EKONOMIJA
NIKOG NIJE BRIGA
Gdje je zapelo sa Kućom voća u Andrijevici: Projekat propada, država ne mari?
Više je nego očigledno da je ovaj kapitalni projekat “u ćorsokaku”, nestaje u korovu, neki bi rekli i propao, ali da se “ta bruka pokušava sakriti makar dok ne prođe još nekoliko izbora”

Trebalo je da je u Andrijevici već uveliko izgrađen objekat Kuća voća, trebalo je da se zaposle mladi ljudi, trebalo je da to pomogne razvoju ove varošice koja je iz godine u godinu sve praznija i iz koje se samo odlazi. Trebalo je, ali se ništa od ovoga nije dogodilo. Više je nego očigledno da je ovaj kapitalni projekat “u ćorsokaku”, nestaje u korovu, neki bi rekli i propao, ali da se “ta bruka pokušava sakriti makar dok ne prođe još nekoliko izbora”.
Zacrtani cilj iz 2018. godine – izgradnja Kuće voća u Andrijevici u krugu nekadašnje kasarne JNA, nijedna Vlada do sada nije uspjela da ostvari. Završetak kompletnih radova na izgradnji ovog poslovnog objekta, koji se finansiraju iz državnog kapitalnog budžeta, a čija je ukupna vrijednost oko dva miliona eura, prema riječima bivšeg predsjednika opštine, trebalo je da bude do oktobra 2019. godine.
Međutim, sve je ostalo samo mrtvo slovo na papiru i do današnjeg dana, tako da Andrijevčani na realizaciju ovog strateški važnog projekta i dalje čekaju.

Foto: Berane online
Danas umjesto završenog objekta imamo završene samo grube građevinske radove. Saznajemo da se u poslednje dvije godine izvođač nije pojavljivao na gradilištu, te da je u međuvremenu raskinut ugovor sa istim.
Mještani Andrijevice podržavaju projekat izgradnje fabrike za preradu voća.
Milija Kićović, jedan od najvećih otkupljivača maline, borovnice… u ovom kraju, kaže da bi im to mnogo značilo zbog razvoja poljoprivrede.
“To bi značilo, pored ostalog, otvaranje novih radnih mjesta za mlade ljude u Andrijevici”, poručuje Kićović za Portal Berane online.
Ali, pođimo redom…
Sve je počelo još 2016. godine kada je tadašnji ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja u DPS Vladi, Petar Ivanović saopštio da će Kuća voća, koja će biti izgrađena u Andrijevici, snažno doprinijeti razvoju poljoprivredne proizvodnje.
“To će biti reprezentativan objekat na prostoru Andrijevice”, rekao je Ivanović koji je tada boravio u radnoj posjeti Andrijevici.
Već naredne godine je potpredsjednik Vlade i novi ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović kazao da su stvorene sve pretpostavke za početak gradnje Kuće voća u Andrijevici čime će se doprinijeti daljem razvoju tog područja i sjevera.
“I danas smo zajedno. U Andrijevici, sa domaćinom – predsjednikom Opštine i njegovim saradnicima, sa vrijednim proizvođačima i preduzetnicima. I danas nas je okupila težnja ka napretku i projekti koje ćemo zajedno realizovati. Ovo su dobre vijesti koje nas posebno raduju, jer doprinose razvoju sjevera i donose nova radna mjesta”, ocijenio je Simović u izjavi za medije tada.
Bivši predsjednik opštine Andrijevica Srđan Mašović, iz redova DPS-a, je u martu 2020. godine izjavio da bi Kuća voća, trebalo svečano da se otvori početkom jeseni te godine. On je tada i kazao da su odrađeni grubi poslovi na predviđenim objektima, a da će ubrzo početi finalni radovi koji podrazumijevaju i opremanje unutrašnjeg dijela zgrade.
“Odrađeni su grubi radovi. Očekujemo da izvođači ubrzo nastave radove koji se tiču uređenja objekta i okolnog prostora, što znači da već na jesen možemo očekivati svečano otvaranje ovog reprezentativnog zdanja” , naglasio je Mašović.
Međutim, od otvaranja naravno nije ništa bilo.

Foto: Berane online
Sa druge strane, bivši ministar poljoprivrede, šumarstva i Aleksandar Stijović prilikom obilaska Kuće voća u Andrijevici u avgustu 2021. konstatovao da je stanje na projektu loše, da radovi nijesu napredovali dogovorenom dinamikom i da se radi o kašnjenju od gotovo jednu i po godinu u tom trenutku, uz zaključak da se u narednom periodu pitanje projekta mora riješiti.
“Iako su radovi počeli 27. aprila 2018. godine, pri čemu je ugovoreni rok bio 18 mjeseci, do sada je ostvareno tek 48 odsto planiranog ugovora”, rekli su iz Ministarstva tada.
“Projekat kasni, niko nije odgovaran”
Iz aktuelne lokalne vlasti, koju čine SNP, DF i Demokrate, se žale da se već duži vremenski period kasni se realizacijom ovog važnog projekta za njihov kraj, kao i da odgovornost za to niko ne preuzima. Iz Vlade im govore da se obrate Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, dok ih oni potom upućuju na Upravu kapitalnih investicija i druge službe.
“Predsjednik opštine Andrijevica Željko Ćulafić održao je nedavno sastanak sa direktorom Uprave za kapitalne projekte Esminom Bećovićem i tom prilikom smo obaviješteni da je sa firmom Neimar inženjering doo iz Podgorice, koja je zadužena za izvođonje radova, raskinut ugovor. Ono što je zajednički definisano na sastanku jeste da objekat Kuća voća u Andrijevici treba da se završi”, kazao je menadžer Opštine Andrijevica Miloš Čukić za Portal Berane online.

Čukić, Foto: Privatna arhiva
Ističe da je sam objekat Kuće voća u gruboj konstrukciji izgrađen, te da je u edukativno – prodajnom dijelu završeno 80% posla.
“Najveći problem kod ovog projekta jeste u proizvodnom dijelu i ogleda se u samoj tehnologiji proizvodnje i prerade. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede se obavezalo se još 2021. godine da će završiti studiju opravdanosti, kao i model upravljanja samim objektom. Opština Andrijevica nije obaviještena o načinu izrade studije, kao ni o njenim rezultatima, a ono što sigurno znamo jeste da nijedna institucija i pojedinac iz lokalne samouprave nije učestvovao u dostavljanju informacija za izradu iste”, objašnjava Čukić.
“Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nema dovoljno senzibiliteta za realizaciju ovog projekta”
Ističe da ono što je ključ problema jeste tehnologija proizvodnje u objektu, stoga, prema njegovim riječima “Ministarstvo poljoprivrede treba hitno da obezbijedi tehnologiju kako bi riješili ovu problematiku”.
“Kao neko ko je odrastao u Andrijevici i potkomskom kraju odlično znam prilike naših planina, kao i sirovine (borovnice, jagode, kupine, maline, pečurke, ljekovito bilje), koje se svake godine sakupe na ovom prostoru. U pitanju su ogromne količine, mjerene i tonama, a koje najčešće u sirovom obliku preko izvoza napuste naš kraj. Na ovaj podatak, kada dodamo činjenicu da Kuća voća u Andrijevici nije lokalnog, već regionalnog karaktera, dobijamo pravu dimenziju da sirovine za preradu ima dovoljno, te da prije izrade studije navodnih “eksperata” iz okruženja resorno ministarstvo treba da konsultuje lokalni nivo. Kako udruženja koja je bave ovim poslom, tako i pojedince u zajednici. Država i Vlade Crne Gore moraju pokazati dobru volju”, kazao je menadžer Opštine Andrijevica.
Navodi da ovaj projekat treba da zaposli mlade ljude iz Andrijevice i tako spriječi dalje raseljavanje stanovnika ovog kraja.
“Pored ove komponente projekat će doprineti i poboljšanju turističkih i edukativnih prilika u našem gradu kroz radionice, seminire i edukacije. Sigurno će veliki broj građana Crne Gore, tu mislim na studente poljoprivrednih fakulteta, kao i kolege iz drugih institucija, posjetiti naš grad, što će dati sliku živog mjesta, nažalost, koje je iz godine u godinu sve praznije”, kaže Čukić.
Objašnjava i da je Strateškim planom razvoja opštine Andrijevica poljoprivredna proizvodnja prepoznata kao vodeća komponenta razvoja opštine, a Kuća voća kao glavni projekat.
“Tim prije ovaj projekat treba završiti. Kroz mjere podrške u poljoprivredi u poslednje dvije godine ciljano se izdvaju značajna sredstva kako bi se uvećali zasadi voća, naročito maline, šljive, kruške i drugih vrsta, što će dovesti do održivosti ovog objekta sirovinom”, ističe Čukić i dodaje:
“Smatram da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede nema dovoljno senzibiliteta za realizaciju ovog, za sjeverni kraj značajnog projekta. Do nas dolaze nezvanične informacije sa određenih adresa da je ovo “propali projekat”, tako da ovom prilikom pozivam resorno ministarstvo da nas demantuje konkretnim potezima.
Iskreno se nadam da će 2023. godina biti godina otvaranja administrativnog dijela Kuće voća, a 2024. godina u kojoj će započeti proizvodnja kao i zapošljavanje određenog broja radnika. Uz dobar menadžment sa obučenim radnicima ovaj projekat će siguran sam biti održiv!”.
Čukić dodaje da ne sumnja da će Kuća voća biti i generator razvoja privrede i opštine Andrijevica u cijelini.
“Ukoliko resorno Ministarstvo nije spremno da izađe sa konkretnim rješenjem tehnologije proizvodnje za kuću voća, lokalna uprava je spremna da sama potraži pomoć u zemljama iz okruženja kroz primjere dobre prakse u njima, na sličnim projektima. Napominjem da nam se nekoliko renomiranih firmi iz Srbije javilo sa konkretnim ponudama”, zaključuje Čukić.
Kašnjenje brojnih kapitalnih projekata, na kojima se uglavnom zasniva rast crnogorske ekonomije, izgleda da je naša surova realnost.
Stiče se utisak da vlade više pažnje posvećuju promotivnim aktivnostima nego onome za šta su stvarno izabrane.
AUTOR: Redakcija portala Berane online
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Transparentnost lokalnih online medija za jačanje demokratskih kapaciteta”, a koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih država (SAD) u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.
EKONOMIJA
„Nema posla“ i „nema kadra“: Paradoks sjevera Crne Gore
„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi“, poručuje predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana, Nikola Lakušić

„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi.
Na sjeveru Crne Gore godinama istovremeno slušamo dvije rečenice.
„Nema posla.“
„Nema kadra.“
Kako je moguće da obje budu tačne? Kako je moguće da na istom prostoru imamo ljude koji traže posao i poslodavce koji tvrde da ne mogu pronaći odgovarajuće radnike?
Možda problem nije samo u nedostatku radnih mjesta ili stručnog kadra. Možda je problem i u tome što zapravo ne znamo kakvim ljudskim potencijalima raspolažemo“, pitanja su koja otvara Nikola Lakušić, predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana.
Kada govorimo o bogatstvu sjevera, gotovo uvijek pominjemo šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske potencijale i prirodne ljepote, podsjeća on.
„O njima izrađujemo studije, strategije i razvojne planove. Znamo koliko imamo hektara šuma, koliko vodnih tokova i kakve su mogućnosti za proizvodnju energije.
Ali znamo li koliko imamo znanja?
Znamo koliko je ljudi evidentirano kao nezaposleno. Ali to nije isto što i znati šta ti ljudi umiju da rade.
Koliko među njima ima onih koji posjeduju konkretne vještine, iskustvo, ideje i sposobnosti koje nikada nijesu dobile priliku da se razviju? Koliko je znanja ostalo neprepoznato samo zato što ga niko nije tražio na pravi način?
I koliko smo puta nekoga proglasili nezaposlenim, a da ga nikada nijesmo prepoznali kao razvojni potencijal?“, ističe Lakušić u svom autorskom osvrtu.
Posebno zabrinjava odlazak mladih i obrazovanih ljudi, naglašava on.
„Njihov odlazak nije samo demografski ili statistički problem. To je i odliv razvojnog kapaciteta. Svaki čovjek koji ode sa sobom odnosi znanje, energiju, iskustvo i mogućnost da nešto stvori upravo ovdje.
Sjeveru zato nijesu potrebne samo nove investicije. Potreban mu je i drugačiji odnos prema ljudima i njihovim sposobnostima.To je pitanje upravljanja znanjem.Jer nije dovoljno imati resurse. Potrebno je znati prepoznati ih, povezati i stvoriti uslove da njihova vrijednost dođe do izražaja.
Razvoj nastaje kada se pravi čovjek, pravo znanje i prava prilika sretnu na istom mjestu“, objašnjava Lakušić i dodaje:
„Možda bi zato, prije nego što ponovo počnemo da govorimo o tome šta sjeveru nedostaje, trebalo da postavimo mnogo jednostavnije pitanje:
Znamo li mi uopšte čime raspolažemo?
Jer najskuplji resurs nije onaj koji nemamo.
Najskuplji je onaj resurs koji imamo – a ne znamo da postoji“.
EKONOMIJA
Predlažu da se dječji dodatak poveća na 60 eura
„Cijene rastu, a dječji dodatak je pet godina na istom nivou, predložićemo povećanje“, poručuju iz URE

Dok cijene dječje odjeće, obuće, hrane i drugih osnovnih životnih potreba konstantno rastu, dječji dodatak je ostao na istom nivou od kada je ponovo uveden 2021. godine, istakao je predsjednik Foruma mladih Građanskog pokreta URA Luka Vukotić.
Zato će URA, navodi Vukotić, ponovo u skupštinsku proceduru predati izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti radi povećanja dječjeg dodatka sa dosadašnjih 30 na 60 eura.
Vukotić je kazao da najnoviji podaci MONSTAT-a pokazuju da su cijene u septembru bile čak 5,2% veće nego u istom periodu prošle godine i da statistika pokazuje kako posebno rastu troškovi koje porodice sa djecom ne mogu da izbjegnu, poput hrane, odjeće, obuće, prevoza, stanovanja i zdravstvenih proizvoda i usluga.
„Ako Vlada zaista želi da podrži porodice, onda ta podrška mora da prati stvarne troškove života, a ne da ostane zamrznuta na nivou od prije pet godina. Isti dječji dodatak danas vrijedi manje nego kada je uveden, pa roditelji za isti iznos mogu da kupe sve manje“, poručio je Vukotić.
U vremenu konstantnog pritiska na budžet građana podrška porodicama ne smije ostati na istom nivou. Zato je duplo uvećanje dječjeg dodatka, zaključuje Vukotić, jedna od ključnih stavki ekonomskog paketa „Bolji standard“, koji će URA ponovo uputiti u skupštinsku proceduru.
EKONOMIJA
Joković: Glasao sam za „Euro model“ u vožnji, kao ministar podržavam, kao poslodavac bih promijenio mišljenje
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je ministar. Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori“

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da kao ministar podržava „Euro model“ koji je najavio premijer Milojko Spajić, a kojim je, između ostalog, predviđeno povećanje minimalnih zarada.
Kaže, ipak, da je kao poslodavac vrlo zabrinut za kompanije.
Joković je u „Bojama jutra“ na TV Vijesti rekao da, kao poslodavac koji zapošljava 40 osoba, u ovom trenutku taj model ne bi podržao, jer nije siguran u opstanak kompanije, i pojasnio da mu po novom modelu treba dodatnih 200.000 eura da bi isplatio zaposlene.
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je on.
Na pitanje šta ako se pokaže da model nije održiv, rekao je: „Da vidimo na šta će to da izađe.“
Joković je rekao da je, na elektronskoj sjednici Vlade, glasao za „Euro model“ dok je bio u vožnji.
„Ja sam glasao, bilo je tu puno zakona, bio sam u vožnji, glasao sam za taj predlog“, kazao je i ocijenio da je neminovno povećanje cijena.
„Građani treba da prime veće plate, ali bi to trebalo da bude proizvod rasta ili prihoda poslodavaca“, rekao je ministar, a na pitanje zašto je onda dao podršku dodao:
„Kad su analize, glasao sam negdje po inerciji, dao sam podršku da građani primaju, ali mislim da će se možda, povećanjem plate, povećati i prometi i prihodi kompanija, i da će moći to da isplate.“
Kaže da bi promijenio mišljenje o podršci predloženom modelu, kada govori kao poslodavac.
Na pitanje znači li to da je brzopleto dao podršku, Joković je rekao da postoje države u regionu i Evropi gdje se „na vladi ne komentariše ništa“. „To komisije odrade, prođe, i donose se odluke… Vjerujem u kolege i stručna lica koja donose uredbe, zakone i pravilnike, nemam šta da ulazim u njihove nadležnosti“.
Siguran je, kaže, kako će to biti dobro za građane, „pa makar primili jednu platu“. „Ako imate sad 800, 850 eura platu, ako primite jednu platu, pa se vratite, vi ste u plusu, primili ste 600 eura više, niste u gubitku.“
Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori.“
Rekao je da bi bio „presrećan“ ako se „Euro model“ pokaže održivim, a „kako ćemo mi kao poslodavci moći to da iznesemo, to ćemo vidjeti.“
„Ne bi bilo dobro da se mnoge firme, posebno na sjeveru, srednje, veće i male, ugase“, poručio je Joković.
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA3 сата ranijeBerane: Poginuo muškarac prilikom prevrtanja traktora u Šekularu
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
DRUŠTVO7 сати ranijeKontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
















