Connect with us

DRUŠTVO

VAŽAN PROJEKAT

Spreman memorandum za pokretanje aerodroma u Beranama

Memorandum bi trebalo da u narednih deset do petnaest dana bude potpisan u Beranama

Foto: RTCG

Memorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama, između njemačkog investitora Majka Štajnmilera, Vlade Crne Gore i Opštine Berane, trebalo bi da u narednih deset do petnaest dana bude potpisan u Beranama.

To je Portalu RTCG kazao Štajnmiler, nakon što je održan sastanak u Vladi, kao i poslije izjave predsjednika Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Eldina Dobardžića, da aerodrom u Beranama neće negativno uticati na poslovanje te kompanije.

“Prilikom razgovora u Vladi, sa gospodom (Dritanom) Abazovićem i Dobardžićem, ja sam priložio pisane garancije koncerna koji stoji iza mene da će isfinansirati projekat. Sada sam u kontaktu sa vladinim pravnim ekspertima koji su mi saopštili da je nacrt Memoranduma već urađen i da je na provjeri. Nadam se da ćemo taj Memorandum potpisati u Beranama u narednih deset do petnaest dana, zajedno sa predsjednikom Vlade i predsjednikom opštine”, kazao je Štajnmiler za RTCG.

I predsjednik Odbora direktora Aerodroma je nakon poslednjeg sastanka u Vladi izjavio za Televiziju Crne Gore da su napravljeni prvi konkretni pomaci i da će Memorandum o saradnji biti brzo potpisan.

On je objasnio da će Memorandum najprije biti usvojen kao dokument na Vladi, a onda potpisan između tri strane.

“Korak nakon toga koji bi trebalo uraditi jeste da Ministarstvo kapitalnih investicija u planu za koncesije već za ovu godinu, koja je aktivna, datumski se vezuje za kraj aprila, uvrsti i davanje Aerodroma u Beranama za koncesiju“, kazao je Dobardžić u emisiji „Mreža“ na TVCG.

Istakao je da Vlada koncesije može izdati na 30 godina, dok Skupština može trajanje koncesija odrediti i duplo duže, odnosno na 60 godina.

„Ogromni su benefiti za razvoj prvo turizma Crne Gore, kada je u pitanju restauracija aerodroma“, kazao je Dobardžić.

Dobardžić je naglasio da aerodrom u Beranama neće biti konkurencija preduzeću Aerodromi Crne Gore.

„Investitor primarno razmišlja da razvija kargo saobraćaj, što znači da aerodrom u Beranama neće biti konkurencija Aerodromima Crne Gore, jer mi smo primarno okrenuti ka putničkom saobraćaju“, kazao je Dobardžić.

Istakao je da se na sastanku nije govorilo o vremenskom periodu koliko bi trajao izgradnja projekta.

„Nije se na sastanku pričalo o vremenskom periodu koliko bi trajao izgradnja projekta. Kapacitet je plan investitora. Vlada traži da bude minimalan broj operacija i da investitor položi određeni depozit kao bankarsku garanciju, sa tim u vezi država bi se maksimalno zaštitila“, kazao je Dobardžić.

Njemački državljanin, Majk Štajnmiler, prvi je od velikog broja ranijih potencijalnih investitora zainteresovanih za aktiviranje aerodroma u Beranama, koji je javno stao ispred kamera i odgovarao na novinarska pitanja.

Reklo bi se da je to mnogo više ispred svih drugih koji su do sada samo širili lažne nade zbog čega je bilo izgubljeno povjerenje lokalnog stanovništva.

On tvrdi da su njegove namjere iskrene i da želi da pomogne Beranama i sjeveru Crne Gore. Ne krije da želi da zaradi, i sasvim je siguran da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim njemačkim i evropskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.

“Želim da poručim stanovništvu Berana i Crne Gore da me politika ne interesuje i da nisam ovdje pred izbore. Tom idejom se nosim već dvije godine” – kazao je ranije Štajnmiler.

Prema njegovim riječima iza ovog projekta i iza njegove kompanije stoji švajcarsko-američki koncern, koji raspolaže u svakom trenutku sa kapitalom od deset milijardi eura.

“Ovo je projekat koji podrazumijeva otvaranje dvije fabrike i aerodroma. Zato obično i koristim izraz air park, a ne aerodrom” – rekao je Štajnmiler.

Predsjednik opštine Vuko Todorović nakon prvog susreta sa njemačkim investitorom rekao je da cijeni njegove namjere i da će mu, kada se radi o Opštini, pružiti svu logistiku.

“Benefiti od ovog projekta veliki su za Berane, ali sigurno da bi bili veliki i za državu Crnu Goru” – rekao je Todorović.

Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice” i tvrdi da je spreman da odmah obezbijedi novac i započne posao oko valorizacije beranskog aerodroma.

Njegova kompanija već četiri godine je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.

On je otkrio da je njegova supruga iz Berana, i da je to jedan od razloga zbog čega ima želju da nešto učini za Berane i sjever Crne Gore. Kaže da je plan valorizacije aerodroma u Beranama do kraja razrađen i da je potpuno siguran u njegovu održivost.

“Tražimo samo šansu da počnemo da radimo. Moj plan je bio da već u ovoj godini počnem sa radom, ali nisam naišao na razumijevanje kod prethodne Vlade. Onog trenutka kada dobijemo koncesije i krenemo u realizaciju planova, za samo godinu dana ćemo aerodrom staviti u funkciju” – obećava Štajnmiler.

Njemac je naglasio da ne traži nikakvu finansijsku pomoć, i da je investicija u potpunosti njegova.

“Ni Berane ni Crna Gora ne mogu biti na gubitku. Mislite li da bih ja ulazio u taj posao da nisam siguran u dobit” – kaže Štajnmiler.

On tvrdi da sa dvije izgrađene fabrike, za koje je kao lokacija ponuđeno Gradinsko polje, optimalno može da radi sa četiri civilna i jednim teretnim letom dnevno, a planira i više. Tvrdi i da sve to može da obezbijedi jer je njegova kompanija partner sa najpoznatijim evropskim i svjetskim avioprevoznicima.

“Ono što obećam, ja to završim” – kaže Majk Štajnmiler.

Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju. Prvi avioni tu su slijetali u vrijeme Drugog svjetskog rata. Pristanišna zgrada izgrađena je šezdesetih godina kada je uspostavljen redovni putnički saobraćaj. Desetak godina na liniji Berane – Podgorica – Berane i Berane – Beograd – Berane, pa i za Zagreb i Ljubljanu, saobraćali su avioni DC 3, a u kratkom periodu i foker. Još 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.

Od kada je samo u funkciji sportskog letjenja, bilo je mnogo najava za njegovo ponovno aktiviranje, i zbog toga je razumljiva skepsa u javnosti, ali se isto tako postavlja pitanje šta, uz dobar ugovor, sa preciznim klauzulama, Berane može da izgubi?

Za razliku od mnogih tajkuna koji su opljačkali fabrike, Njemac, ako ne uspije, nema šta da odnese sa sobom.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Patrijarh Porfirije sjutra u Beranama: Svečani doček u manastiru Đurđevi Stupovi

Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih

Foto: Tanjug/Marko Đoković

Svečani doček partrijarha srpskog Porfirija, u manastiru Đurđevi stupovi, biće organizovan u subotu, 27. jula, sa početkom u 19.30h, objavio je iguman manastira Danilo Romanov.

Foto: Screenshot

Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je ranije iz Eparhije budimljansko-nikšićke.

Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.

Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Katnić nastavlja da protestuje zbog hapšenja: Odbija posjete porodice i advokata

U ponedjeljak je, kako saznaje Dan, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi

Katnić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nastavio je protest zbog postupka koji je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv njega. Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, ove sedmice, Katnić odbija posjetu porodice, ali i branioca u zatvoru.

U ponedjeljak je, kako saznaje ovaj medij, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi.

Ovo je samo nastavak protesta koji Katnić iskazuje zbog hapšenja. On je slobode lišen sredinom aprila zbog sumnje da je član kriminalne grupe koju je, prema sumnjama SDT- a, formirao njegov dugogodišnji prijatelj, nekada visokopozicionirani policijski službenik Zoran Lazović. Oni se terete da su pomagali „kavačkom klanu“. Navodno, nekim od njih su omogućili da ne budu procesuirani, dok se Lazović tereti i da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru Beograđanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, označenim kao plaćenici „kavčana“.

Od dana hapšenja, odnosno od određivanja pritvora, Katnić je počeo štrajk glađu. Nakon nekoliko dana počeo je da odbija i vodu i druge napitke, kao i terapiju. Nedavno, štrajk žeđu je prekinuo i počeo da uzima vodu i jogurt. Ubrzo je nastavio štrajk žeđu, ali je, navodno, bilo slučajeva i ponovo je odbijao i vodu.

Zdravstveno stanje bivšeg GST pogoršalo se u spuškom zatvoru zbog čega je izvođen na ukazivanje ljekarske pomoći, kao i na intervencije. Međutim, SDT se zainteresovalo i za postupke ljekara u tom slučaju, pa su počeli provjeravanje zakonitosti i prilikom liječenja Katnića.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Patrijarh Porfirije dolazi u Crnu Goru: Služiće liturgiju povodom 80 godina od genocida u Velici

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke

Patrijarh Porfirije

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke.

Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.

Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije