Connect with us

POLITIKA

TVRDE DA JE DOŠLO DO POVREDE USTAVA

Demokrate podnijele Ustavnom sudu žalbu protiv odluke o izboru Danijele Đurović za predsjednicu Skupštine

„Grupa od 46 poslanika uzurpirala je nadležnosti potpredsjednika Skupštine koji vrši dužnost predsjednika Skupštine, i prigrabila za sebe privilegovan položaj u odnosu na ostale poslanike“, navode iz Demokrata

Đurović i Joković

Poslanici Demokratske Crne Gore podnijeli su Ustavnom sudu Ustavnu žalbu protiv odluke o izboru predsjednice Skupštine Danijele Đurović, zbog, kako su kazali, povrede Ustavom zajamčenih prava i sloboda od 28. aprila ove godine pri izboru predsjednice i članova 43. Vlade.

Smatraju da je došlo do povrede više Ustavom zajamčenih prava i sloboda, i to: ustavnog načela vladavine prava (član 1 stav 2); ustavnog načela da se ne može uspostaviti, niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima u skladu sa zakonom (član 2 stav 3); ustavnog načela da je svako obavezan da se pridržava Ustava i zakona (član 10 stav 2); ustavnog načela da je vlast ograničena Ustavom i zakonom (član 11 stav 3).

Oni u Ustavnoj žalbi navode da je za rješavanje ovog spora, „zbog dobro potkrijepljenih razloga“, jedino nadležan Ustavni sud. „Saglasno odredbi člana 148 stav 2 Ustava Crne Gore, konačni pojedinačni pravni akt uživa sudsku zaštitu, pa bi svako eventualno nepostupanje Ustavnog suda po ovoj Ustavnoj žalbi, predstavljalo krešenje prava na pravni lijek garantovanog članom 20 Ustava Crne Gore, kao i kršenje prava na pristup sudu garantovanog članom 6 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda“, saopštili su iz Demokrata.

Podsjećaju da je parlament 27. saziva, na Prvoj sjednici Prvog redovnog (proljećnjeg) zasjedanja u 2022. godini, 28. aprila donio Odluku o izboru predsjednice Skupštine Crne Gore. Odluka je objavljena u „Službenom listu Crne Gore“ broj 47 od 28. aprila 2022. godine.

„Grupa od 46 poslanika u Skupštini Crne Gore, dana 21.04.2022 godine dostavila je u Skupštinsku proceduru akt broj: 00-66/22-3, kojim je obavijestila Skupštinu Crne Gore da saglasno opštem pravnom načelu ‘ko može više može i manje’ preuzimaju nadležnost predsjedavajućeg Skupštine iz člana 16 stav 3 Poslovnika Skupštine Crne Gore, ne navodeći pravni osnov, sazivaju Skupštinu Crne Gore 27. saziva na sjednicu Prvog redovnog zasijedanja u 2022 godini za 28. april 2022 godine, i određuju da tom sjednicom predsjedava potpredsjednik Skupštine Ervin Ibrahimović“, dodaju iz Demokrata.

Za sjednicu je, podsjećaju, predložen dnevni red na kome su se među tačkama našli: izbor predsjednika Skupštine Crne Gore; izbor predsjednika i članova 43. Vlade Crne Gore; Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o akcizama; Predlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dodatu vrijednost; Predlog zakona o privremenim mjerama na ograničavanju cijena proizvoda od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi; te izbori i imenovanja.

„Izvršenim protivpravnim preuzimanjem nadležnosti predsjedavajućeg sjednicom Skupštine iz člana 16 stav 3 Poslovnika Skupštine Crne Gore, grupa od 46 poslanika uzurpirala je nadležnosti potpredsjednika Skupštine koji vrši dužnost predsjednika Skupštine, i prigrabila za sebe privilegovan položaj u odnosu na ostale poslanike. Time je obesmišljen i princip vladavine prava, koji ima za cilj podvođenje funkcionisanja javne vlasti pod djelotvorna pravna ograničenja, radi izbjegavanja arbitrarnosti“, dodaju iz Demokrata.

U pravnom poretku zasnovanom na vladavini prava, kako ističu, neophodno je obezbijediti određenost, pristupačnost, predvidljivost i pravnu izvjesnost pravnih normi, na šta „u svojim stavovima i ukazuje Evropski sud za ljudska prava“, stoji, između ostalog u Ustavnoj žalbi devet poslanika Demokrata.

„Odredbama člana 84 Poslovnika jasno je određeno da Skupštinu na sjednicu saziva predsjednik Skupštine, a da predlog za sazivanje sjednice Skupštine može podnijeti 1/3 poslanika ili Vlada, dok su odredbama člana 85 uređena pitanja sadržaja Saziva Skupštine na sjednicu i određeni rokovi u kojim se Saziv Skupštine upućuje poslanicima“, dodaju iz te stranke.

Kazali su da je navedenom sjednicom Skupštine „neovlašćeno predsjedavao“ potpredsjednik parlamenta Ervin Ibrahimović.

„Naime, niti jednom odredbom Ustava Crne Gore, kao ni odredbom Poslovnika Skupštine Crne Gore grupa od 46 poslanika nije bila ovlašćena da odredi potpredsjednika Skupštine koji će presjedavati sjednicom Skupštine, u slučaju kada je predsjedniku Skupštine prestao mandat prije isteka vremena na koje je biran. Navedeno pitanje uređeno je odredbama člana 16 Poslovnika Skupštine Crne Gore“, saopštili su iz Demokrata.

Zbog svega navedenog, dodaju iz te stranke, „osporenom Odlukom povrijeđen je princip vladavine prava“, kao jedne od najviših ustavnih vrijednosti, i u tekućem mandatu Skupštine, „bez sprovođenja izbora, uspostavljena je nova parlamentarna vlast, suprotno odredbama član 2 stav 3 Ustava Crne Gore“.

„Iz gore izloženog nesumnjivo proizilazi da je osporena odluka o izboru predsjednice Skupštine Crne Gore donesena na sjednici Skupštine Crne Gore čiji saziv predstavlja grubo kršenje gore citiranih imperativnih odredbi Ustava Crne Gore i Poslovnika Skupštine Crne Gore, što osporenu Odluku čini elementarno nezakonitom. Ovo sa razloga što svi pojedinačni akti, kako u materijalnom smislu, tako i u postupku u kojem su doneseni, moraju biti saglasni sa važećim propisima.“

„Osporenom odlukom, povrijeđeno je i pravo i na Ustavu Crne Gore i Poslovnikom Skupštine Crne Gore zasnovan interes poslanika Demokratske Crne Gore, kao predstavnika građana i nosioca prava odlučivanja u Skupštini Crne Gore. Podnosioci ustavne žalbe, kao poslanici u Skupštini Crne Gore, imaju pravo i pravni interes, da pojedinačni pravni akti koje neposredno, na osnovu ustavnih ovlašćenja donosi Skupština, moraju biti saglasni sa Ustavom, kako u materijalnom smislu, tako i po postupku u kojem su doneseni. Poslanici izvode zaključak da u konkretnoj ustavnopravnoj stvari nije ispunjen nijedan materijalno pravni uslov za izbor predsjednice Skupštine Crne Gore“, zaključuje se u saopštenju.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Đukanović: Sumnjam da će Crna Gora ući u EU 2028. godine

Đukanović je istakao da se Crna Gora dinamično razvijala do 2020. godine, dok je nakon toga nastupio period stagnacije, jer je država, kako je naveo, uplovila u vode populizma

Bivši predsjednik Crne Gore i počasni predsjednik DPS-a Milo Đukanović kazao je da ne planira povratak u aktivnu politiku, ističući da je fokusiran na druge aktivnosti.U intervjuu za FTV, koji prenosi Antena M, govorio o aktuelnim političkim odnosima Podgorice i Beograda, navodeći da je, kako tvrdi, autistično-srbijanska politika odgovorna za skandalozni pokušaj upada kriminalaca u Tivat.

– U ovo doba prije 20 godina Crna Gora je živjela neku svoju euforiju jer je ostvarila jedno, zaista vjerujem, istorijsko ostvarenje. Nije svakodnevni rezultat obnoviti nezavisnost svoje države – kazao je Đukanović.

Na samom početku razgovora podsjetio je na razvoj Crne Gore, te, kako kaže, pravac koji je ova država svojom obnovom zacrtala.

Dinamičan razvoj do 2020. godine i njena stagnacija poslije, navodi, obilježje su Crne Gore koja je „uplivala u vode populizma“.

Posebno je naglasio važnost Evropske unije, istakavši pravac evropskog i evroatlantskog razvoja kao cilj Crne Gore kojem se nada u budućnosti.

– Evropska unija danas želi proširenje. Ona to nije željela do 2020. godine. Želi proširenje i to je jako dobra vijest – kazao je Đukanović.

Na pitanje da li je 2028. godina očekivani period ulaska Crne Gore u EU, Đukanović je izrazio sumnju, zbog generalnog „pada reformskog entuzijazma“ u svim državama regiona, kao i „unutrašnjeg stanja stvari“.

Govoreći o snagama koje su protiv samostalnosti Crne Gore, Đukanović je naveo da smatra da je stanje u društvu bolje, te da su mladi ljudi sada usredsređeniji na budućnost i kako svoju državu učiniti ljepšom za život.

– Mislim da je u međuvremenu došlo do konsolidacije javnosti koja je prihvatila Crnu Goru kao nezavisnu državu. I ne samo do konsolidacije, nego i do snaženja raspoloženja u korist nezavisne i evropske Crne Gore – kazao je Đukanović.

S druge strane, današnju vlast je okarakterisao kao „političku strukturu koja je bila protiv nezavisnosti i koja je pod snažnim uticajem centrala velikosrpskog nacionalizma“.

– Neki od njih su prihvatili nezavisnost i više ne otvaraju to pitanje, ali neki među njima koji su, rekao bih, i politički najaktivniji, i dalje su zapravo u funkciji cilja velikosrpske politike prema Crnoj Gori – rekao je Đukanović.

Uticaj i instrukcije takvih politika smatra odgovornim i za susjedske odnose, a koji su se pokvarili, kako kaže, i sa BiH i sa Hrvatskom.

– Srpska pravoslavna crkva je parapolitička organizacija i oko toga, za mene lično, nema nikakve dileme. Ona je zapravo taj preostali instrument prekograničnog uticaja velikosrpskog nacionalizma. Slobodan Milošević je raspolagao i armijom, i policijom, carinom, službom bezbjednosti. Sada više toga nema da bi se tim linijama moglo djelovati prema zemljama okruženja, ali Srpska pravoslavna crkva je preuzela sve te funkcije – rekao je Đukanović.

Naveo je osnovnu funkciju crkve – vjersku, a njeno uplitanje u politiku nazvao nedopustivim.

Kako vidi i šta je to najbolji put regiona, Đukanović je kazao da je to EU i „savremena evropska kultura i civilizacija“.

– Naš region nema alternativne budućnosti – istakao je i dodao:

– Evropska unija ne smije više da ima iluziju da može da ostavi bilo koji džep na evropskom kontinentu na milost i nemilost onih koji će uplivati sa antievropskom politikom.

Komentarišući nedavni događaj vraćanja državljana Srbije iz Tivta u Beograd, Đukanović je odlučno rekao kako se zna kome je ovakav događaj trebao.

Bez plana za povratak u politiku

– Kao i obično – u Sarajevu je uvijek zaista divno. Ovo je valjda posljednje preostalo mjesto iz nekadašnje zajedničke države sa tako otvorenom i širokom dušom. Kad god sam ovdje, tu su moji prijatelji s kojima se družim i mimo političkih tema, tako da se zaista u ovom gradu osjećam jako lijepo, zaključio je počasni predsjednik DPS-a.

– Ne planiram da se vratim u aktivnu politiku, kazao je kratko Đukanović, obrazloživši svoj odgovor dugogodišnjom političkom karijerom i potrebom da se da prilika novim ljudima. Smatra da je nova generacija Demokratske partije socijalista apsolutno superiorna u pogledu kvaliteta političke škole i uvjerenja za odbranu vrijednosti važnih za Crnu Goru. Razgovor je završio emotivnim osvrtom na glavni grad BiH.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Fon der Lajen: Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate, blizu ste cilja da budete članica EU

Saopštila predsjednica Evropske komisije

Fon der Lajen (Foto: RTCG)

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen kazala je da Crna Gora postiže sjajne rezultate i da smo blizu cilja da budemo članica Evropske unije.

„EU otvara svoja vrata, kandidati moraju da ispune reforme. S reformama dolaze investicije i to je prvi dio današnjih razgovora“, navela je ona.

Drugi dio je proširenje Evropske unije.

„Benefite članstva moramo razumjeti jer to donosi dosta toga toga korisnog. Crna Gora je impresivna i postiže sjajne rezultate. Nastavite tim putem i mi smo tu da vas podržimo. Mislim da ste blizu cilja“, kazala je fon der Lajen, odgovarajući na pitanja Portala RTCG.

Naglasila je da je ovo proces zasnovan na zaslugama.

„Ko ispuni uslove biće dio EU“, zaključila je ona.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Vučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je večeras državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore, iako je naveo da su to činili u skladu sa zakonom i sa pravilima reciprociteta.

Po dolasku u Tivat, gdje će učestvovati na samitu Evropske unije i Zapadnog Balkana, Vučić je novinarima rekao i da „nije srećan i zadovoljan zbog odnosa koji postoje“ između Srbije i Crne Gore i dodao da će se vlast u Beogradu „truditi da uvek ima najbliže odnose“ sa Podgoricom.

Povodom zaustavljanja crnogorskih državljana na graničnim prelazima sa Srbijom, posle jučerašnje odluke crnogorskih vlasti da ne dozvole ulazak u zemlju više desetina njegovih pristalica koji su čarter-letom stigli u Tivat, Vučić je kazao da se državni organi Srbije „ponašaju u skladu sa zakonom“.

„Naši državni organi se ponašaju u skladu sa pravilima reciprociteta, ali ja ih molim da to ne rade. Ja ih molim da puštaju građane Crne Gore da dolaze u Srbiju najnormalnije. To su naša braća, naše sestre“, naveo je Vučić.

Vučić je dodao da Srbija „zbog hibridnog ratovanja može svakom drugom državljaninu Crne Gore“ da ne odobri boravak, ali da im „na pamet ne pada“ da to rade.

On je rekao i da „nije srećan zbog toga što neko (crnogorske vlasti) neće da promijeni odredbu o nasilnoj aneksiji Crne Gore“ 1918. godine, navodeći da „neće da prihvata istorijske falsifikate“.

„I spreman sam to da vam kažem ovdje, usred Crne Gore, a vi ste to uveli u zakone, kao normu koju moraju svi da poštuju. Ja neću da je poštujem, pošto je riječ o istorijskoj laži i falsifikatu. Neću da prihvatim odluku o nezavisnosti Kosova i Metohije, iako ste vi prihvatili otimanje 14 odsto dijela naše teritorije. Mi nismo otimali crnogorsku teritoriju, niti bilo šta slično“, kazao je Vučić.

Naveo je da postoje „različiti uglovi“ gledanja na ta pitanja, ali da je važno da zvaničnici Srbije i Crne Gore „slušaju i razumiju jedni druge“, i dodao da će ponovo pozvati predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da posjeti Beograd.

„Vjerujem u bolje odnose, i što se mene tiče, mislim da je važno da imamo češću komunikaciju, češće razgovore. Tada bismo izbjegavali i nesporazume, ali i teže riječi. I što se mene tiče, ja ću prije kraja godine ponovo pozvati predsjednika Crne Gore u posjetu Beogradu. Mislim da je svaki razgovor ljekovit, mislim da je svaki razgovor važan, hoće li da prihvati ili ne, to je naravno na njemu“, dodao je Vučić.

Povodom optužbi iz Crne Gore u vezi sa jučerašnjim dolaskom 87 njegovih pristalica u Tivat čarter-letom, Vučić je rekao da je više od 2.000 državljana Crne Gore „učestvovalo u demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije“, misleći na najveći skup u Srbiji posle 2000. godine, 15. marta prošle godine.

„Više od 2.000 državljana Crne Gore je učestvovalo u nemirima 15. marta, u tim demonstracijama za rušenje ustavnog poretka Srbije. Jesmo li ikada optužili Crnu Goru za to? A ovi ljudi (iz aviona) nisu ni u čemu učestvovali, niti su to namjeravali“, naveo je.

Dodao je da su „oni koji su došli iz Crne Gore ubili u Beogradu 135 ljudi“ prethodnih godina, a da on „nikad nije rekao da je to uradila Crna Gora“ i da to nikad neće ni reći, jer su u pitanju kriminalci.

Na komentar da i državljani Srbije ubijaju po Crnoj Gori, Vučić je rekao da „nema sumnje“ da je tako, ali je dodao da je „nesrazmjera ogromna, jer kavački i škaljarski klan ne potiču iz Srbije“.

Upitan da li će podnijeti ostavku ako Crna Gora uđe u EU, a on u tom trenutku bude na nekoj državnoj funkciji, Vučić je rekao da neće jer je njemu stanje ekonomije znatno važnije od članstva u međunarodnim organizacijama.

„Što da podnesem ostavku? Da podnesem ostavku zato što smo bolji i uspješniji? Hoće kineski predsjednik da podnese ostavku što nije u EU? Ja ću da čestitam Crnoj Gori, vidim da je vama to (ulazak u EU) ostvarenje svih snova, a za mene je ostvarenje svih snova da Srbija ide naprijed, da bude jaka, da može sama sebe da čuva, da ima visoke plate i penzije i nizak javni dug. To su parametri do kojih ja držim“, kazao je Vučić.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije