Connect with us

EKONOMIJA

MINISTARSTVO FINANSIJA POKRENULO POSTUPAK ZA RAZRJEŠENJE GORDANE RADOJEVIĆ

Spremna smjena direktorice Monstata

Zbog utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti u radu, navodi se u obrazloženju odluke

Nepravilnosti utvrđene kod izvještaja za 2020. godinu i u dijelu podataka za poljoprivredu: Radojević, Foto: Dušan Mihajlović

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Ministarstvo finansija i socijalnog staranja pokrenulo je postupak za razrješenje direktorke Monstata Gordane Radojević zbog utvrđenih nepravilnosti i nezakonitosti u radu, prenosi portal “Vijesti” pozivajući se na izvore u Vladi.

Njoj je dostavljen zahtjev da se izjasni o nalazima Ministarstva, odnosno pokretanju postupka za razrješenje, shodno članu 14 Zakona o upravnom postupku.

Kako je navodi izvor “Vijesti”, članom 74 Zakona o državnoj upravi propisano je da organ uprave, najmanje jednom godišnje, podnosi Ministarstvu (koje ga nadzire) izvještaj o radu i stanju u oblastima za koje je osnovan, kao i da taj izvještaj sadrži podatke o realizaciji ciljeva iz programa rada organa uprave, pregled mjera i aktivnosti preduzetih za izvršavanje postavljenih ciljeva, prikaz izvršavanja zakona i drugih propisa, predlog mjera za unapređenje stanja u oblasti za koju je osnovan, kao i finansijski izvještaj.

”Uvidom u izvještaj za 2020. godinu, koji je Monstat dostavio na zahtjev Ministarstva finansija, utvrđeno je da u njemu nigdje nijesu naznačeni podaci koji se odnose na finansijski izvještaj organa, a što prethodno citirana odredba zakona jasno navodi kao obavezan sadržaj izvještaja, što jasno upućuje na nepravilnosti u radu organa u pogledu sačinjavanja.Ta odredba Zakona podrazumijeva i dostavljanja izvještaja, sa svim zakonom propisanim elementima, o čemu organ mora voditi računa po službenoj dužnosti, dok je Monstat izvještaj dostavio tek na insistiranje Ministarstva”, naveo je pomenuti izvor.

Prema nezvaničnim saznanjima, na ukazivanje Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, utvrđeno je da je Monstat neobjavljivanjem prikupljenih podataka o strukturi farmi iz 2016. godine onemogućio da se na osnovu konačnih i objavljenih podataka sprovede međunarodni grant projekat koji finansira FAO i na taj način navodno nanio štetu državi.

”Ti podaci su bili potrebni Ministarstvu poljoprivrede da uspostavi FADN sistem, kao jedno od završnih mjerila za zatvaranje Poglavnja 11 – poljoprivreda i ruralni razvoj, a neobjavljivanjem tih podataka Monstat je ugrozio zatvaranje pregovaračkog poglavlja i evropski put Crne Gore. U izjašnjenju u vezi s ovim pitanjem Radojević nije dala valjane razloge za neobjavljivanje podataka koji se i dalje vode kao preliminarni, iako su se prema navodima Radojević za to stekli uslovi još 2019. godine. Uz to, iz ukazivanja Ministarstva poljoprivrede, izjašnjenja Monstata i ostalih spisa jasno se utvđuje da je Monstat u kontinuitetu u godišnjim izvještajima navodio netačne podatke da su realizovana statistička istraživanja poljoprivrednih računa iako to nije bio slučaj. U godišnjem planu zvanične statistike za 2021. godinu ovo je predviđeno kao probno istraživanje, a prema planu iz 2018. godine ovo istraživanje postalo je redovno što znači da su podaci morali biti objavljeni do 28. septembra 2018. godine, a što nije učinjeno”, navodi izvor “Vijesti”.

Kazao je i da su uočene i nepravilnosti u prikrivanju podataka da su trenutno jedini raspoloživi podaci o strukturi farmi iz 2010. godine, koji zbog proteka vremena nesumnjivo ne mogu da prikažu stvarno stanje, budući da je izvjesno da su se desile ozbiljne promjene u strukturi farmi za period od 11 godina.

”Takvo postupanje Monstata čija je odgovorna osoba direktor, dovelo je do toga da poglavlje 11 stagnira u napretku, te da se poljoprivredna politika kreira bez konačnih podataka, odnosno samo na osnovu preliminarnih podataka, koji se mogu i znatno razlikovati od konačnih”.

Izvor “Vijesti” pojašnjava da je, zbog svih uočenih nepravilnosti, Ministarstvo finansija po članu 60 Zakona o državnim službenicima i namještenicima imalo obavezu da po službenoj dužnosti pokrene postupak za razrješenje Radojević.

Navodi i da je ocijenjeno da nepravilnosti u radu Monstata utiču na funkcionisanje Ministarstva finansija i drugih vladinih resora, jer njihov rad zavisi od kvaliteta podataka koje Monstat sakuplja.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Spajić: Prosječna zarada naredne godine 700 eura, minimalac 450, ukinućemo doprinose na zdravstvo

On je na konferenciji za novinare naveo da su ove mjere dio programa „Evropa sada“ kojim se želi obezbjediti dostojanstvo radnika, privući nove investicije i poslati poruka mladima da ne napuštaju Crnu Goru

Spajić, Foto: Savo Prelević

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

U narednoj godini biće ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje na zarade, neće biti oporezivane zarade do bruto iznosa od 700 eura, smanjenje dažbina za koje bi trebala da se poveća zarada zaposlenog iznosiće 17 odsto, minimalna zarada biće povećana na 450 eura, dok će prosječna neto zarada zbog ovih mjera biti povećana na 700 eura, kazao je danas ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić.

On je na konferenciji za novinare naveo da su ove mjere dio programa „Evropa sada“ kojim se želi obezbjediti dostojanstvo radnika, privući nove investicije i poslati poruka mladima da ne napuštaju Crnu Goru.

Kako je kazao država će iz drugih prihoda u potpunosti finansirati sve troškove zdravstvenih institucije a ne iz doprinosa zaposlenih, dok će ostale prihode nadoknaditi kroz uvođenje progresivne poreske stope na zardu i na dobit, porez na podizanje novca u gotovini, već najavljeno povećanje akciza na cigarete, alkohol i sklatkiše, smanjenje sive ekonomije i bolju poresku disciplinu.

On je naveo da će sve ove mjere biti dio predloga budžeta za narednu godinu, kojeg će Skupštini dostaviti do 15. novembra.

Spajić je naveo da se u državnom trezoru na kraju septembra nalazi oko 600 miliona eura.

On je kazao da su na dan imenovanja u trezoru zatekli oko 120 miliona eura, dok su na dan prije dospijevanja sredstava iz obveznice imali oko 50 ili 60 miliona eura.

„Državni dug koji smo zatekli na nivou od 103 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) projektovan je da se smanji na nivo od 78 odsto“, rekao je Spajić.

On je dodao da je deficit koji su zatekli od 11 odsto BDP-a smanjili na nivo od tri odsto.

Spajić je podsjetio da je Crna Gora u zadnjih 13 godina u svakoj godini zabilježila deficit budžeta, u prosjeku pet odsto svake od tih godina.

„Uveli smo dječji dodatak i besplatne udžbenike, uveli smo povećanje minimalne zarade i staračkih naknada. Mi smo svjesni da je to nedovoljno da današnja omladina ostane u Crnoj Gori. Planiramo minimalnu zaradu da podignemo na 450 eura na nivo Hrvatske. Sledeća stvar je povećanje svih zarada u državi za otprilike oko 17 odsto. Sa te dvije mjere mislimo da ćemo doći do prosječne neto zarade do kraja sledeće godine do 700 eura. Ovaj plan je ključni iskorak za vraćanje mladih u CG, želimo da im pošaljemo jasnu poruku da ostanu u CG, želimo da osjete ovaj ekonomski rast. Za priivredu plan predviđa smanjenje poreskog opterećenja na zarade na 21 odsto. Država se odriče prihoda u korist rasta privrede. Neće biti doprinosa na zdravstveno osiguranje jer na to ima pravo svaki građanin“, kazao je Spajić.

Ministar je kazao da intenzivno rade na sljedećem budžetu.

Pojasnio je da će doprinosi za zdravstveno osiguranje biti ukinuti od 1. januara, odnosno da će država preuzeti svo finansiranje za zdravstveno osiguranje.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Drecun: Nije potrebna rekonstrukcija Vlade

Vladi nedostaje ono što i prethodnoj, nemamo strategiju razvoja jer se forsirao koncept neoliberalne ekonomije, gdje nema prioriteta, rekao je on

Foto: RTCG

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Ekonomski analitičar Predrag Drecun ocijenio je da rekonstrukcija Vlade Crne Gore s aspekta struke i započetih procesa nije bila potrebna, ali ako postoje politički konstituenti koji to traže, onda se to, kaže, mora shvatiti kao nešto što ipak mora da se uradi. Vjeruje i da će u narednih šest mjeseci do godinu dana biti potrebno još jedno zaduživanje.

Drecun je emisiji „Link“ na Radiju Crne Gore ocijenio da našoj zemlji nije potrebno više od sedam, osam ministarstava. Rekonstrukcija vlade uvećavanjem administracije je, kaže Drecun, promjena pravila u toku igre, što nije dobro.

„To je politički kompromis koji troši energiju i novac. Ova Vlada je do sada uspješno gasila određene požare. Vladi nedostaje ono što i prethodnoj, nemamo strategiju razvoja jer se forsirao koncept neoliberalne ekonomije, gdje nema prioriteta“, rekao je Drecun.

Smatra da još nemamo plan za izgradnju realnog izvora ekonomije, koji bi trebalo da budu poljoprivreda i energetika: „Moramo imati plan za izgradnju velikog energetskog objekta, jer nas čeka zlo vrijeme sa Termoelektranom Pljevlja“.

Moramo imati strategiju razvoja

Podsjeća da je ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić prvi zvaničnik koji je rekao da ona mora prestati sa radom 2030. godine.

„Crna Gora mora da ima strategiju razvoja koja bi bila usvojena najširim konsenzusom“, ocijenio je Drecun.

Naša zemlja se, zbog spoljnotrgovinskog deficita, kako pojašnjava Drecun, nalazi u raljama dugova: „I stalno ćemo se zaduživati dok taj deficit ne dovedemo u neki balans, a možemo pored ovoliko bogatstva kojeg imamo“.

Vjeruje da rebalans budžeta neće biti potreban ove godine, jer je turistička sezona premašila planove i očekivanja.

„Ja bih ipak sačekao jer postoji talas multiplikativnih efekata do kraja godine. Ipak svi kažu turistički poslenici da sezona nije bila u finansijskom iskazu kao 2019. godine“, rekao je Drecun.

Govoreći o tome kako je moguće da pored ovoliko bogatstva tako loše živimo, Drecun kaže da su samo dva odgovora.

„Ili ne znamo da upravljamo tim bogatstvom, ili ne želimo. Ako ne znamo, to se liječi“, rekao je Drecun.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Milatović: Očekuje se rast ekonomije u ovoj godini od 10 odsto

To je u najvećem dijelu rezultat turističke sezone koja je premašila očekivanja, kazao je ministar ekonomskog razvoja

Foto: Vlada Crne Gore

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Ekonomski oporavak u Crnoj Gori u prethodnih par mjeseci je vidan, a nakon najvećeg pada ekonomije u modernoj istoriji Crne Gore od 15 odsto u prošloj godini, ove godine se očekuje rast od 10 odsto, saopštio je ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović.

To je, dodaje on, u najvećem dijelu rezultat turističke sezone koja je premašila očekivanja.

„Nakon što su u prošloj godini prihodi od turizma bili na svega 13 odsto od onih iz 2019. godine, tj. 144 miliona eura, prema podacima sa kojima Vlada raspolaže – planirani ovogodišnji prihodi od turizma, u iznosu od oko 700 miliona eura već su ostvareni na kraju III kvartala“, naveo je on na svom Tviter nalogu.

Milatović ističe da se bilježi i oporavak izvoza roba, te da je u prvom polugodištu 2021. godine on iznosio 240 miliona eura, što je za 33 odsto veće u odnosu na isti period prošle godine i da je pporavak ekonomske aktivnosti snažno djelovao na stabilizaciju javnih finansija.

„Nakon deficita budžeta od 11 odsto BDP-a u prošloj godini, Vlada očekuje da deficit ove godine bude ispod 3 odsto BDP-a, što je nevjerovatan rezultat imajući u vidi da Vlada nakon teškog stanja koje je naslijeđeno nije pristupila povećanju poreza ili smanjenju plata i penzija“, saopštio je on.

Prema njegovim riječima, deficit budžeta za period jun-avgust 2020. godine iznosio je skoro 150 miliona eura, a ove godine u istom periodu je ostvaren suficit u procijenjenom iznosu od 100 miliona eura, a takav rezultat je „značajno veći i od 2019. godine“. 

„Ovako dobri parametri u dijelu realizacije budžeta, koji su izmedju ostalog rezultat i transparentne i odgovorne rashodne strane (nakon usvajanja prvog programskog budžeta u Crnoj Gori) – doveli su do pada nivoa javnog duga, sa 103 odsto BDP-a u decembru 2020. na 88 odsto u julu 2021. godine“, pojasnio je on.

Milatović dodaje i da je oporavak privrede reflektovan i na bankarski sektor, te da imamo rast ukupnih depozita „za skoro 400 miliona eura u poređenju sa decembrom 2020. godine“.

„Ovakav rast depozita, zajedno sa mjerama Vlade koje se tiču podrške bankarskom sektoru u dijelu kreditne linije od Banke Savjeta Evrope i predvidjenog osnivanja Kreditno garantnog fonda, uz kontinuiranu ulogu IRF-a, znači više novca za kreditiranje privredne i stanovništva i dalju podršku ekonomskog oporavka zemlje“, naveo je on na svom Tviter nalogu.

Sve ovo, objašnjava on, je dalo osnovu Vladi da realizuje mjere iz socijalne politike – a prije svega uvođenje dječjeg dodatka za djecu predškolskog uzrasta, besplatne udžbenike za osnovce, kao i podršku socijalno ugroženim gradjanima u okviru paketa podrške

„Socijalni dijalog sa sindikatima i poslodavcima već je rezultirao povećanjem minimalne zarade na 250eur i najave uvođenja neoporezivog dijela dohotka u iznosu ne manjem od 100 eura od početka naredne godine. Djela a ne riječi – slogan je ove Vlade“, kazao je ministar ekonomskog razvoja.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije