DRUŠTVO
VAŽAN PROJEKAT
Spreman memorandum za pokretanje aerodroma u Beranama
Memorandum bi trebalo da u narednih deset do petnaest dana bude potpisan u Beranama

Memorandum o valorizaciji aerodroma u Beranama, između njemačkog investitora Majka Štajnmilera, Vlade Crne Gore i Opštine Berane, trebalo bi da u narednih deset do petnaest dana bude potpisan u Beranama.
To je Portalu RTCG kazao Štajnmiler, nakon što je održan sastanak u Vladi, kao i poslije izjave predsjednika Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Eldina Dobardžića, da aerodrom u Beranama neće negativno uticati na poslovanje te kompanije.
“Prilikom razgovora u Vladi, sa gospodom (Dritanom) Abazovićem i Dobardžićem, ja sam priložio pisane garancije koncerna koji stoji iza mene da će isfinansirati projekat. Sada sam u kontaktu sa vladinim pravnim ekspertima koji su mi saopštili da je nacrt Memoranduma već urađen i da je na provjeri. Nadam se da ćemo taj Memorandum potpisati u Beranama u narednih deset do petnaest dana, zajedno sa predsjednikom Vlade i predsjednikom opštine”, kazao je Štajnmiler za RTCG.
I predsjednik Odbora direktora Aerodroma je nakon poslednjeg sastanka u Vladi izjavio za Televiziju Crne Gore da su napravljeni prvi konkretni pomaci i da će Memorandum o saradnji biti brzo potpisan.
On je objasnio da će Memorandum najprije biti usvojen kao dokument na Vladi, a onda potpisan između tri strane.
“Korak nakon toga koji bi trebalo uraditi jeste da Ministarstvo kapitalnih investicija u planu za koncesije već za ovu godinu, koja je aktivna, datumski se vezuje za kraj aprila, uvrsti i davanje Aerodroma u Beranama za koncesiju“, kazao je Dobardžić u emisiji „Mreža“ na TVCG.
Istakao je da Vlada koncesije može izdati na 30 godina, dok Skupština može trajanje koncesija odrediti i duplo duže, odnosno na 60 godina.
„Ogromni su benefiti za razvoj prvo turizma Crne Gore, kada je u pitanju restauracija aerodroma“, kazao je Dobardžić.
Dobardžić je naglasio da aerodrom u Beranama neće biti konkurencija preduzeću Aerodromi Crne Gore.
„Investitor primarno razmišlja da razvija kargo saobraćaj, što znači da aerodrom u Beranama neće biti konkurencija Aerodromima Crne Gore, jer mi smo primarno okrenuti ka putničkom saobraćaju“, kazao je Dobardžić.
Istakao je da se na sastanku nije govorilo o vremenskom periodu koliko bi trajao izgradnja projekta.
„Nije se na sastanku pričalo o vremenskom periodu koliko bi trajao izgradnja projekta. Kapacitet je plan investitora. Vlada traži da bude minimalan broj operacija i da investitor položi određeni depozit kao bankarsku garanciju, sa tim u vezi država bi se maksimalno zaštitila“, kazao je Dobardžić.
Njemački državljanin, Majk Štajnmiler, prvi je od velikog broja ranijih potencijalnih investitora zainteresovanih za aktiviranje aerodroma u Beranama, koji je javno stao ispred kamera i odgovarao na novinarska pitanja.
Reklo bi se da je to mnogo više ispred svih drugih koji su do sada samo širili lažne nade zbog čega je bilo izgubljeno povjerenje lokalnog stanovništva.
On tvrdi da su njegove namjere iskrene i da želi da pomogne Beranama i sjeveru Crne Gore. Ne krije da želi da zaradi, i sasvim je siguran da ovaj zaboraveljeni sjeverni aerodrom može da bude izgrađen po svim njemačkim i evropskim standardima, kao i da može da radi svih 365 dana u godini, bez obzira na vremenske prilike.
“Želim da poručim stanovništvu Berana i Crne Gore da me politika ne interesuje i da nisam ovdje pred izbore. Tom idejom se nosim već dvije godine” – kazao je ranije Štajnmiler.
Prema njegovim riječima iza ovog projekta i iza njegove kompanije stoji švajcarsko-američki koncern, koji raspolaže u svakom trenutku sa kapitalom od deset milijardi eura.
“Ovo je projekat koji podrazumijeva otvaranje dvije fabrike i aerodroma. Zato obično i koristim izraz air park, a ne aerodrom” – rekao je Štajnmiler.
Predsjednik opštine Vuko Todorović nakon prvog susreta sa njemačkim investitorom rekao je da cijeni njegove namjere i da će mu, kada se radi o Opštini, pružiti svu logistiku.
“Benefiti od ovog projekta veliki su za Berane, ali sigurno da bi bili veliki i za državu Crnu Goru” – rekao je Todorović.
Majk Štajnmiler (Maik Steinmuller) vlasnik je kompanije “Elite-private-jet-sevice” i tvrdi da je spreman da odmah obezbijedi novac i započne posao oko valorizacije beranskog aerodroma.
Njegova kompanija već četiri godine je partner Minhenske konferencije i zvanični je prevoznik, što, kako objašnjava, znači da ako nega delegacija ne dolazi svojim avionom u Minhen, onda usluge avio prevoza pruža Štajnmilerova kompanija.
On je otkrio da je njegova supruga iz Berana, i da je to jedan od razloga zbog čega ima želju da nešto učini za Berane i sjever Crne Gore. Kaže da je plan valorizacije aerodroma u Beranama do kraja razrađen i da je potpuno siguran u njegovu održivost.
“Tražimo samo šansu da počnemo da radimo. Moj plan je bio da već u ovoj godini počnem sa radom, ali nisam naišao na razumijevanje kod prethodne Vlade. Onog trenutka kada dobijemo koncesije i krenemo u realizaciju planova, za samo godinu dana ćemo aerodrom staviti u funkciju” – obećava Štajnmiler.
Njemac je naglasio da ne traži nikakvu finansijsku pomoć, i da je investicija u potpunosti njegova.
“Ni Berane ni Crna Gora ne mogu biti na gubitku. Mislite li da bih ja ulazio u taj posao da nisam siguran u dobit” – kaže Štajnmiler.
On tvrdi da sa dvije izgrađene fabrike, za koje je kao lokacija ponuđeno Gradinsko polje, optimalno može da radi sa četiri civilna i jednim teretnim letom dnevno, a planira i više. Tvrdi i da sve to može da obezbijedi jer je njegova kompanija partner sa najpoznatijim evropskim i svjetskim avioprevoznicima.
“Ono što obećam, ja to završim” – kaže Majk Štajnmiler.
Beranska vazdušna luka ima dugu tradiciju. Prvi avioni tu su slijetali u vrijeme Drugog svjetskog rata. Pristanišna zgrada izgrađena je šezdesetih godina kada je uspostavljen redovni putnički saobraćaj. Desetak godina na liniji Berane – Podgorica – Berane i Berane – Beograd – Berane, pa i za Zagreb i Ljubljanu, saobraćali su avioni DC 3, a u kratkom periodu i foker. Još 1974. godine vojska tadašnje SFRJ, uradila je kvalitetnu pistu, dužine dva kilometra i širine skoro pedeset metara, koja i poslije četiri i po decenije, do danas, odolijeva zubu vremena.
Od kada je samo u funkciji sportskog letjenja, bilo je mnogo najava za njegovo ponovno aktiviranje, i zbog toga je razumljiva skepsa u javnosti, ali se isto tako postavlja pitanje šta, uz dobar ugovor, sa preciznim klauzulama, Berane može da izgubi?
Za razliku od mnogih tajkuna koji su opljačkali fabrike, Njemac, ako ne uspije, nema šta da odnese sa sobom.
DRUŠTVO
Na Durmitoru spašeni državljani Amerike
Ostali zaglavljeni u stijeni na nepristupačnom terenu

Pripadnici Gorske službe spašavanja (GSS) Crne Gore i Avio-helikopterske jedinice MUP-a uspješno su izveli spasilačku akciju na Durmitoru, nakon što su dvojica državljana Sjedinjenih Američkih Država ostala zaglavljena u stijeni na nepristupačnom terenu.
Kako je ranije objavljeno na Facebook stranici GSS, akcija spašavanja počela je oko 16 sati nakon što je poziv za pomoć upućen putem OKC 112 Direktorata za zaštitu i spašavanje MUP-a.
“Intervencija je izvedena u složenim uslovima, a zahvaljujući koordinisanom djelovanju spasilačkih timova, akcija je uspješno okončana”, istakli su.
Kako su kazali iz MUP-a, strani državljanin je predat ekipi prve pomoći na Žabljaku.
DRUŠTVO
Makron posjetio Cetinjski manastir: Mitropolit Joanikije mu poklonio repliku „Podgoričke čaše“
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama“, piše u saopštenju Mitropolije crnogorsko-primorske

Predsjednik Francuske Emanuel Makron zajedno sa crnogorskim kolegom Jakovom Milatovićem, posjetio je Cetinjski manastir i Mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP).
U Cetinjskom manastiru, kako dodaju iz MCP, visoke goste dočekao je visokopreosvešteni mitropolit Joanikije, koji je francuskog predsjednika i njegovu delegaciju upoznao sa, kako navode, bogatom i slavnom istorijom Cetinjskog manastira i svetinjama koje se u njemu čuvaju.
„Za uvažene goste u prostorijama Mitropolije upriličen je prijem, u toku kojeg je u prijatnoj i srdačnoj atmosferi razgovarano o mnogim aktuelnim temama. Predsjednik Makron je mitropolita Joanikija upoznao sa razlozima njegove posjete Crnoj Gori, kao i perspektivama i mogućnostima koje se otvaraju pred Crnom Gorom u okviru članstva u Evropskoj uniji“, ističe se u saopštenju.

Mitropolit Joanikije je gostima poželio dobrodošlicu i istakao važnost posjete predsjednika Makrona Crnoj Gori.
„Govorio je o misiji, kulturnoj i duhovnoj djelatnosti Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, kao i o mnogovjekovnom staranju Srpske pravoslavne Crkve na očuvanju i izgradnji hrišćanskog i kulturnog nasljeđa na ovim prostorima“, navodi se.
Iz MCP su kazali da je taj susret bio prilika da se sagovornici podsjete na neraskidive i jake veze naših naroda u prošlosti.
„Prijateljstvo i savezništvo u Prvom i Drugom svjetskom ratu ostaju kao čvrst temelj na kome treba graditi budućnost ovih odnosa. Mitropolit je podsjetio i da su se mnogi naši vladari, vojskovođe, književnici i duhovnici obrazovali na čuvenim francuskim univerzitetima“, piše u saopštenju.
Mitropolit Crnogorsko-primorski je izrazio uvjerenje da Crna Gora u kulturnom i duhovnom dijelu ima šta da ponudi savremenoj Evropi.
„Borba za slobodu, čast i dostojanstvo, kao i hrišćanska spremnost na žrtvu, krasili su ovaj slobodarski narod. Bez tih univerzalnih i vječnih vrijednosti nijedan narod i nijedna država ne bi imali dubljeg smisla“, rekao je Joanikije.
„Na kraju prijateljskog i iskrenog razgovora, predsjednik Makron se zahvalio domaćinu na srdačnom dočeku i lijepom razgovoru, a mitropolit Joanikije je predsjedniku Francuske, u znak sjećanja na ovu posjetu, poklonio repliku ranohrišćanskog diskosa, poznatog pod nazivom ‘Podgorička čaša’, relikviju koja je pronađena na lokalitetu Duklja, a koja se danas čuva u čuvenom muzeju Ermitaž“, zaključuje se u saopštenju MCP.
DRUŠTVO
Nikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici

Više stotina Nikšićana, koji su jutros krenuli na Sportsko-rekreativne igre na Tari, satima je zarobljeno u nepreglednim kolonama na graničnom prelazu Jabuka prema Srbiji. Revoltirani višesatnim čekanjem i, kako tvrde, selektivnim propuštanjem vozila, oni su prije oko sat vremena blokirali granični prelaz u oba pravca, piše „Dan“.
– Ovo je više nego sramota. Slobodno prolaze automobili sa srbijanskim, italijanskim i mađarskim tablicama, dok vozila iz Crne Gore jedva da se pomjere nakon višesatnog čekanja. Svi smo umorni, gladni i žedni, a posebno ogorčeni zbog odnosa srbijanskih carinskih službenika – kazao je jedan od učesnika putovanja za „Dan“, naglašavajući da od blokade neće odustati dok ne budu tretirani kao i svi ostali putnici.
Jedan od Nikšićana koji se nalazi u koloni rekao je da su na Jabuci formirane kilometarske kolone vozila, među kojima ima djece, starijih osoba i čitavih porodica koje već satima čekaju da nastave put.
– Bez problema se propuštaju automobili sa srbijanskim tablicama, dok vozila i autobusi iz Crne Gore stoje u mjestu. Prođe jedno ili dva vozila sa crnogorskim registracijama, a onda ponovo slijedi dugo čekanje – naveo je on.
Prema njegovim riječima, dio putnika krenuo je rano jutros preko graničnog prelaza Jabuka, dok se drugi dio nešto kasnije uputio preko Šćepan Polja. Međutim, ni nakon više sati čekanja mnogi nisu uspjeli da pređu granicu.
Nezadovoljstvo među putnicima raste iz časa u čas, jer nema zvaničnih informacija o razlozima zastoja niti procjene koliko će čekanje trajati. Dodatnu zabrinutost izazivaju visoke temperature, nedostatak osnovnih uslova za boravak u kolonama i činjenica da se među putnicima nalaze djeca i starije osobe.
Prema dostupnim informacijama, oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari suočilo se sa višesatnim zadržavanjem na graničnim prelazima prema Srbiji. Putnici poručuju da očekuju hitnu reakciju nadležnih i uspostavljanje nesmetanog protoka saobraćaja, kako bi mogli da nastave put ka odredištu.
Oko 680 učesnika Sportsko-rekreativnih igara na Tari ogorčeno višesatnim čekanjem i tvrde da vozila iz Crne Gore prolaze znatno sporije od ostalih.
DRUŠTVO4 дана ranijeGranična policija Srbije vratila crnogorske državljane sa prelaza Gostun i Dračenovac
HRONIKA2 дана ranijeUmalo tuča u sudnici između Dritana Abazovića i Ranka Ubovića
DRUŠTVO3 дана ranijeNikšićani blokirali granicu na Jabuci: Satima zarobljeni u kolonama, traže jednak tretman
HRONIKA2 дана ranijePolicija ispituje incident u blizini škole: 14-godišnji dječak nakon sukoba sa vršnjakom odveden automobilom
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeVučić ipak stiže u Crnu Goru: Reći ću im sve u lice
POLITIKA3 дана ranijeVučić: Molim državne organe Srbije da više ne zabranjuju ulazak u zemlju državljanima Crne Gore












