Connect with us

POLITIKA

PREDALI U PROCEDURU AMANDMANE NA PREDLOG ZAKONA O POPISU STANOVNIŠTVA, DOMAĆINSTAVA I STANOVA

Šehović i SD: Popis da bude bez pitanja o vjeri, naciji i jeziku i ne prije novembra 2023.

Govoreći o izbacivanju pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri i maternjem jeziku, Socijaldemokrate ističu da je popis neophodno sprovesti u atmosferi koja je lišena tenzija, te da je cijeli proces neophodno osloboditi političkog uticaja

Lider SD-a Damir Šehović, Foto: SD

Poslanici Socijaldemokrata (SD) Crne Gore, na čelu sa Damirom Šehovićem, predali su u proceduru amandmane na Predlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, kojima se održavanje popisa predviđa za najranije u novembru iduće godine, a koji takođe predviđaju da pitanja vezana za vjeroispovijest, nacionalnost i jezik ne budu sastavni dio popisa stanovništva.

„Shodno međunarodnim preporukama a i dosadašnjoj praksi, dva mjeseca odgovarajuća za popis kad je Crna Gora u pitanju su april i novembar, jer treba voditi računa da to bude period kada većina stanovnika boravi u uobičajenom mjestu boravka, da treba izbjegavati zimu s obzirom da, usljed vremenskih uslova, može biti teško ili nemoguće doći do određenih naseljenih područja, kao i da popis treba održati u periodu kada nema značajnih političkih zbivanja, tj. izbora“, kazali su iz SD-a.

Navode i da s obzirom na to da se u prvoj polovini iduće godine Crnu Goru očekuju predsjednički i vanredni parlamentarni izbori, popis je adekvatno održati najranije u novembru 2023. godine.

Govoreći o izbacivanju pitanja o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri i maternjem jeziku, Socijaldemokrate ističu da je popis neophodno sprovesti u atmosferi koja je lišena tenzija, te da je cijeli proces neophodno osloboditi političkog uticaja.

U tom smislu, a navodeći praksu u brojnim zemljama EU, te činjenicu da Uredbom Evropskog parlamenta ova pitanja nijesu definisana kao obavezna prilikom održavanja popisa, Socijaldemokrate predlažu da se ona, prilikom idućeg popisa, ne postavljaju.

Iz te partije navode da podatke o nacionalnoj pripadnosti ne prikupljaju: Njemačka, Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Švajcarska, Luksemburg, Španija, Portugal, Grčka, Austrija, Slovenija, Island. Podatke o vjerskoj pripadnosti ne prikupljaju: Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Luksemburg, Austrija, Poljska, Španija, Slovenija, Island, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Rusija. Podatke o jeziku ne prikupljaju: Njemčka, Francuska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Finska, Belgija, Holandija, Španija, Portugal, Grčka, Austrija, Slovenija, Island, Sjedinjene Američke Države. „Praktično samo 1/3 zemalja EU prikuplja sva navedena tri podatka“.

„Ono čemu, svakako, treba posvetiti posebnu pažnju, jeste zaštita i afirmisanje prava naroda koje crnogorsko zakonodavstvo definiše kao manjinske. U tom smislu, a s obzirom da procenat pripadnika ovih nacionalnih zajednica ne bilježi značajnije promjene o čemu govore brojna relevantna istraživanja, mogu se koristiti podaci sa prethodnih popisa. U slučaju da dođe do većih demografskih promjena, a što redovno prati zvanična statistika, procenti manjinskih naroda na državnom i lokalnim nivoima mogu biti provjereni kroz sprovođenje prikladnih zvaničnih istraživanja, kako to predviđa EU legislativa“, navodi se u njihovom saopštenju.

Iz SD-a su ocijenili da je popis stanovništva veoma značajna aktivnost za svaku državu, jer se na osnovu dobijenih rezultata kreiraju brojne javne politike, poput politike regionalnog razvoja, socijalne politike, obrazovne i zdravstvene politike, populacione odnosno politike demografskog razvoja, politike zaštite životne sredine i dr.

„Zato je neizmjerno važno da se kroz popis stanovništva dobiju kvalitetni podaci neophodni za kreiranje ovih politika i da se kroz prikupljanje nekih drugih podataka u popisu ne utiče negativno na one koje treba da posluže za planiranje ključnih javnih politika“, poručuju iz te partije.

Predložena amandmanska rješenja, kako navode iz SD-a, imaju za cilj da Crna Gora prati moderne statističke prakse ubjedljive većine razvijenih država, odnosno društava gdje je ostvaren do sada najveći stepen razvoja demokratskih vrijednosti i praksi.

„Zbog svega navedenog, od velike je važnosti da se popis održi i da Crna Gora dobije kvalitetne i vjerodostojne podatke, ali isto tako i da popis bude lišen neprimjerenih političkih uticaja i stavljanja u prvi plan pitanja koja nemaju nikakvu statističku važnost“, piše u saopštenju.

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

(VIDEO) Vučić o protjeranim putnicima sa čarter leta za Beograd: „To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“

„Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje“, kazao je predsjednik Srbije

Aleksandar Vučić Foto: Printscreen/RTS1

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se iz Tivta, gdje učestvuje na Samitu Evropske političke zajednice, skupu koji okuplja lidere evropskih država i najviše zvaničnike evropskih institucija.

Vučić je odgovarao na pitanja novinara, a između ostalog, i o deportovanim putnicima sa tivatskog aerodroma za Beograd.

Predsjednik Srbije je istakao da su oni došli da mu “naprave okruženje”, te da “među njima nema nijednog kriminalca”.

„To nisu bili kriminalci, već aktivisti koji su trebali da donesu i da zakače neke banere…“, kazao je Vučić i nastavio:

“Ja bih danas potpuno drugačije istupao i rekao: ‘Izvinjavam se našim domaćinima’. Oni nisu imali oružje, ništa ružno, ništa uvredljivo… Mogao je mene da pozove bilo ko. Oni su došli ovdje da mi naprave okruženje, a niko me nije ni pitao. Tu nema nijednog kriminalca. To je manje od prosjeka u bilo kom vozu, autobusu ili avionu”, rekao je Vučić.

Dodao je da je od njih 84, bilo petorica koja su prošla kroz “nekakav krivični postupak”.

“Nema ni reči o destabilizaciji. To su sve aktivisti. Došao bih i izvinio se zbog nelagode, ali ti momci nikom ništa nisu uradili loše. Ja bih platio političku cijenu za pogrešnu procjenu nekog iz mog okruženja. Što ih nisu uhapsili da su počinili bilo šta kriminalno. Zadržali biste ih da su imali bokser kod sebe. Krenulo se u brutalnu kampanju da se Srbija pokaže kao destabilizujući faktor”, istakao je on.

Kazao je da je otputovao u Tivat, bez obzira na upozorenje BIA da postoji bezbjednosni rizik.

“Osjećam se uvijek sigurno i bezbjedno. Dakle, to je imam vrlo profesionalno obezbjeđenje, to su pripadnici Kobri, vjerujem da su oni radili sa domaćinima po svim drugim pitanjima, tako da ne vjerujem da može da bude bilo kakvih problema”, naveo je on.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije