Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksanar Stijović kazao je da je pitanje ko su ljudi koji protestuju i koje su im namjere misleći na poljoprivrednike koji su do sada sa traktorima iz tri navrata protestovali u užem gradskom jezgru.

„Imamo 5.300 registrovanih stočara od ukupno 15 hiljada registrovanih gazdinstava, a onih koji drže stoku i koji nijesu registrovani ima ih oko 22 hiljada. Na ovim protestima ima 50-60 ljudi. Taj procenat nije dovoljno veliki, pitanje je ko su ti ljudi i koje su im namjere“, rekao je Stijović.

Poljoprivrednici su na skupovima između ostalog tražili da Vlada izdvoji novac iz rezerve Budžeta kako bi im platili po pet centi po litru proizvedenog mlijeka od početka godine do stabilizacije tržišnih cijena.

Oni su zahtijevali i ostavku resornog ministra Aleksandra Stijovića, a najavili su i radikalizaciju protesta ukoliko ne dođe do sastanka sa predstavnicima vlasti.

Stijović je naveo da su njihovi zahtjevi nerealni, jer treba poznavati kako funkcioniše sistem.

„Ne možemo da im izađemo u susret, jer ispunjenje njihovih zahtjeva iznosi 3,1 miliona eura na godišnjem nivou. Agrobudžet je već isplaniran i nisu samo oni opterećeni“, kazao je on.

On je kazao da je ministarstvo pomoglo time što je obezbijedilo dvomjesečnu (za jun i jul) dodatnu pomoć za mljekarski sektor od još po dva centa po litru odnosno ukupno 210 hiljada eura.

Kazao je da će eventualno novu pomoć razmatrati nakon jula, a da je do tada on završio sa tom temom.

„Njihovi zahtjevi su išli ka budžetskim rezervama. One se nisu mogle koristiti jer u Skupštini nije izglasan amandman koji je povećao budžetske rezerve i budžetske rezerve su ostale negativno u minusu. U trenutku njihovog zahtjeva nije bilo mogučnosti da im se pomogne“, rekao je Stijović.

Poljoprivrednici su na protestima iskazivali revolt time što je, kako su navodili, Ministarstvo poljoprivrede više mjeseci ignorisali njihove zahtjeve.

Stijović je kazao da su sa poljoprivrednicima imali čitav niz sastanaka, a da se on lično sastajao sa njima tri puta.

On je kazao da procjena savjetodavnih službi da je poskupljenje stočne hrane na tržištu iznosilo oko 20 odsto.

„Na 11 centi koji oni već dobijaju od države i još dva centa koja će im biti isplaćena za jun i jul dobijaju još dva do tri centa zavisno od opštine. Tu se radi o 13-14 centi sa kojima se subvencioniše ovaj sektor i plus imaju 32 centa od prosječne otkupne cijene od mljekara… Ko ima makar 50 krava on u proizvodi 20 litara mlijeka po kravi znači 1000 litara mlijeka na dnevnom nivou. Na mjesečnom nivou on proizvede 30 hiljada litara mlijeka što znači da sa ovim 11 centi po litru mlijeka on dobije 3.300 eura, sa dva dodatna centa ostvaraju još 600 eura, dakle 3.900 eura, opština mu dodaje još dva-tri centa po litru, dakle još 600 eura. Za taj novac može da kupi stočnu hranu…“, naveo je Stijović.

Kazao je da je kriza jednako pogodila sektor svinjogojstva i živinarstva.

„Stočari su obuhvaćeni sa čitavim nizom mjera u Agrobudžetu i dobijaju premije koje su u svakom smislu povećane. Nemate nijedan sektor koji je toliko stimulisan kao stočarski“, rekao je on.

Dodao je da su protesti apsolutno legitimni, jer svako ima pravo da protestuje u demokratskim zemljama.

„Agrobudžet – prilika da se osnaže poljoprivredni proizvođači“

Agrobudžet za 2021. godinu, koji je Vlada utvrdila osmog jula, je prilika da se osnaže poljoprivredni proizvođači, kazao je Stijović.

On je na današnjem presu predstavio Agrobudžet za koji je kazao da je značajno izdašnjiji prema poljoprivrednicima od prethodnog.

„Naše ekipe su već počeli da obilaze teren i da predstavljaju budžet“, naveo je on.

U ovogodišnjem Agrobudžetu koji je procijenjen na 44,82 miliona eura biće veće premije u odnosu na dosadašnje isplate za stočare, gazdinstva za preradu mlijeka, pčelare, ribare, maslinare, uzgajivače povrtlarskih kultura, uvećane su staračke naknade, izdvajanja za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme u funkciju primarne proizvodnje, za pokretanje poslova mladih poljoprivrednika.

Stočarima će ove godine iz agrobudžeta biti isplaćeno oko 4,1 milion, što je 19 odsto više nego godinu ranije kada je isplaćeno 3,5 miliona.

Povećane su premije po grlu za krave i junice sa 70 na 75 eura, za ovce i koze sa osam na devet eura. Ministarstvo je izračunalo da će oko 5.300 gazdinstava ostvariti veće premije po grlu.

Direktna plaćanja u poljoprivredi ove godine biće 10,11 miliona eura, dok su prošle godine bila 8,22 miliona eura.

Stijović je objasnio da su sredstva opredijeljena iz nacionalnih sredstava (27,1miliona eura), donacija (9,3 miliona), i iz kreditnih sredstava (8,3 miliona).

„Nacionalna sredstva su za 2,28 miliona veća neće 2020. godine“, naveo je on.

Dodao je da su ulaganja za svinjarski sektor 20 odsto veća nego 2020, a da za ribarski sektor sredstva nikad nisu bila izdašnija.

On je najavio i infrastrukturne projekte, kada su u pitanju seoski putevi.

Istakao je da ke Agrobužet namijenjen očuvanju i jačanju poljoprivredne proizvodnje, da je fokusiran na poljoprivredne proizvođače, te da je cilj umanjiti posljedice COVID 19 krize, kako bi se omogućio ponovni razvoj poljoprivrede.

Stijović je kazao da je podrška poljoprivrednicima neselektivna, te da je Agrobudžet rađen na osnovu preporuka poljoprivrednih proizvođača.

„Radimo domaćinski i planski, naši poljoprivrednici mogu da prepoznaju nove prilike kako bi unaprijedili svoju proizvodnju“, kazao je on.

Zaključio da će veća sredstva u Agrobudžetu doprinijeti jačanju ekonomije u zemlji.