Connect with us

DRUŠTVO

"NEREALNI ZAHTJEVI"

Stijović: Pitanje je kakve su namjere poljoprivrednika koji protestuju

„Ne možemo da im izađemo u susret, jer ispunjenje njihovih zahtjeva iznosi 3,1 miliona eura“

Foto: Vlada Crne Gore

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Aleksanar Stijović kazao je da je pitanje ko su ljudi koji protestuju i koje su im namjere misleći na poljoprivrednike koji su do sada sa traktorima iz tri navrata protestovali u užem gradskom jezgru.

„Imamo 5.300 registrovanih stočara od ukupno 15 hiljada registrovanih gazdinstava, a onih koji drže stoku i koji nijesu registrovani ima ih oko 22 hiljada. Na ovim protestima ima 50-60 ljudi. Taj procenat nije dovoljno veliki, pitanje je ko su ti ljudi i koje su im namjere“, rekao je Stijović.

Poljoprivrednici su na skupovima između ostalog tražili da Vlada izdvoji novac iz rezerve Budžeta kako bi im platili po pet centi po litru proizvedenog mlijeka od početka godine do stabilizacije tržišnih cijena.

Oni su zahtijevali i ostavku resornog ministra Aleksandra Stijovića, a najavili su i radikalizaciju protesta ukoliko ne dođe do sastanka sa predstavnicima vlasti.

Stijović je naveo da su njihovi zahtjevi nerealni, jer treba poznavati kako funkcioniše sistem.

„Ne možemo da im izađemo u susret, jer ispunjenje njihovih zahtjeva iznosi 3,1 miliona eura na godišnjem nivou. Agrobudžet je već isplaniran i nisu samo oni opterećeni“, kazao je on.

On je kazao da je ministarstvo pomoglo time što je obezbijedilo dvomjesečnu (za jun i jul) dodatnu pomoć za mljekarski sektor od još po dva centa po litru odnosno ukupno 210 hiljada eura.

Kazao je da će eventualno novu pomoć razmatrati nakon jula, a da je do tada on završio sa tom temom.

„Njihovi zahtjevi su išli ka budžetskim rezervama. One se nisu mogle koristiti jer u Skupštini nije izglasan amandman koji je povećao budžetske rezerve i budžetske rezerve su ostale negativno u minusu. U trenutku njihovog zahtjeva nije bilo mogučnosti da im se pomogne“, rekao je Stijović.

Poljoprivrednici su na protestima iskazivali revolt time što je, kako su navodili, Ministarstvo poljoprivrede više mjeseci ignorisali njihove zahtjeve.

Stijović je kazao da su sa poljoprivrednicima imali čitav niz sastanaka, a da se on lično sastajao sa njima tri puta.

On je kazao da procjena savjetodavnih službi da je poskupljenje stočne hrane na tržištu iznosilo oko 20 odsto.

„Na 11 centi koji oni već dobijaju od države i još dva centa koja će im biti isplaćena za jun i jul dobijaju još dva do tri centa zavisno od opštine. Tu se radi o 13-14 centi sa kojima se subvencioniše ovaj sektor i plus imaju 32 centa od prosječne otkupne cijene od mljekara… Ko ima makar 50 krava on u proizvodi 20 litara mlijeka po kravi znači 1000 litara mlijeka na dnevnom nivou. Na mjesečnom nivou on proizvede 30 hiljada litara mlijeka što znači da sa ovim 11 centi po litru mlijeka on dobije 3.300 eura, sa dva dodatna centa ostvaraju još 600 eura, dakle 3.900 eura, opština mu dodaje još dva-tri centa po litru, dakle još 600 eura. Za taj novac može da kupi stočnu hranu…“, naveo je Stijović.

Kazao je da je kriza jednako pogodila sektor svinjogojstva i živinarstva.

„Stočari su obuhvaćeni sa čitavim nizom mjera u Agrobudžetu i dobijaju premije koje su u svakom smislu povećane. Nemate nijedan sektor koji je toliko stimulisan kao stočarski“, rekao je on.

Dodao je da su protesti apsolutno legitimni, jer svako ima pravo da protestuje u demokratskim zemljama.

„Agrobudžet – prilika da se osnaže poljoprivredni proizvođači“

Agrobudžet za 2021. godinu, koji je Vlada utvrdila osmog jula, je prilika da se osnaže poljoprivredni proizvođači, kazao je Stijović.

On je na današnjem presu predstavio Agrobudžet za koji je kazao da je značajno izdašnjiji prema poljoprivrednicima od prethodnog.

„Naše ekipe su već počeli da obilaze teren i da predstavljaju budžet“, naveo je on.

U ovogodišnjem Agrobudžetu koji je procijenjen na 44,82 miliona eura biće veće premije u odnosu na dosadašnje isplate za stočare, gazdinstva za preradu mlijeka, pčelare, ribare, maslinare, uzgajivače povrtlarskih kultura, uvećane su staračke naknade, izdvajanja za nabavku mehanizacije, priključaka i opreme u funkciju primarne proizvodnje, za pokretanje poslova mladih poljoprivrednika.

Stočarima će ove godine iz agrobudžeta biti isplaćeno oko 4,1 milion, što je 19 odsto više nego godinu ranije kada je isplaćeno 3,5 miliona.

Povećane su premije po grlu za krave i junice sa 70 na 75 eura, za ovce i koze sa osam na devet eura. Ministarstvo je izračunalo da će oko 5.300 gazdinstava ostvariti veće premije po grlu.

Direktna plaćanja u poljoprivredi ove godine biće 10,11 miliona eura, dok su prošle godine bila 8,22 miliona eura.

Stijović je objasnio da su sredstva opredijeljena iz nacionalnih sredstava (27,1miliona eura), donacija (9,3 miliona), i iz kreditnih sredstava (8,3 miliona).

„Nacionalna sredstva su za 2,28 miliona veća neće 2020. godine“, naveo je on.

Dodao je da su ulaganja za svinjarski sektor 20 odsto veća nego 2020, a da za ribarski sektor sredstva nikad nisu bila izdašnija.

On je najavio i infrastrukturne projekte, kada su u pitanju seoski putevi.

Istakao je da ke Agrobužet namijenjen očuvanju i jačanju poljoprivredne proizvodnje, da je fokusiran na poljoprivredne proizvođače, te da je cilj umanjiti posljedice COVID 19 krize, kako bi se omogućio ponovni razvoj poljoprivrede.

Stijović je kazao da je podrška poljoprivrednicima neselektivna, te da je Agrobudžet rađen na osnovu preporuka poljoprivrednih proizvođača.

„Radimo domaćinski i planski, naši poljoprivrednici mogu da prepoznaju nove prilike kako bi unaprijedili svoju proizvodnju“, kazao je on.

Zaključio da će veća sredstva u Agrobudžetu doprinijeti jačanju ekonomije u zemlji.

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije