDIS je prikazao profit od 7,3 miliona eura.

U izvještaju se navodi da je CEDIS prikazao ovaj profit jer on EPCG-u nije plaćala struju po novim višim cijenama utvrđenim prema regulatornim pravilima, jer je na njih izjavio žalbe. I izvještaju se procjenjuje da bi gubitak CEDIS-a bio 10,9 miliona eura kada bi plaćao nove uvećane cijene.

Operator tržišta električne energije COTEE je ostvario dobit od 6,8 hiljada eura, dok je Montenegro bonus imao gubitak od 357 hiljada eura prije svega jer mora nekim državnim institucijama da prodaje gorivo po ranije definisanim cijenama dok su sada one znatno veće.

Berza električne energije (Belan) je imala gubitak od 46,8 hiljada eura. Navode da su ovaj gubitak imali zbog odustajanja strateškog partnera “Nord Pool” od saradnje, kao i da je potrebna dokapitalizacije te firme kako bi unaprijedili poslovanje i time povećali prihode sa tržišta.

Rudnik uglja je u ovom periodu ostvario dobiz od 3,5 miliona eura, ali se u izvještaju izražava zabrinutost jer glavni kupac uglja EPCG kasni sa plaćanjem zbog toga što sav novac usmjerava na potrebni uvoz električne energije kako bi se očuvala stabilnost sistema.

Ibrahimović: Povećanje broja radnika i plata nije domaćinsko poslovanje

Ibrahimović je na sjednici naveo da je u energetskim kompanijama bilo prekomjerno zapošljavanje i povećanja zarada, što je povećalo troškove.

On je naveo da je u odnosu na kraj 2020. godine broj radnika u svim kompanijama povećan za 1.417 radnika ili za 40 odsto, kao i da je fond zarada u odnosu na prije dvije godine porastao za 16,6 miliona ili 25 odsto, te da je to nedomaćinsko poslovanje.

”Ako izuzmeno radnike iz Solar gradnje novih je zaposleno više od 800 što je previše”, rekao je Ibrahimović.

Prema podacima iz izvještaja broj radnika je na kraju 2020. godine u svih osam kompanija iznosio 3.566 a u septembru je bio 4.983.

Ovdje su u broj zaposlenih računati svi angažovani po bilo kojim oblicima – po ugovoru o djelu, dopunskom radu, preuzeti od agencija za posredovanje…. a ne samo zaposleni. Kod rasta fonda zarade se koristi iznos neto zarada računajući i onaj dio koji je porastao zbog programa “Evropa sad”.

Da dostave poseban izvještaj za “Solar gradnju”

Vlada je usvojila i zaključak da EPCG treba da dostavi i analizu opravdanosti i održivosti poslovanja “Solar gradnje”, dok je Montenegrobonus zadužen da dostavi plan sa konkretnim mjerama za prevazilaženje krize u toj kompaniji.

EPCG je osnovala “Solar gradnju” kao uslužnu firmu koja treba da se bavi postavljenjem solarnih panela na krovovima potrošača prema programu “Solari”, a kao svoj prihod dobija naknadu od svakog postavljenog panela.

Nakon nabavke oprema, pribavljanja potrebnih dokumenata i završetka obuke prvih timova, montaža prve solarne elektrane izvršena je 23. juna u Nikšiću.

”Zaključno sa 30. avgustom, instalirano je 1000 kW (1 MW) solarnih panela kod građana (176 objekata), a od 01. 09. 2022. godine izvršena je ugradnja fotonaponskih sistema na 86 objekata kod fizičkih lica, ukupne snage 570 kW, dok su instalirani fotonaponski sistemi za 26 pravnih lica, ukupne snage 895 kW.

Dakle, do sada je zbirno instalirano fotonaponskih sistema ukupne snage oko 2,5 MW”, navedeno je u izvještaju.

Tako da je do pisanja ovog izvještaja Ministarstva, koji nije naveden u tekstu, “Solar gradnja” postavila ukupno 288 solarnih elektrana na krovovima građana i preduzeća.

Ova firma je na kraju septembra imala 553 radnika, od čega su ugovor za stalno imao svega 21 radnik.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Nakon povećanja minimalne penzije, penzioneri pohrlili da podignu kredit

„Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove“, kazao je jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore

Foto: Screenshot

Loš standard penzionera u Crnoj Gori u jednoj mjeri je poboljšan početkom ove godine kada je minimalna penzija povećana na 450 eura. To povećanje mnogi su iskoristili da podignu kredit ili se dodatno zaduže.

„Zbog loših primanja u prethodnom periodu imao sam velike dugove i kredit je bio jedini način da pokrijem dugove“, kazao je za Portal RTCG jedan od članova Saveza penzionera Crne Gore.

Iz tog najstarijeg i najbrojnijeg udruženja kazali su da je prema njihovim nezvaničnim informacijama porastao broj penzionera zainteresovanih za kredite.

„Poznato nam je da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju koji se mogu odnositi na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, zimnice koji je obezbijeđen kroz socijalni program na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera na rate i slično“, kazao je Branko Vešović, predsjednik Saveza penzionera.

Iz Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) saopštili su da veći dio penzionera ima jednu ili više obustava na penziju.

„Obustave se mogu odnositi kako na kreditno zaduženje kod banaka, tako i na kupovinu robe na rate, plaćanje određenih usluga na rate, plaćanje zimnice obezbijeđene kroz socijalni program – na rate, plaćanje odmora i oporavka penzionera – na rate, i slično“, kazao je direktor Fonda PIO Ranko Aligrudić.

Podatak koliko penzionera je kreditno zaduženo nemaju ni Fond ni bankarski sektor. Iz Fonda PIO napominju da po zakonu nijesu dužni da vode statistiku o zaduženjima korisnika prava. U Centralnoj banci i u Udruženju banaka su nam takođe kazali da ne raspolažu takvim podacima.

„Kreditni registar ne raspolaže podacima koji se odnose na odobravanje kredita penzionerima, jer oni nijesu izvještajna kategorija u podacima koji se dostavljaju“, kazao je generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.

Kako su penzioneri nakon povećanja minimalne penzije pohrlili da se zaduže u Fondu su zbog gužvi posebno organizovali rad kako bi izašli u susret svim zainteresivanima.

„Kako je nakon povećanja iznosa najniže penzije na 450 eura došlo do značajnog povećanja zahtjeva penzionera za ovjeru zabrane na penziju, Fond je organizovao rad na način da izađe u susret svim zahtjevima stranaka“, kazali su iz Fonda PIO.

Prema podacima Fonda PIO minimalnu penziju prima skoro 72 hiljade penzionera.

„Prema posljednjim statističkim podacima, koji se odnose na penziju za februar 2024. godine, isplaćenu u martu tekuće godine, najnižu penziju u iznosu od 450 eura isplaćujemo za 44.078 korisnika ovog prava po rješenju i 27.739 penzionera koji taj iznos primaju kroz razliku penzije, što ukupno čini 71.817 penzionera u Crnoj Gori“, kazao je Aligrudić.

Rast zaduženja nakon rasta primanja nije iznenađenje za bankare već svim zainteresovanima nude sve bolje uslove zaduženja.

„Povećanje primanja generalno omogućava solidniju osnovu za apliciranje kod kreditnog zaduženja. Predsjednik Udruženja banaka Crne Gore je istakao da su sve banke podržale inicijativu CBCG, želeći da osnaže povjerenje svojih klijenata i potvrde svoju društvenu odgovornost, to znači povoljnije kamatne stope za nove kredite za građane“, kazao je Pejaković.

Najavljuje da će kamatne stope za novoodobrene kredite građanima biti niže od 1 do 2% u odnosu na postojeće.

„Više banaka ne insistira na prenošenje primanja i otvaranje novog računa. Rokovi otplate su vrlo konkuretni ako kažemo da su do 10 godina, a iznosi preko 10.000 eura. Godina starosti se pomjerila pa ima banaka koje daju kredite do 78 godine starosti, što u ranijem periodu nije bilo moguće. Naknada za obradu kredita za online zahtjeve iznosi 0%, a ima banaka gdje ne insistiraju na zdrastvenom kartonu“, kazao je Pejaković.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Građani nezadovoljni, cijene snižene samo nekoliko centi

„Ako je za njih ovo akcija, bolje da je nisu ni pokrenuli. Koliko će ovo građanima značiti mislim da najbolje pokazuju kese koje iznosimo iz marketa. Svakim danom sve manje može da se kupi, a sve je skuplje“, kazala je Vera Milić iz Podgorice

(Foto Kim)

Dugo najavljivana akcija snižavanja cijena u prodavnicama, odnosno ograničavanja marži na grupu proizvoda od osnovnog značaja za život građana, u okviru koje će cijene biti ograničene za oko 500 proizvoda, zvanično je počela juče.

Iako su iz Vlade istakli da će akcija biti usmjerena na poboljšanje životnog standarda, te da će znatno sniziti cijene proizvoda, građani koje je Dan anketirao nisu zadovoljni akcijom. Smatraju da neće značajnije poboljšati standard.

Akcijom je predviđeno da se na određene artikle marže ograniče na pet, deset i 15 odsto.

Cilj ove akcije bio olakšanje tereta visokih troškova života, međutim, građani izražavaju duboko nezadovoljstvo. Mnogi smatraju da će ova akcija imati ograničen uticaj na inflaciju i da neće znatno doprinijeti poboljšanju životnog standarda.

Ono što je ekipa Dana na terenu uspjela da primijeti, jeste da cijene nisu znatno niže u odnosu na prethodne dane, odnosno za dobar dio proizvoda su ostale kao i ranije. „Dan“ je prethodne sedmice pisao da cijene neće biti mnogo niže, odnosno svega pet do sedam odsto, kako nam je tada potvrđeno iz izvora bliskih trgovačkim lancima.

Kada je riječ o samim cijenama, brašno se prije akcije moglo kupiti u rasponu od oko 50 centi do euro, zavisno od proizvođača, ali i lanca marketa. Početkom akcije, cijena je i dalje u istom rasponu. Konzervirana riba, odnosno tunjevina i sardine, jeftinije su nekih desetak centi. Tunjevinu je sada moguće kupiti za oko euro i po, umjesto dosadašnjih 1,6 eura, a konzerva sardine je sada dostupna i za oko 60 centi, sa pređašnjih 70 centi.

Kada je riječ o polutvrdim sirevima, primjetno je da je jeftiniji samo biljni. Snižene su i cijene mlijeka, koje se može kupiti za oko 85 centi, a litar jogurta je snižen na oko 1,20 eura. Tjestenina je jeftinija za nekoliko centi, pa se može kupiti i za nepunih 50 centi. Suhomesnati proizvodi zanemarljivo su jeftiniji.

Prema navodima jedne Podgoričanke, koja nije bila zadovoljna akcijom, cijene su gotovo ostale iste.

„Nikakvog značajnijeg pojeftinjenja nema. Cijene brašna, ulja i tih osnovnih proizvoda praktično su iste, dok je suhomesnato niže za po nekoliko centi, što neće doprinijeti boljem standardu građana“, kazala je ova Podgoričanka.

Ni ostali građani sa kojima su razgovarali iz Dana nisu bili zadovoljni akcijom.

Milka Stanić iz Podgorice istakla je da ne vidi da su cijene niže, uprkos posebno istaknutim naljepnicama koje ukazuju da su proizvodi jeftiniji.

„Cijene su iste, pojeftinjenje od nekoliko centi ne znači ništa. Kada se pogleda realno, većina marketa nedjeljno nudi akcije u okviru kojih snize cijene. Naročito ako pogledamo cijene hemije, odnosno proizvoda za čišćenje i za higijenu, tu gotovo da nije ništa pojeftinilo“, istakla je Stanić.

Akcijom nije zadovoljna ni njena sugrađanka Vera Milić. Prema njenim navodima, akcije kao i da nema.

„Ako je za njih ovo akcija, bolje da je nisu ni pokrenuli. Koliko će ovo građanima značiti mislim da najbolje pokazuju kese koje iznosimo iz marketa. Svakim danom sve manje može da se kupi, a sve je skuplje“, kazala je ona.

Akcija je oročena do 31. maja, a Ministarstvo ekonomskog razvoja će nakon analiza odlučiti da li će biti produžena.

Đeljošaj: Akcija bolja od „Stop inflaciji“

Ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj istakao je da će, prema njegovoj projekciji, cijene biti niže za oko 10 do 15 odsto, a da će o njenom eventualnom nastavku nakon 31. maja odlučiti nakon dodatnih analiza.

„Mislimo da će ove mjere biti dobre. Analizirali smo ih da budu najbolje, ali ne želimo da kažemo ovo je najbolje, stanemo iza toga i nakon analiza možda dobijemo da nisu bile dobre. Analiziraćemo efekte ovih mjera i nakon toga naći neku mjeru na koji način ćemo nastaviti sa onim što je podrška boljem standardu građana“, poručio je Đeljošaj na TV „Vijesti“.

On je takođe naveo i da je akcija sveobuhvatnija u odnosu na akcije „Stop inflaciji“ koje je sprovodila prethodna Vlada. Đeljošaj je poručio da će Tržišna inspekcija kazniti od 5.000 do 10.000 eura svaku trgovinu koja je obuhvaćena akcijom, a koja ne bude poštovala odluku Vlade.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Počela akcija smanjenja marži: Cijene ovih proizvoda su od danas ograničene

U trgovinama ograničena cijena za više od 500 artikala

Foto: Freepik.com

U Crnoj Gori počinje akcija smanjenja marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi, pa se danas u velikim marketima može pronaći više od 500 artikala sa crvenom oznakom “limitirana cijena”. Ova akcija traje do 31. maja.

U trgovinama na malo, marže su ograničene do pet odsto, a u trgovinama na veliko do sedam odsto na pšenično brašno tip 500, pšenično brašno tip 400, šećer, suncokretovo ulje i kuhinjsku so.

Iz Vlade su saopštili da su marže u trgovinama na veliko i malo ograničene do 10 odsto na: domaći bijeli sir, jogurt domaće proizvodnje, krompir svježi, mlijeko sa 2,8 odsto mlječne masti bez čepa, cijelo pile, svinjski vrat bez kosti, bijelu rižu dugo zrno u kesi, tjesteninu od bijelog brašna, smrznuti grašak i margarin stoni.

Na spisku je i čajna kobasica domaće proizvodnje, stiješnjena šunka domaće proizvodnje, sudžuk domaće proizvodnje, goveđa čajna, pileće viršle, suva svinjska slanina…

Do 10 odsto marža je ograničena i na tunjevinu u komadićima bez dodataka u ulju, paštete, džem od šljivam, marmeladu…

Na spisku je i goveđi gulaš, kečap blagi, pastrmka svježa, sardine u biljnom ulju, sok sirup na razblaživanje, polutvrdi sir i sl…

U trgovinama na veliko do 10 odsto a u trgovinama na malo do 15 odsto marže su ograničene na: dječiji sapun čvrsti, dječije pelene, šampon za bebe, voćne kašice za bebe u teglicama, šampon za odrasle.

Na spisku su i: kupka za odrasle, toalet papir troslojni, deterdžent za pranje veša i higijenski ulošci.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije