Connect with us

DRUŠTVO

MEĐUNARODNO TAKMIČENJE "YOUNG REPORTERS FOR THE ENVIROMENT 2022" U KOPENHAGENU

Učenici Srednje medicinske škole iz Berana sa radom o pčelama na takmičenju u Danskoj

Članak “Kraljice biodiverziteta – naša sigurnost za zdravlje” pripremili su učenici Emir Idrizović i Benjamin Mahmutović, uz mentorstvo profesorice Ivane Kljajić

Ilustracija (Foto: Berane online)

Učenici Srednje medicinske škole “Dr Branko Zogović” iz Berana plasirali su se svojim radom o pčelama i njihovom značaju u biodiverzitetu na međunarodno takmičenje “Young reporters for the enviroment 2022” u Kopenhagenu.

Rad je izabran na osnovu preporuka međunarodne koordinacije Mladih ekoreportera, plasmana, tematike kojom se bave, ispunjenosti kriterijuma i godišta autora, a NVO “EKOM” kao nacionalni operater programa je odredila devet radova za navedeni međunarodni konkurs.

Članak “Kraljice biodiverziteta – naša sigurnost za zdravlje” pripremili su učenici Emir Idrizović i Benjamin Mahmutović, uz mentorstvo profesorice Ivane Kljajić.

Njihov rad prenosimo integralno:

Male žute „zujalice“ su jedne od najpametnijih životinja, u košnici poštuju zakone, a znanje prenose na sljedeće generacije, objašnjava profesorica biologije iz beranske Gimnazije „Panto Mališić“ Svetlana Radević.

“Pčele se ne rađaju naučene, već kao mlade uče od starijih kako da prave med. Žive u kolonijama, složeno organizovanim društvenim zajednicama koje čine: matica, radilice i trutovi”, kaže ona.

Oprašivanje je od vitalnog značaja za život na planeti, a alarmantno je da u brojnim regionima usluge oprašivanja pokazuju opadajući trend. Za to je, kako ukazuju dokazi, krivac povećana upotreba pesticida.

Košnice, Foto: Benjamin Mahmutović

Pad će vjerovatno uticati na proizvodnju i troškove useva bogatih vitaminima poput voća i povrća, što će dovesti do sve više neuravnotežene ishrane i zdravstvenih problema, kao što su neuhranjenost i nezarazne bolesti.

Sadašnje stope izumiranja pčela su 100 do 1.000 puta veće od uobičajenih zbog uticaja ljudi. Insekti će vjerovatno činiti najveći dio budućeg gubitka biodiverziteta, sa 40 procenata posebno pčela i leptira koji su suočeni sa izumiranjem.

Klimatske promjene takođe imaju negativan uticaj u velikoj mjeri. Više temperature, suše, poplave i promjene vremena cvjetanja ometaju oprašivanje.

Pčelara malo, znanja o pčelama još manje

Pčelara u Beranama nema dovoljno, ocijenili su naši sagovornici, jer se nijedan ne može pohvaliti sa velikim brojem košnica, a i zbog globalnih problema pčela je sve manje.

“Da bi neko mogao iole da se bavi pčelarstvom, mora da ima najmanje 100 košnica”, kaže predsjednik pčelarskog društva “Uljanik” iz Berana Velizar Cimbaljević.

“Ranije su opstajale nekoliko godina, proizvodile višak meda za cijelu zimu. Sada je nemoguće da odu na primorje, prezime i sljedeće jeseni da i dalje žive. Nema viška meda, a i zbog zagađenosti atmosfere”, objasnio je Cimbaljević.

Da je za bavljenje tim poslom potrebno znanje, smatra pčelar Zdravko Radunović, jedan od osnivača pčelarskog društva “Roj” iz Berana i dodaje da je poznavanje tematike obavezno, a da se praksa stiče vremenom.

“Mišljenja sam da bi se trebalo u srednjim školama jednom do dva puta nedjeljno održavati časovi za širenje znanja o temama kao što su pčelarstvo i druge poljoprivredne djelatnosti, kako bi ljudi bili upoznati sa problemima”, kazao je Radunović.

Za rad sa pčelama je potrebna ljubav, smatra iguman Josif koji se takođe bavi pčelarstvom.

“One ne podnose nervozu i buku na košnicama, udaranje, parfeme, znoj, mirise – ona traži čistoću i mir. Kada radiš sa ljubavlju ona je mirna, a ako dođeš sa nervozom, osjeti pa te ubode”, kaže on.

Globalno zagrijavanje najveći neprijatelj pčela

Globalno zagrijavanje, vremenski uslovi, ali i sam čovjek utiču da pčele umiru, saglasni su pčelari.

“Smatram da su ljudi krivi za neopstanak pčela na planeti, razni otrovi i prskanja i manjak čuvanja pčela dovodi do njihovog stradanja”, smatra iguman Josif.

Vremenski uslovi kod nas su često nepogodni i predstavljaju problem, kaže Radunović.

“Dešava nam se često da kad pčela treba da izlazi na pašu, vrijeme je kišovito, vjetrovi veliki i odmah sasušuju nektar”, objašnjava on i dodaje da su veliki problem i insekticidi i pesticidi.

“Komšija koji ima voće me je više puta zamolio da zatvorim pčele jer prskaju voće, a pčela se u maju ne smije zatvarati, maksimalno na 2-3 sata. Zato su ljudi danas svjesniji i prskaju voće oko 18-19 časova da bi se spriječio preveliki gubitak pčela”, priča nam pčelar.

Više priče nego pomoći

Pčelari tvrde da pomoć koju dobijaju od Opštine nije dovoljna, te da se “više priča nego što se ulaže”.

Košnice zimi, Foto: Emir Idrizović

“Uzmimo samo budžet u zadnjih 10 godina u Crnoj Gori pa ćemo vidjeti koliko se ulaže novca u pčelarstvo, a koliko u ostale grane poljoprivrede. Mora se ulagati više, ali ne toliko više u odnosu na pčelarstvo”, smatra Cimbaljević.

Iz Opštine Berane su nam kazali da je lokalnim Agrobudžetom za prošlu godinu za razvoj pčelarstva izdvojeno 10.000 eura.

„Ukupno je konkurisalo 122 pčelara sa 4.871 pčelinjim društvom“, saopštili su iz Opštine.

“Opština povremeno izlazi u susret, ne u nekoj ogromnoj mjeri. Krajem godine dobijamo subvencije u iznosu od dva eura po košnici. Budžet bi mogao i trebalo da se poveća. S druge strane, uz Ministarstvo poljoprivrede u saradnji sa Kućom Meda iz Danilovgrada prošle godine smo mogli da uzmemo 50 odsto subvencije na određene artikle. Ministarstvo to odlično radi, iako uvijek može bolje”, kaže Radunović.

Iz Ministarstva poljoprivrede su nam kazali da su svjesni značaja pčela i razvoja održivog pčelarstva i da posvećeno unapređuju taj sektor u saradnji sa pčelarima i Savezom pčelarskih organizacija te da sprovode brojne edukativne aktivnosti kao što su predavanja i studijska putovanja kako bi pčelari imali mogućnost da se edukuju i unaprijede tehnologiju pčelarenja.

„Kreirali smo posebnu mjeru za mlade pčelare početnike koji su nezaposleni i stvorili smo mogućnost da dobiju pet oformljenih pčelinjih društava kako bi mogli da krenu da se bave ovom djelatnošću. Podrška Ministarstva je do 50 odsto. Prošle godine Agrobudžetom je podrška za Program Unapređivanje pčelarstva iznosila 205.000 eura. Ove godine opredijeljeno je 235.000 eura“, kazali su nam iz te institucije.

Svjesni značaja, ali ipak ne žele time da se bave

Koliko su u srednjoj medicinskoj školi “Dr Branko Zogović” informisani o važnosti pčela saznali smo anketiranjem 151 učenika i 27 profesora. Većina je saglasna da su pčele važne za biodiverzitet, a da bi trebalo podići svijest o njihovom značaju kroz interaktivne radionice i praktični rad sa pčelarima.

Zabrinjavajuće je da je 106 učenika i 15 profesora ispoljilo nezainteresovanost za bavljenje pčelarstvom u budućnosti, a i da većina njih misli da je svaka pčela u stanju da proizvede med.

Anketa sprovedena u školi

Anketa, Foto: SMŠ Dr Branko Zogović

Kao izvodljivo i konstruktivno rješenje, smatramo da većoj zainteresovanosti kod učenika o ovom problemu možemo da doprinesemo kroz edukativne radionice i nastavu, praktičnim primjerima i radom na terenu sa pčelarima.

Anketa, Foto: SMŠ Dr Branko Zogović

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Dječak teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić–Kotor skinut sa respiratora: U svjesnom je stanju, uskoro se vraća u Srbiju

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog

Dječak koji je teško povrijeđen u nesreći na putu Nikšić – Kotor 12. jula, u mjestu Lipci, skinut sa je respiratora (mehaničke ventilacije) u Kliničkom centru Crne Gore.

To je potvrdio pomoćnik direktora Univerzitetskog kliničkog centra u Nišu Aleksandar Nikolić.

On je rekao da je dječak sada u svjesnom stanju i razgovara sa ljekarima.- Očekuje se njegov dolazak u Srbiju u nekom narednom periodu – kazao je Nikolić.

Pojasnio je da njega u petak nije bilo moguće transportovati u Niš iz medicinskih razloga. Priznao je da je negovo zdravstveno stanje bilo „veoma teško“.

Istakao je da su „u zdravstvenoj ustanovi u Crnoj Gori profesionalno odgovorili izazovu da uspješno izvedu transport pacijenata iz zdravstvenih centara Crne Gore“, prenosi TV Zona.

Podsjetimo, u nedjelju, 12. jula, dogodila se teška saobraćajna nesreća u mjestu Lipci, kod Risna, na putu Nikšić – Kotor. U njoj je stradala jedna djevojka, dok je 16 osoba povrijeđeno.

Devetoro putnika zadobilo je teške tjelesne povrede, a petoro lakše. Riječ o državljanima Srbije koji su boravili u Boki, u kolektivnom smještaju, a koji su bili na pokloničkom putovanju u Manastiru Ostrog.

Njih sedmoro bilo je zbrinuto u risanskoj Specijalnoj bolnici „Vaso Ćuković“, jedno u KBC Kotor, dok je desetogodišnji dječak, zbog ozbiljnosti povreda, hitno prebačen u KCCG.

Avionom Vlade Srbije u petak je u Niš prebačeno njih osam.

Sudija za istragu prihvatio je prijedlog Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru i odredio pritvor Lj. M. iz ovog grada koji je vozio minibus koji je sletio sa puta. On se sumnjiči da je kao vozač izazvao saobraćajnu nezgodu.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije