Connect with us

DRUŠTVO

PREDSJEDNIK OPŠTINE, SANEL BALIĆ:

U dijaspori živi dva puta više Gusinjana nego u rodnoj grudi

Nemaju banku, policijsku stanicu i redovan prevoz

Gusinje

Gusinje nema nijednu bankarsku filijalu, pa čak ni bankomat, tako da su zaposleni, penzioneri i privatni preduzetnici iz te opštine prinuđeni da skoro svakodnevno idu u Plav zbog bankarskih usluga.

Osim toga, Gusinjanima fali policijska stanica, redovan autobuski prevoz, ali i kvalitetna zdravstvena usluga.

Predsjednik Opštine Gusinje Sanel Balić kazao je u emisiji „Mreža“ da u zdravstvenoj ambulanti u Gusinju ima manjka pedijatara.

Foto: RTCG

„To je jedan od gorućih problema. U Domu zdravlja u Plavu rukovode tom ambulantnom, pa je to i njihov problem. Razgovarao sam sa direktorom Doma zdravlja, pa sam predložio da dobijemo pedijatra makar tri puta nedjeljno. Radimo na tom modelu da motivišemo doktore, naravno sa platom“, rekao je Balić.

Sa druge strane, mještani se žale. Nedostaje im dobra infrastruktura, ali i redovan autobuski prevoz. Da bi pošli do Plava i završili sve obaveze, moraju da plate taksi uslugu koja, kako tvrde, papreno košta.

„Ništa nema u Gusinje. Troškova je toliko mnogo, a za sve mora da idemo u Plav. Jadan je i gadan život ovdje ko ostane. Taksi prevoz je skup, uzme nam od 10 do 20 eura“, požalila se jedna mještanka.

Balić je tokom gostovanja na RTCG podsjetio da se sedam godina rekonstruiše stanica policije. Kad se sve odradi, mještani Gusinja će u stanici moći da podižu sva potrebna dokumenta upravo u tom objektu.

„Pokrenuli smo neke inicijative, tako da smo došli do dogovora i nadam se da će građani Gusinja uskoro imati stanicu. Želimo da otvorimo sve institucije, kao što je na primjer poreska uprava i da povećamo broj zaposlenih“, poručio je Balić.

Foto: RTCG

Balić je podsjetio da se demografska slika nije previše promijenila od posljednjeg popisa.

„Imamo 600 stanovnika više nego na popisu 2011. godine. Razlog je taj što smo 2014. godine dobili opštinu, a može se i reći da podaci 2011. godine nijesu bili relevantni“, kazao je on Balić.

Ipak, primijetio je da je u Gusinju od sveukupno popisanih stanova, čak 30 odsto prazno.

„U našoj dijaspori živi dva puta više Gusinjana nego u rodnoj grupi“, dodao je Balić.

Poručio je da lokalna uprava radi na tome da se u ovom gradić prestane sa iseljavanjem stanovništva.

„Zaista želimo da mladi ostanu na svojim ognjištima“, zaključio je Balić.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Patrijarh Porfirije sjutra u Beranama: Svečani doček u manastiru Đurđevi Stupovi

Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih

Foto: Tanjug/Marko Đoković

Svečani doček partrijarha srpskog Porfirija, u manastiru Đurđevi stupovi, biće organizovan u subotu, 27. jula, sa početkom u 19.30h, objavio je iguman manastira Danilo Romanov.

Foto: Screenshot

Patrijarh Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je ranije iz Eparhije budimljansko-nikšićke.

Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.

Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Katnić nastavlja da protestuje zbog hapšenja: Odbija posjete porodice i advokata

U ponedjeljak je, kako saznaje Dan, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi

Katnić

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić nastavio je protest zbog postupka koji je Specijalno državno tužilaštvo pokrenulo protiv njega. Prema nezvaničnim saznanjima „Dana“, ove sedmice, Katnić odbija posjetu porodice, ali i branioca u zatvoru.

U ponedjeljak je, kako saznaje ovaj medij, porodicu odbio čak dva puta. Prvo im je u jutarnjim satima rekao da dođu popodne, dok je popodne rekao da ne može da ih vidi.

Ovo je samo nastavak protesta koji Katnić iskazuje zbog hapšenja. On je slobode lišen sredinom aprila zbog sumnje da je član kriminalne grupe koju je, prema sumnjama SDT- a, formirao njegov dugogodišnji prijatelj, nekada visokopozicionirani policijski službenik Zoran Lazović. Oni se terete da su pomagali „kavačkom klanu“. Navodno, nekim od njih su omogućili da ne budu procesuirani, dok se Lazović tereti i da je ukinuo zabranu ulaska u Crnu Goru Beograđanima Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, označenim kao plaćenici „kavčana“.

Od dana hapšenja, odnosno od određivanja pritvora, Katnić je počeo štrajk glađu. Nakon nekoliko dana počeo je da odbija i vodu i druge napitke, kao i terapiju. Nedavno, štrajk žeđu je prekinuo i počeo da uzima vodu i jogurt. Ubrzo je nastavio štrajk žeđu, ali je, navodno, bilo slučajeva i ponovo je odbijao i vodu.

Zdravstveno stanje bivšeg GST pogoršalo se u spuškom zatvoru zbog čega je izvođen na ukazivanje ljekarske pomoći, kao i na intervencije. Međutim, SDT se zainteresovalo i za postupke ljekara u tom slučaju, pa su počeli provjeravanje zakonitosti i prilikom liječenja Katnića.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Patrijarh Porfirije dolazi u Crnu Goru: Služiće liturgiju povodom 80 godina od genocida u Velici

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke

Patrijarh Porfirije

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije služiće u nedelju, 28. jula, u Velici kod Plava Svetu arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, povodom 80 godina od stradanja svetih mučenika veličkih i gornjepolimskih.

Liturgija će početi u 9 sati, saopšteno je iz Eparhije budimljansko-nikšićke.

Genocid u selu Velika u opštini Plav dogodio se pred kraj rata, u drugoj polovini 1944. godine. Počinile su ga nacističke vojne formacije i SS trupe „Skenderbeg“. Novija istraživanja pokazuju da je tom prilikom stradalo preko 500 civila, od toga preko 100 djece.

Crnogorski parlament usvojio je Rezoluciju o genocidu u Pivi i Velici 30. jula 2022. godine.

Piše: Berane online

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije