DRUŠTVO
"NEREALNI ZAHTJEVI"
Stijović: Pitanje je kakve su namjere poljoprivrednika koji protestuju
„Ne možemo da im izađemo u susret, jer ispunjenje njihovih zahtjeva iznosi 3,1 miliona eura“

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksanar Stijović kazao je da je pitanje ko su ljudi koji protestuju i koje su im namjere misleći na poljoprivrednike koji su do sada sa traktorima iz tri navrata protestovali u užem gradskom jezgru.
„Imamo 5.300 registrovanih stočara od ukupno 15 hiljada registrovanih gazdinstava, a onih koji drže stoku i koji nijesu registrovani ima ih oko 22 hiljada. Na ovim protestima ima 50-60 ljudi. Taj procenat nije dovoljno veliki, pitanje je ko su ti ljudi i koje su im namjere“, rekao je Stijović.
Poljoprivrednici su na skupovima između ostalog tražili da Vlada izdvoji novac iz rezerve Budžeta kako bi im platili po pet centi po litru proizvedenog mlijeka od početka godine do stabilizacije tržišnih cijena.
Oni su zahtijevali i ostavku resornog ministra Aleksandra Stijovića, a najavili su i radikalizaciju protesta ukoliko ne dođe do sastanka sa predstavnicima vlasti.
Stijović je naveo da su njihovi zahtjevi nerealni, jer treba poznavati kako funkcioniše sistem.
„Ne možemo da im izađemo u susret, jer ispunjenje njihovih zahtjeva iznosi 3,1 miliona eura na godišnjem nivou. Agrobudžet je već isplaniran i nisu samo oni opterećeni“, kazao je on.
On je kazao da je ministarstvo pomoglo time što je obezbijedilo dvomjesečnu (za jun i jul) dodatnu pomoć za mljekarski sektor od još po dva centa po litru odnosno ukupno 210 hiljada eura.
Kazao je da će eventualno novu pomoć razmatrati nakon jula, a da je do tada on završio sa tom temom.
„Njihovi zahtjevi su išli ka budžetskim rezervama. One se nisu mogle koristiti jer u Skupštini nije izglasan amandman koji je povećao budžetske rezerve i budžetske rezerve su ostale negativno u minusu. U trenutku njihovog zahtjeva nije bilo mogučnosti da im se pomogne“, rekao je Stijović.
Poljoprivrednici su na protestima iskazivali revolt time što je, kako su navodili, Ministarstvo poljoprivrede više mjeseci ignorisali njihove zahtjeve.
Stijović je kazao da su sa poljoprivrednicima imali čitav niz sastanaka, a da se on lično sastajao sa njima tri puta.
On je kazao da procjena savjetodavnih službi da je poskupljenje stočne hrane na tržištu iznosilo oko 20 odsto.
„Na 11 centi koji oni već dobijaju od države i još dva centa koja će im biti isplaćena za jun i jul dobijaju još dva do tri centa zavisno od opštine. Tu se radi o 13-14 centi sa kojima se subvencioniše ovaj sektor i plus imaju 32 centa od prosječne otkupne cijene od mljekara… Ko ima makar 50 krava on u proizvodi 20 litara mlijeka po kravi znači 1000 litara mlijeka na dnevnom nivou. Na mjesečnom nivou on proizvede 30 hiljada litara mlijeka što znači da sa ovim 11 centi po litru mlijeka on dobije 3.300 eura, sa dva dodatna centa ostvaraju još 600 eura, dakle 3.900 eura, opština mu dodaje još dva-tri centa po litru, dakle još 600 eura. Za taj novac može da kupi stočnu hranu…“, naveo je Stijović.
Kazao je da je kriza jednako pogodila sektor svinjogojstva i živinarstva.
„Stočari su obuhvaćeni sa čitavim nizom mjera u Agrobudžetu i dobijaju premije koje su u svakom smislu povećane. Nemate nijedan sektor koji je toliko stimulisan kao stočarski“, rekao je on.
Dodao je da su protesti apsolutno legitimni, jer svako ima pravo da protestuje u demokratskim zemljama.
„Agrobudžet – prilika da se osnaže poljoprivredni proizvođači“
Agrobudžet za 2021. godinu, koji je Vlada utvrdila osmog jula, je prilika da se osnaže poljoprivredni proizvođači, kazao je Stijović.
On je na današnjem presu predstavio Agrobudžet za koji je kazao da je značajno izdašnjiji prema poljoprivrednicima od prethodnog.
„Naše ekipe su već počeli da obilaze teren i da predstavljaju budžet“, naveo je on.
U ovogodišnjem Agrobudžetu koji je procijenjen na 44,82 miliona eura biće veće premije u odnosu na dosadašnje isplate za stočare, gazdinstva za preradu mlijeka, pčelare, ribare, maslinare, uzgajivače povrtlarskih kultura, uvećane su staračke naknade, izdvajanja za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme u funkciju primarne proizvodnje, za pokretanje poslova mladih poljoprivrednika.
Stočarima će ove godine iz agrobudžeta biti isplaćeno oko 4,1 milion, što je 19 odsto više nego godinu ranije kada je isplaćeno 3,5 miliona.
Povećane su premije po grlu za krave i junice sa 70 na 75 eura, za ovce i koze sa osam na devet eura. Ministarstvo je izračunalo da će oko 5.300 gazdinstava ostvariti veće premije po grlu.
Direktna plaćanja u poljoprivredi ove godine biće 10,11 miliona eura, dok su prošle godine bila 8,22 miliona eura.
Stijović je objasnio da su sredstva opredijeljena iz nacionalnih sredstava (27,1miliona eura), donacija (9,3 miliona), i iz kreditnih sredstava (8,3 miliona).
„Nacionalna sredstva su za 2,28 miliona veća neće 2020. godine“, naveo je on.
Dodao je da su ulaganja za svinjarski sektor 20 odsto veća nego 2020, a da za ribarski sektor sredstva nikad nisu bila izdašnija.
On je najavio i infrastrukturne projekte, kada su u pitanju seoski putevi.
Istakao je da ke Agrobužet namijenjen očuvanju i jačanju poljoprivredne proizvodnje, da je fokusiran na poljoprivredne proizvođače, te da je cilj umanjiti posljedice COVID 19 krize, kako bi se omogućio ponovni razvoj poljoprivrede.
Stijović je kazao da je podrška poljoprivrednicima neselektivna, te da je Agrobudžet rađen na osnovu preporuka poljoprivrednih proizvođača.
„Radimo domaćinski i planski, naši poljoprivrednici mogu da prepoznaju nove prilike kako bi unaprijedili svoju proizvodnju“, kazao je on.
Zaključio da će veća sredstva u Agrobudžetu doprinijeti jačanju ekonomije u zemlji.
DRUŠTVO
Vlada otkupila dječje odjeljenje Instituta Igalo: Gradiće se osnovna škola
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić

Vlada Crne Gore otkupila je dječije odjeljenje Instituta Igalo za 4,8 miliona eura, a na tom mjestu planirana je izgradnja osnovne škole.
Na taj način, kako su saopštili, Vlada ispunjava obaveze iz Plana restrukturiranja Instituta “Dr Simo Milošević”.
Ugovor o kupoprodaji su potpisali izvršni direktor Instituta Igalo Zoran Kovačević i direktor Uprave za državnu imovinu Koča Đurišić.
„Ovaj korak je dio procesa restrukturiranja Instituta Igalo, usvojenog Planom restrukturiranja i odluci Odbora direktora o prihvatanju ponude Vlade Crne Gore od 11.3.2025. godine prema javnom pozivu od 28.2.2025.“, navode iz Vlade.
DRUŠTVO
Berane: Opasne hemikalije u bivšoj Fabrici celuloze, prijetnja po ljude i životnu sredinu
Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke

Opasne i zapaljive hemikalije rasute po laboratoriji bivše Fabrike celuloze i papira u Beranama, prijetnja su po ljude i životnu sredinu, kažu iz Ekološke inspekcije, prenosi RTCG.
U takvom su stanju nakon požara i urušavanja krova prije dvije godine. Toliko traje i postupka pred nadležnom Agencijom o odgovornosti za štetu. Problem je, navode, to što se ne zna u čijem je vlasništvu skladište-opštinsko ili privatno. Iz lokalne samouprave odgovaraju da nije njihovo. Komentar sadašnjih vlasnika fabrika RTCG nije uspjela da dobijemo. Uz opasan otpad u laboratoriji i tapetari u Celulozi, još 10 tona nalazi se u priručnom skloništu nekadašnje Polimke.

Fabrike koje su nekada cvjetale i hranile gotovo 10 hiljada beranskih familija. Danas ruševine nijemo svjedoče o propaloj industriji, lošim privatizacija. I ne samo to. U pogonima nekadašnjih giganata, Polimke i Celuloze, koje su u privatnom vlasništvu, i dalje stoje opasne hemikalije, prenosi Portal RTCG.
„Poslije procesa proizvodnje kad je završen, to je ostalo tako, u nekom magacinu ili ne znam kako su to složili. Ali pazite, ovi objekti nijesu ni zaštićeni, ja ne znam taj u privatnom vlasništvu, ali ako tamo ima pristup svako, ne znam bojim se da ne dođe do nekog većeg incidenta. Moralo bi se to početi da se rješava“, ističe eko ambasador za Opštinu Berane Marinko Barjaktarović.
Dio je riješen prije 3 godine. Iz atomskog skoloništa Polimke kompanija Hemosan ukolonila je i iz države izvela 85 tona opasnog otpada. Potom je izvršen kontrolni inspekcijski nadzor, pronađeno novo sklonište.
„Priručno sklonište i tom prilikom je ustanovljeno da se radi o količini od 10 tona hemikalija, koje se i dan danas nalaze tamo. Nakon izvšenog inspekcijskog nadzora, Ekološka inspekcija je shodno Zakonu o hemikalijama donijela rješenje da se izvrši karakterizacija otpada od strane ovlašćene institucije. Centra za ekotoksikološka ispitivanja je izvršio kada je ustanovljeno da se radi o opasnom otpadu“, kazala je ekološka inspektorka Vesna Bigović za RTCG.
Nalaze se hemikalije i u laboratoriji i tapetari bivše Fabrike celuloze i papira. Na zahtjev inspekcije popisali su ih predstavnici Opštine, te 2016. određenu količinu ustupili Poliexu. Ostale, nakon požara i urušavanja krova fabrike prije dvije godine, ozbiljno prijete, navodi Bigović.
„One su trenutno rasute po laboratoriji, što se tiče same laboratorije, radi se o zapaljivim, opasnim hemikalijama. Jasno je da su opasne po životnu sredinu I da može doći do požara, i opasnosti po životnu sredinu u ljude“, kaže ona. Opasnost po životnu sredinu i ljude, te procjenu štete nakon požara, na zahtjev Ekološke inspekcije već dvije godine utvrđuje Agencija za zaštitu životne sredine. Iz te institucije pojašnjavaju zašto postupak toliko traje.
“Nakon što je došlo do privatizacije Fabrike celuloze i papira, određeni dio hemikalija odnosno skladište u kojem se nalaze ostalo u vlasništvu Opštine Berane, dok je određeni dio pripao novom vlasniku, Novoj Beranci.
Ono što za sada jeste problem jeste upravo to da se ne može precizno utvrditi u čijem vlasništu se nalazi skladište u kojem su smještene ove hemikalije“, kaže Milan Vlahović iz Agencije za zaštitu životne sredine. Nijesu u vlasništvu Opštine odgovorili su RTCG u dopisu iz Sekretarijata za komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine.
Pažljivim uvidom u vlasničku strukturu privatizovanih segmenata utvrđeno da pojedini objekti nisu u vlasništvu Opštine Berane, već u vlasništvu drugih privrednih subjekata, iz čega proizilazi da je vlasništvo nad samim hemikalijama, kao i postupak njihovog adekvatnog zbrinjavanja je obaveza vlasnika/Imaoca otpada u skladu sa Zakonom o upravljanju otpada.
Komentar sadašnjih vlasnika fabrika Polimke i Celuloze o nezbrinutim hemikalija RTCG nije uspjela da dobije. Dok su se jedni ranije ograđivali da skloništa nijesu u njihovom posjedu, drugi su navodili da ne znaju da postoji opasni otpad. A tek kada se završi postupak pred nadležnom Agencijom, ekološka inspkecija, kažu, može povući nove poteze. Brzim se nada eko ambasador, jer, zaključuje, vremena za gubljenje više nema. A za uklanjanje i izvoz iz države, jer se kod nasopasan otpad ne može uništiti, potreban je i novac.
DRUŠTVO
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović

Podgoričanka Andrea Nikolić pobjednica je izbora za Miss Crne Gore, koji je večeras održan u Podgorici u organizaciji kompanije Miss Monte. Ona će učestvovati na izboru za Mis svijeta koji će se krajem maja održati u Indiji.
Prva pratilja je Nikšićanka Sara Žižić. Za drugu pratilju izabrana je Ksenija Popović.


Titulu Miss fotogeničnosti 2025 ponijela je Ardiana Peku, dok je titula Miss šarma pripala Kseniji Popović. U top 5 ušle su Ardiana Peku, Ana Kilibarda, Andrea Nikolić, Sara Žižić i Ksenija Popović.
Već 19 godina Crna Gora kao država ima prohodnost ka najvećem svjetskom takmičenju u ljepoti. Domaćin svjetskog izbora za mis 31. maja biće Indija. Prošlogodišnja najljepša Crnogorka je Kotoranka Anđela Vukadinović.
- HRONIKA4 дана ranije
Ubijen muškarac u pucnjavi u Zeti
- DRUŠTVO4 дана ranije
Put Berane – Kolašin: Ko je Bemaksu dozvolio da o državnom trošku ugradi cijevi za svoje male hidroelektrane?
- HRONIKA4 дана ranije
U Beranama uhapšen mladić: Vozio pod rotacijom
- HRONIKA2 дана ranije
Beranci osumnjičeni za krađu šume: Jedan procesuiran, za drugim se traga
- HRONIKA3 дана ranije
Uhapšen Dejan Đinović, osumnjičen za ubistvo Nikolova u Zeti
- DRUŠTVO3 дана ranije
Najljepša Crnogorka je Andrea Nikolić