BALKAN I SVIJET
POGLAVAR RUSKE I KATOLIČKE CRKVE
Ruski patrijarh i papa sastaće se u Crnoj Gori?
Vatikanu prihvatljiva inicijativa premijera Abazovića

Predsjednik Vlade Crne Gore Dritan Abazović ponudio je papi Franju da Crna Gora, odnosno njen glavni grad Podgorica, bude domaćin novom susretu poglavara Katoličke crkve i patrijatrha ruskog Kirila, što je papa prihvatio, saznaje „Dan“.
Sastanak pape Franja i ruskog patrijarha Kirila održan je na Kubi 12. februara 2016. godine. To je bio prvi takav sastanak u istoriji.
Poglavari Katoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve nikada ranije nisu se sastajali.
Abazović je 10. oktobra prošle godine u Vatikanu razgovarao sa papom Franjom i tom prilikom sagovornici su se saglasili da su na istoj misiji i da svako na svoj način mora doprinijeti miru u teškim vremenima za cijeli svijet.
„Predlažem da Crna Gora organizuje Vaš novi susret sa patrijarhom ruskim Kirilom, koji bi sigurno doprinio miru u svijetu. Bili bismo dobri domaćini jer je Crna Gora primjer promocije dobrosusjedskih odnosa i regionalne stabilnosti, uz baštinjenje civilizacijskih dostignuća“, rekao je tada Abazović.
Njegova inicijativa naišla je na odličan prijem u Vatikanu i kod pape lično.
„Odmah vam mogu reći da prihvatam poziv da Crna Gora bude domaćin novog susreta“, rekao je papa Abazović, navodi Dan.
Inicijativa crnogorskog premijera ušla je u protokole Vatikana i tamošnje ministarstvo vanjskih poslova obaviće konsultacije sa Ruskom pravoslavnom crkvom oko eventualnog organizovanja susreta dvojice crkvenih poglavara.
Da li će do tog susreta doći, i to u Crnoj Gori, zavisi od mnogo faktora, a jedan od njih je i rat u Ukrajini.
Susret pape Franja i patrijarha Kirila bio je planiran za mart prošle godine u Jerusalimu, ali je odložen.
Ruska pravoslavna crkva je tada saopštila da se nada povoljnijim uslovima za susret.
„Čekaćemo povoljniji trenutak za taj događaj. Nedavni razgovor pape i patrijarha posredstvom daljinske komunikacije bio je veoma topao i srdačan i pomogao je da se razmotre najkritičnija pitanja. Ostala ćemo ostaviti za kasnije“, saopštio je mitropolit volokolamski Ilarion, šef Odjeljenja za spoljne crkvene veze Moskovske patrijaršije.
On je ranije rekao da je susret patrijarha Kirila i pape Franje morao da bude odložen zbog onoga što se dešava tokom posljednjih mjeseci, kao i usled bezbjednosnih i logističkih poteškoća u organizovanju takvog susreta i medijskog izvještavanja o njemu.
I u Havani pominjali Ukrajinu
Papa Franjo kaže da se uvijek zalagao za razvijanje međureligijskog dijaloga, a svoje odnose s ruskim patrijarhom je ocijenio kao veoma dobre.
Papa i patrijarh su u Havani izrazili nadu da će raskol među pravoslavnim hrišćanima u Ukrajini biti prevladan na osnovu kanonskih normi i saopštili da unijaćenje nije put ka obnavljanju jedinstva crkve. U zajedničkoj deklaraciji oni su, takođe, pozvali svoje crkve da ne podržavaju dalji razvoj sukoba u toj zemlji.
„Tugujemo zbog sukoba u Ukrajini koji je već odnio mnogo života, pričinio bezbroj stradanja civilima i uvukao društvo u duboku ekonomsku i humanitarnu krizu. Pozivamo sve sukobljene strane da se vrate razumu, društvenoj solidarnosti i zalaganju za mir. Pozivamo naše crkve u Ukrajini da se trude da se postigne sloga u društvu, suzdržavanje od neprijateljstva i da se ne podržava dalji razvoj sukoba“, piše u zajedničkoj deklaraciji pape i ruskog patrijarha.
BALKAN I SVIJET
Herojski potez: Direktor škole spasio 900 djece od poplava u Nepalu
Naredio evakuaciju 10 minuta prije smrtonosne bujice

Direktor škole u Nepalu uspio je spasiti živote oko 900 učenika nakon što je nekoliko minuta prije katastrofalnih poplava dobio upozorenja o nadolazećoj bujici.
Rajendra Dawadi, direktor srednje škole Tribhuvan Trishuli u okrugu Nuwakot, za BBC je ispričao kako je u samo nekoliko minuta donio odluku koja je mogla biti presudna za stotine djece. U 9:10 sati po lokalnom vremenu dobio je četiri telefonska poziva s upozorenjima da se približava velika poplava. Nakon toga nije želio riskirati.
Odmah je naredio evakuaciju učenika prema višem terenu, dok je autobusima koji su prevozili djecu poručeno da se okrenu i napuste ugroženo područje.
„Da nismo brzo donijeli odluku, da je prošlo još 10 minuta, niko od nas – ni učenici ni ja – danas ne bi mogao razgovarati s vama“, kazao je Dawadi.
Posebno ga je uvjerila informacija jednog roditelja koji je stigao u školu kako bi odveo svoju kćerku.
„Roditelji ne dolaze po djecu bez ozbiljnog razloga. Tada sam znao da ne smijem izgubiti ni sekundu“, ispričao je direktor.
Škola zatrpana blatom
Ubrzo se pokazalo koliko je odluka bila važna. Razorne poplave pogodile su Nepal, a školski kompleks Tribhuvan Trishuli zatrpan je ogromnom količinom blata i nanosa.
Dawadi kaže da je voda stigla nevjerovatnom brzinom. Zgrada internata udaljena svega oko 100 metara od rijeke gotovo je odmah bila poplavljena.
Učenici i nastavnici uspjeli su se prvo povući nekoliko stotina metara uzbrdo, a potom su nastavili prema obližnjem selu. Zbog uništenih puteva i poremećenog saobraćaja, mnogi su tamo ostali zarobljeni dvije noći prije nego što su spasilačke ekipe uspjele doći do njih.
Među učenicima je bila i 16-godišnja Yunisha Amatya.
Ona kaže da je sa prijateljima uspjela pobjeći svega nekoliko sekundi prije nego što je bujica zahvatila područje.
„Preživjeli smo za samo 10 sekundi“, rekla je Yunisha.
Učenici su izašli kroz uski prolaz iza škole i penjali se prema višem terenu. Yunisha kaže da joj je bilo teško hodati, pa su joj prijatelji pomagali.
„Ubrzo je pijaca nestala pred mojim očima“, ispričala je.
Otac mislio da je izgubio kćerku
Dok su se učenici borili da dođu do sigurnog mjesta, njihove porodice nisu znale šta se događa.
Yunishin otac Yubaraj Amatya odmah je krenuo prema školi nakon što je čuo za poplavu. Pokušavao je dobiti kćerku telefonom, ali se nije javljala.
Kada je stigao do područja škole, ugledao je razmjere katastrofe.
„Trishuli Bazaar je cijeli odnijela poplava i pomislio sam da moje kćerke više nema“, ispričao je.Gotovo sat vremena nije znao je li Yunisha živa. Onda je telefon konačno zazvonio.
„Kada je konačno primila moj poziv, nisam mogao zaustaviti suze. Dvoje rođaka koji su bili sa mnom također su plakali i zagrlili me“, rekao je.
Yunisha se prisjetila trenutka kada je, nakon dolaska na sigurno, razgovarala s ocem.„Bio je uplakan i tada nisam mogla izgovoriti ni riječ“, kazala je.
Nakon tri dana ponovo je bila sa svojom porodicom.
Ipak, katastrofa je ostavila i pitanje šta dalje. Yunisha sada brine kako će nastaviti školovanje jer je škola uništena i možda će morati nastaviti obrazovanje na drugom mjestu.
„Ako budem morala promijeniti školu, nedostajat će mi stari prijatelji i bit će mi teško steći nove“, kazala je.
Direktor Dawadi smatra da bi bolji sistemi ranog upozoravanja, uključujući sirene i automatske obavijesti o evakuaciji, mogli pomoći da se stanovništvo još ranije skloni na sigurno.
Ipak, uvjeren je da je njegova odluka da odmah reaguje spriječila tragediju nesagledivih razmjera.
„Da sam odlučio zatvoriti školu kasnije, možda ništa ne bi ostalo. Samo bi zvono zvonilo u 9:30“, kazao je.
Izvor: BBC

U 84. godini života, u pritvorskoj jedinici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove u Ševeningenu, preminuo je general Ratko Mladić, saznaje Euronews Srbija.
Vijest o smrti generala potvrdila je njegova porodica.
General Mladić je doživeo više moždanih udara, nakon čega se njegovo stanje, koje je već bilo jako loše, dodatno pogoršalo.
Porodica i ljekari su više puta upozoravali na stanje u kojem se general nalazio i zahtijevali puštanje iz zatvora na dalje liječenje, ali su svi takvi zahtjevi odbijeni od strane nadležnih organa u Hagu.
Informacije o datumu i mjestu sahrane biće saopštene naknadno.
Ratko Mladić pravosnažno je u Hagu osuđen 8. juna 2021. za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
U pritvoru pod nadzorom Međunarodnog mehanizma je od hapšenja 2011. godine u selu Lazarevo u Srbiji.
Presudom suda u Hagu utvrđeno je da je kriv za genocid nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni UN u ljeto 1995, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva i držanje pripadnika mirovnih snaga UN kao talaca tokom NATO bombardovanja 1995. godine, ukazala je ranije Slobodna Evropa.
BALKAN I SVIJET
Bosanka Almasa Cajić osvojila 2 miliona dolara na lutriji u Americi
Uplatila 1 dolar više i osvojila 2 miliona

Almasa Cajić iz Lina osvojila je 2 miliona dolara na Powerballu, a dio nagrade će da potroši na kupovinu kuće u BiH.Zvaničnici Lutrije države Masačusets identifikovali su mještanku koja je osvojila 2 miliona dolara na Poverbolu (Powerball) istog dana kada je neko u Ilinoisu osvojio 1,04 milijarde dolara.
Cajić je kupila je dobitni listić u prodavnici u Istočnoj aveniji u Moldenu. Prodavnica će dobiti bonus od 20.000 dolara za prodaju dobitnog listića, piše NBC Boston.
Cajić je osvojila nagradu nakon što se prvih pet brojeva na njenom listiću poklopilo sa prvih pet brojeva izvučenih prošle srijde, saopštili su zvaničnici lutrije. Doplatom opcije „Power Play“ za dodatni 1 dolar, uspela je da nagradu od 1 miliona pretvori u 2 miliona dolara. Da bi se osvojio glavni džekpot, svih pet dobitnih brojeva plus Poverbol broj moraju se poklopiti sa izvučenim brojevima.
Kupiće kuću u BiH
Ona je u četvrtak preuzela svoju nagradu od 2 miliona dolara (pre oporezivanja) u sjedištu Lutrije države Masačusets u Dorčesteru. Rekla je zvaničnicima lutrije da planira da iskoristi dobitak kako bi kupila jednu kuću u Masačusetsu, a drugu u Bosni.
Prošlonedjeljni džekpot od 1,04 milijarde dolara bio je osmi po veličini u istoriji Powerball-a.
HRONIKA2 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA22 сата ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
POLITIKA3 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića
HRONIKA3 дана ranijeUhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je prijetio Ibrahimoviću i vrijeđao ga
DRUŠTVO1 дан ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
HRONIKA17 сати ranijeUhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli














