Connect with us

EKONOMIJA

PREMIJER U NJEMAČKOJ

Spajić: Crna Gora je u prethodne tri godine imala izuzetan ekonomski rast; Do 2030. spojićemo se sa EU u svakom pogledu

„Crna Gora ima vrlo dinamičnu ekonomiju“

Crna Gora ima vrlo dinamičnu ekonomiju, koja je u prethodne tri godine imala izuzetan ekonomski rast, kazao je premijer Milojko Spajić.

Spajić je, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, to rekao na godišnjem prijemu Istočnog odbora njemačke privrede.

U saopštenju se navodi da su veliki napredak u evropskim integracijama i uspješno završeni brojni reformski procesi privukli pažnju ogromnog broja njemačkih privrednika, koji ponovo razmišljaju o Crnoj Gori kao investicionoj destinaciji.

“Preko 150 predstavnika njemačkih državnih institucija, kompanija članica Istočnog odbora i članova diplomatskog kora, dobili su uvid u sve prednosti, koje donosi ulaganje u Crnu Goru, državu koja je predvodnik u EU integracijama i sljedeća članica velike evropske porodice”, kaže se u saopštenju.

Predsjedavajuća Odborom Katrina Klas-Mulauzer kazala je da se tome nadaju i njemački privrednici.

„Pozivajući Vas, Spajiću, željeli smo da pošaljemo jasnu poruku donosiocima odluka da otvore granice i prošire Evropsku uniju (EU), da omoguće ostalim zemljama pristup tržištu, nadam se da ćemo ubrzo dočekati Crnu Goru kao 28. članicu EU“, kazala je Klas-Mulauzer.

Ona je poručila da samo ujedinjena Evropa može prosperirati u nestabilnim vremenima.

Spajić je kazao da su reformski procesi u prethodnih sedam mjeseci dali rezultat.

“Još mnogo posla je pred Vladom, kako bi se dostigao EU nivo i Crna Gora postala dio jedinstvenog tržišta, što je vitalno za snaženje ekonomije, istakao je Spajić u zgradi Athenhold opservatorijuma.

Kako je kazao, sjajna je ideja da se događaj održi baš tu, jer Crna Gora je na neki način “zvijezda u usponu”.

“Na mapi svijeta smo mali, ali obećavam da se isplati gledati kroz teleskop, jer Crna Gora ima toliko toga da ponudi“, kazao je Spajić.

On je istakao da Crna Gora ima vrlo dinamičnu ekonomiju.

“Koja je u prethodne tri godine imala izuzetan ekonomski rast na nivou 13, 6,4 i 6 odsto. To nas je svrstalo među najbrže rastuće ekonomije svijeta i potvrdilo naš veliki privredni potencijal”, rekao je Spajić.

On je naglasio da se taj trend nastavlja i u ovoj godini, pošto je Crna Gora u prvom kvartalu takođe u vrhu među evropskim ekonomijama sa najvećim rastom.

U saopštenju se navodi da je vladavina prava bez sumnje tema od posebnog značaja za privlačenje kredibilnih investitora.

Zato je dobijanje IBAR-a, kako je naveo Spajić, još jedan signal svima u EU, da Crna Gora konačno u praksi pokazuje da je dostojna članstva u evropskoj porodici i spremna da usvoji vrijednosti koje ona baštini.

Spajić je naveo da sve izvjesniji uspješan kraj integracionog procesa nije jedino novo što Crna Gora nudi investitorima.

On je istakao da se radi punom parom i na unapređenju poreske politike, ali i agilnosti administracije, da odgovori zahtjevima privrednika.

„Zaista vjerujem da Crna Gora ima neograničen potencijal, a da bi se on do kraja ispunio, neophodno je raditi na razvoju infrastrukture. Zbog toga do 2030. želimo da Crnu Goru spojimo sa EU u svakom pogledu”, rekao je Spajić.

Kako je kazao, unaprijediće aerodrome, rekonstruisati željeznicu, izgraditi auto-puteve i brze saobraćajnice i time trasirati put crnogorske ekonomije ka vrhu.

U saopštenju se navodi da su njemačke turističke kompanije već pokazale interesovanje i rade na dovođenju većeg broja gostiju iz Njemačke.

“To otvara prostor za dodatan razvoj smještajnih kapaciteta, ali i rast drugih privrednih grana, poput poljoprivrede”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da bi ukupan napredak čitavog regiona moglo donijeti realizovanje ideja iz Berlinskog procesa.

„Berlinski proces je za nas vrlo važan, donedavno smo bili posljednji u ispunjavanju uslova iz, a sada smo lideri na tom planu”, rekao je Spajić.

On je podsjetio da su na Samitu u Kotoru razgovorali o tome kako da se riješe, ili makar stave po strain, određeni bilateralni problemi, kako bi krenuli naprijed sa nekim bitnim temama za standard građana.

“Berlinski proces je odličan način da se približi region i zajedno ojača ekonomski standard“, zaključio je Spajić.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Vlada ograničila cijene brašna, šećera, ulja i soli

Vlada je ovu odluku donijela na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova

Foto: BORIS PEJOVIC

Vlada je na današnjoj sjednici odlučila da ograniči cijene pšeničnog bračna (tip 400 i 500), šećera, suncokretovog ulja i kuhinjske soli.

Vlada je ovu odluku donijela na telefonskoj sjednici, na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova.

Odlukom su ograničene maksimalne marže u iznosima do pet odsto i u veleprodaji i do sedam odsto.

„Imajući u vidu da je, kontinuiranim praćenjem stanja na tržištu i kretanja cijena, uočeno da usljed eksternih šokova i dalje postoji rast cijena proizvoda koji čine osnovne prehrambene proizvode. Odluka je rezultat usaglašavanja liste proizvoda sa Privrednom komorom, a njen cilj je da se zaštite ranjive kategorija kupaca, sa nižim primanjima, a da se pri tom očuva privredna djelatnost trgovaca u maloprodaji i veleprodaji. Poseban akcenat u odluci je stavljen na proizvode domaćih proizvođača, što dodatno osnažuje ekonomiju naše zemlje, podiže konkurentnost domaće privrede i domaće proizvode čini dostupnim i povoljnijim“, piše u saopštenju.

Odluku o ograničavanju cijene ranije je najavio potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Ðeljošaj.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić poslanicima: „I vama sa 3.000 eura primanja će porasti zarade, ali samo 200 eura. Pustiću suzu za vama, ali u mjesecu Limburgu! Ne interesujete me vi“

„Ne interesujete me vi sa 3.000 eura“, poručio je premijer

U prosjeku zarade rastu 25%. Onima sa nižim primanjima zarade će značajno više da rastu, kazao je premijer Milojko Spajić .

Premijerski sat održava se danas nakon što je prethodni pokušaj onemogućen od strane poslanika DPS.

„To je socijalna država o kojoj gospodin Boris Mugoša (poslanik SD) često govori. To je otjelotvorenje socijalne države. To nije priča, to je prava socijalna država koja brine o građanima sa nižim primanjima.

A za vas što imate 3.000 eura, što će vam prosječna plata porasti za 7%, odnosno 200 eura, vjerujte mi, pustiću suzu za vas. Ali u mjesecu Limburgu. Ne interesujete me vi. Ne interesujete me vi sa 3.000 eura. I vama će porasti zarade. Nećemo vas ostaviti bez ičega. Nećemo vas ostaviti bez povećanja. Imaćemo u prosjeku 1.000 eura zarade u Crnoj Gori u oktobru. To je suština priče“, kazao je Spajić.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Brašno skuplje za 15 odsto, a ulje za oko 25 odsto

Trgovci sada vraćaju marže pa će kod veleprodaje iznositi najmanje deset odsto, a kod maloprodaje 15 odsto. To bi kumulativno trebalo da utiče na konačni rast maloprodajnih cijena za oko 15 odsto

Cijene brašna u većini crnogorskih trgovina biće narednih dana povećane za oko 15 odsto, dok se očekuje da Srbija iduće sedmice dozvoli izvoz jestivog suncokretovog ulja ali sa većim cijenama pa bi i ova osnovna namirnica poskupjela za 20 do 25 odsto, saznaju “Vijesti”.

Uredba o ograničavanju trgovačkih marži na osnovne životne namirnice brašno, ulje, šećer i so prestala je da važi 30. juna, ali većina trgovaca nije tada povećala marže i cijene, već to radi sada.

Uredbom su marže za ova četiri artikla bila ograničene na pet odsto za trgovine na veliko i do sedam odsto u trgovinama na malo. Trgovci sada vraćaju marže pa će kod veleprodaje iznositi najmanje deset odsto, a kod maloprodaje 15 odsto. To bi kumulativno trebalo da utiče na konačni rast maloprodajnih cijena za oko 15 odsto.

Proizvođači ulja u Srbiji obavijestili su crnogorske trgovce da će zabrana izvoza ulja prestati krajem iduće sedmice, ali i da će nakon toga nabavne cijene biti veće za oko 20 odsto.

Crna Gora iz Srbije ne može da uvozi ulje od 25. juna, iako o tome nije donijeta nikakva zvanična odluka. Zabrana je počela da se primjenljuje nakon govora predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da će “malo zaustaviti izvoz ulja” zbog manjeg roda u Ukrajini i dok ne analiziraju globalnu situaciju i njihove domaće potrebe za uljem.

Do rasta cijena ulja u crnogorskoj maloprodaji za oko 25 odsto došlo bi zbog rasta nabavnih cijena, ali i vraćanja trgovačkih marži.

Zbog prestanka važenja ograničenja trgovačkih marži, trgovci su već dijelimično za oko desetak odsto povećali cijene šećera i soli. Izvor “Vijesti” kazao je da se ne očekuje dalji rast cijena ove dvije namirnice.

Zbog prestanka važenje ograničenja trgovačkih marži, trgovci su već dijelimično za oko desetak odsto povećali cijene šećera i soli. Izvor „Vijesti“ kazao je da se ne očekuje dalji rast cijena ove dvije namirnice.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije