Connect with us

POLITIKA

IDU NA LOKALNE IZBORE

Spajić i Milatović: Planovi pokreta „Evropa sad“ su da prosječna plata bude 1.000 eura, minimalna penzija 450

„A nezaposlenost da bude nula odsto“ , to su planovi danas osnovanog pokreta „Evropa sad“

Spajić i Milatović, Foto: Portal RTCG

Prosječna zarada da bude 1.000 eura, minimalna penzija, 450, a nezaposlenost da bude nula odsto, to su planovi danas osnovanog pokreta „Evropa sad“, koji su predstavili bivši ministri Jakov Milatović i Milojko Spajić. Kako je najavljeno, kongres stranke biće održan krajem avgusta ili početkom septembra, kada će se birati organi stranke.

Brojke nam niko ne može osporiti tokom rada u 42. Vladi Crne Gore, poručio je bivši ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

Njegov kolega, bivši ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, saopštio je, na predstavljaju novog pokreta „Evropa sad“ da su, uprkos velikoj političkoj nestabilnosti, zabilježili rast od 7, 2 odsto. On je poručio i da bi u Crnoj Gori do 2026. imali evropski prosjek zarada, da su ostali na vlasti.

„Kada smo preuzeli funkcije u 42. Vladi, imali smo korupciju, partitokratuju, burazersku ekonomiju, zastoj na putu ka EU i nepotrebne razmirice sa susjedima, posebno Srbijom… No, nakon najvećeg pada ekonomije imali smo najveći rast“, istakao je Milatović na konferenciji za medije.

Foto: Portal RTCG

Spajić je istakao da govore o konkretnim brojkama, te da su zabilježili rast od 7,2 odsto.

„Često čujemo da je jedan od razloga što je srušena 42. Vlada to da smo zaustavili strane investicije. Po podacima CBCG, vidi se da to prosto nije tačno“, kazao je on.

„Ako se zna da Hrvatska i Albanija nijesu imale ekonomski rast u odnosu na 2020. godinu, mi smo imali snažan rast 2021. To jasno sve govori“, dodao je Spajić, predstavljajući ključne rezultate u 2021. godini.

Milatović je naveo i da su „praktično umrli“ Montenegro airlines spasili kreirajući Air Montenegro i na taj način, kako je rekao, sačuvali vazdušni saobraćaj u Crnoj Gori.

„Avioni koje ima Air Montenegro su u njegovom vlasništvu. To, nažalost, nije bio slučaj sa Montenegro Airlines-om. Jedini način da se sačuva vazdušni saobraćaj bio je pravljenje nove kompanije“, rekao je bivši ministar ekonomskog razvoja.

Istakao je i da je Crne Gora u prošloj godini imala istorijski najmanji deficit budžeta od 1.6 odsto BDP.

„Crna Gora ima jednu od najmanjih stopa deficita u Evropi. Naša zemlja sada ima smanjenje javnog duga. Imali smo tokom kriza 2009. i 2012. povećanje javnog duga, sada imamo smanjenje“, poručio je Milatović.

„Apsolutno, program Evropa sad je osnažio javne finansije“, istakao je on.

Spajić je dodao da su i njih iznenadili jaki rezultati programa Evropa sad.

„Uprkos svim socijalnim benefitima i mjerama, imamo jaku i održivu finansijsku situaciju“, istakao je on.

Milatović je podsjetio i da su povećali mininalnu penziju, uveli dječjiji dodatak…

„Povećane su staračke naknade, ispravili smo nepravde u rudarsko-metalurskom sektoru i uveli naknade za novorođenčad…“

Spajić je dodao da su tražili način da naprave bolji ambijent i zaustave odlazak mladih iz Crne Gore.

„Stvorli smo to da se prosječna zarada sa 570 eura popela na 707 eura. Crna Gora je od fenjeraša došla do vodećeg mjesta u regionu, prestigla čak i jednu članica EU – Bugarsku. Da smo ostali na vlasti, imali bismo rast od deset odsto svake godine, odnosno 2026. bismo imali evropski prosjek zarada u Crnoj Gori“, poručio je Spajić.

Zahvaljujući programu „Evropa sad“, ističe Spajić, imali smo značajan rast zaposlenosti i povećanje penzija.

„Netacno je da je Evropa sad omogućila inflaciju. Inflacija je uvezena nakon sukoba u Ukrajini. Kada odete u prodavnicu, recimo, cijene suncokretovog ulja su sve veće. To se dešava zbog rata u Ukrajini, a ne zbog Evrope sad“, dodao je on.

Bivši ministri pročitali su program i principe novoosnovanog pokreta.

Između ostalog, navodi se uvažavanje različitosti, osnaživanje dijaloga, ekonomski jaka država, zasnovana na vladavini prava..

„Da bude depolitizovana javna uprava, da se čuva životna sredina. Da bi bila vječna, Crna Gora mora biti izvanredna. Mnogi pričaju o toj vječnosti, a ništa nijesu uradili po tom pitanju“, rekao je Spajić.

Milatović je dodao:

„Snažno podržavamo razvoj nauke i kulture. Vjerujemo u slobodu govora, mišljenja i izvještavanja. S ponosom ističemo viševjekovnu državnost i slobodarski duh Crne Gore. Podržavamo slobodu vjere i od vjere u skladu s principom odvojenosti vjerskih zajednica od države. Zalažemo se za društvo jednakih šansi, gdje su kompetencije i znanje jedini kriterijum pri zapošljavanju, a ne partitokratija.“

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini

Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.

Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.

„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.

Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.

Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.

Skupština je nakon toga nastavljena.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.


Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.

Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).


Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.


Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.

Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.


Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.


Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.


Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.


Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.

Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije