Connect with us

POLITIKA

KONFERENCIJA ZA MEDIJE POVODOM PREZENTOVANJA MODELA ODUZIMANJA IMOVINE NEZAKONITOG PORIJEKLA

VIDEO Abazović: Volio bih da vidim ko Zakon protiv mafije neće podržati od poslanika i zašto

„Ovo je zakon koji će značajno doprinijeti borbi protiv kriminala i korupcije“

Sa pres konferencije: Odović, Abazović, Marić i Šoć, Foto: Luka Zeković

Zakon o porijeklu imovine je vrlo jasan i nedvosmislen, saopštio je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović na konferenciji za medije povodom prezentovanja modela oduzimanja imovine nezakonitog porijekla.

„Ovo je zakon koji će značajno doprinijeti borbi protiv kriminala i korupcije. Cilj je da se stane na kraj nelegalnom bogaćenju – kriminalaca, funkcionera, mafijaša… Nazvao bih žargonaki ovaj zakon – zakon protiv mafije, kako se zove u nekim evropskim državama. Biće potrebno da svi organi daju doprinos da se zakon realizuje“, istakao je Abazović.

On je dodao da će zakon biti nešto drugačiji nego u državama regiona.

„Obuhvatiće širok nivo primjene i onih koje će obuhvatiti. Ponosan sam na ono što je uradila radna grupa za ovaj zakon. Očekujem podršku 81 poslanika za ovaj zakon. Volio bih da vidim ko ga neće podržati i zašto. Ako ga svi podrže, to bi bila podrška nekom društvenom konsenzusu. Očekujem da će ga svi poslanici podržati. Zakon je zapravo sistemski zakon koji je obećala ova Vlada. Na ovaj način smo završili dio posla, a glavni kreće nakon usvajanja u Skupštini. Vjerujem da je društvo sazrelo da se suoči s ovakvim anti-mafija zakonima“, kazao je Abazović.

Šoć: Izabran je model in rem građanskog oduzimanja nezakonite imovine

Savjetik vicepremijera za pravna pitanja Ivo Šoć kazao je da godinama postoje zahtjevi za donošenjem ovakvog zakona, a posebno nakon prošlogodišnjih izbora.

„U izradi je bilo puno izazova. Prva prepreka je bilo pitanje retroaktivnosti, jer Ustav to zabranjuje. Drugi izazov je definisati pitanje postupka. Izabran je model in rem građanskog oduzimanja nezakonite imovine. Zbog njegove efikasnosti preporučuje se uvođenje ovog modela koji se ne zasniva na krivičnoj osudi“, istakao je Šoć.

On je dodao da je izazov bio naći zakon koji će imati mjesto u pravnom sistemu Crne Gore.

„Ovaj zakon nije inkvizitorski zakon. Imovina će se oduzimati kroz sudski postupak ako se ne dokaže njeno porijeklo. Trebalo je izbjeći i zamke populizma“, kazao je Šoć.

Marić: Biće dovoljan osnov sumnje za otvaranje izviđaja

foto: Luka Zeković

Državni sekretar u Ministarstvu pravde, ljudskih i manjinskih prava Boris Marić rekao je da očekuje da na javnoj raspravi dobiju predloge koje će razmatrati i inkorporirati.

„Savjet Evrope daje nam podršku u ovom projektu. Eksperti iz Britanije, Njemačke i Italije takođe će dati. Srce mehanizma biće inkorporirano u već postojeći Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djeltanošću. Biće promijenjeno ime zakona. Irska je rodonačelnik in rem modela. Crnogorski model će biti moćan model protiv korupcije i daće ozbiljne rezultate“, istakao je Marić.

On je dodao da je osnovni cilj oduzimanje imovine radi sprečavanja vršenja krivičnih djela.

„Biće dovoljan osnov sumnje za otvaranje izviđaja. Tužilac će formirati finansijske timove koji će ispitivati imovinu. Ako se utvrdi da je prikupljeno dovoljno dokaza u vezi neke imovine, njen imalac će morati da da izjavu. Onda se sačinjava izvještaj i pokreće građanski postupak za oduzimanje nezakonito stečene imovine. Teret dokazivanja je na onom ko je nezakonito stekao imovinu. Ako ne dokaže, ona ide Upravi za imovinu. Kada se pokrene finansijska istraga, imovina će biti zamrznuta. Presuda u građanskom postupku neće zavisiti od presude u krivično“, kazao je Marić.

Odović: Nije samo imovina problem, već i neprijavljeni dohodak

Državni sekretar u Ministarstvu finansija i socijalnog staranja (MFSS) Janko Odović je rekao da s obzirom da je pojava kriminala i korupcije složena, Vlada je nastupila jedinstveno i donosi set zakona.

„Imovina nije samo problem, već i neprijavljeni dohodak. Imaćemo dva dodatna mehanizma koja ćemo moći da primjenjujemo. Ako se na sudu utvrdi porijeklo imovine, tada stupa na scenu klasični poreski postupak, kojim se utvrđuje je li imovina prijavljena i oporezovana u skladu sa zakonom. Vlada je pristupila izmjenama drugih zakona, kao što je Zakon o poreskoj administraciji, koji još nije razmatran u parlamentu. Davaće se ovlašćenje poreskom organu da od svih pravnih i fizičkih lica može tražiti podatke koji mogu poslužiti za utvrđivanje toga koju imovinu neko lice posjeduje“, istakao je Odović.

On je dodao da se ujedno, zakonom daje ovlašćenje da se utvrđuje poreska obaveza na neprijavljeni prihod.

„Ovlašćenje za procjenu vrijednosti imovine imaće poreski inspektor. Imovina fizičkih lica koja se nalazi u inostranstvu moći će da bude procijenjena i na pretpostavljeni dohodak kojim je stečena, taj dohodak bude oporezovan po stopi od 80 odsto“, rekao je Odović.

Marić: Omogućiće se pristup bankovnim računima u državi i inostranstvu

Marić je kazao da poreski zakoni mogu da se primijenjuju otkad su usvojeni.

„Zakon iz 2015. (Zakon o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću) nije imao problem s retroaktivnošću. Građanski postupak će biti dominantan za oduzimanje imovine. Omogućiće se pristup bankovnim računima u državi i inostranstvu. To je moćan mehanizam“, rekao je on.

Šoć: U krivičnom postupku nek može biti oslobođen, ako postoji sumnja da je imovina stečena nezakonito, ona i dalje ostaje pod istragom

Šoć je rekao da su građanski i krivični postupak potpuno odvojeni.

„U krivičnom neko lice može da bude oslobođeno. Međutim, ako postoji sumnja da je imovina stečena nezakonito, ona i dalje ostaje pod istragom suda. Rezultati zakona iz 2015. su 12 trajnih oduzimanja imovine, od čega je bilo osam sporazuma o priznanju krivice. U jednom predmetu oduzeto je 500 eura“, rekao je on.

Abazović: Odmah po donošenju zakona moći ćemo da targetiramo dio imovine iz nekih slučajeva koji nisu dobili epilog

foto: Luka Zeković

Abazović je rekao da je mnogo važno da napadnu imovinu.

„Moći ćemo odmah po donošenju zakona da targetiramo dio imovine iz nekih poznatih slučajeva, koji nisu dobili epilog. U pitanju je milionska imovina. Treba da se pomogne budžet, ali i građani, školstvo, zdravstvo“, kazao je potpredsjednik Vlade.

„Javni interes je da se zaštiti zakonita od nezakonito stečene imovine“

Marić je rekao da će ispitivanje stila života postojati u ovom zakonu, u poreskim zakonima i zakonima o MUP.

„Javni interes je da se zaštiti zakonita od nezakonito stečene imovine“, kazaop je Marić.

„Istraga se može pokrenuti ako vrijednost imovine prelazi 50.000 eura“

Šoć je rekao da se istraga može pokrenuti ako vrijednost imovine ukupno prelazi 50.000 eura.

„Mnogo je bitno da se fokus prebaci na one koji imaju veliku imovinu. Moguće da će se ta granica od 50.000 pomjerati ili gore ili dolje“, rekao je Šoć.

Abazović: Očekujem da se parlament odblokira i zakaže sjednica što prije

Abazović je rekao da će održati dva okrugla stola o nacrtu.

„Očekujem da poslanici jednoglasno podrže zakon. Očekujem da se parlament odblokira i zakaže sjednica što prije, i zbog budžeta, Tužilačkog savjeta… Naša četiri poslanika podržavaju ovaj zakon i ničim ne blokiraju rad Vlade. Neka oni koji ne dolaze u parlament i ucjenjuju popisom, rekonstrukcijom Vlade… objasne građanima zašto nema ovih zakona“, rekao je Abazović.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Direktorica ASK-a puštena da se brani sa slobode

Podsjetimo, ranije danas Specijalno državno tužilaštvo predložilo je danas Višem sudu da Perović bude određen pritvor do 30 dana

Perović, Foto: Boris Pejović

Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović puštena da se brani sa slobode, odluka je sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, prenosi RTCG.

Podsjetimo, ranije danas Specijalno državno tužilaštvo predložilo je danas Višem sudu da Perović bude određen pritvor do 30 dana.

Policija je osumnjičenu direktorku ASK-a danas dovela u zgradu Višeg suda, a oko 20.30 časova, saslušanje je završeno.

Perović je juče nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata.

Perović je uhapšena zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj.

Tokom saslušanja, kako nam je saopšteno, ona je negirala krivicu.

Advokat Nikola Martinović kazao je da direktorici ASK-a SDT stavlja na teret donošenje rješenja o zaradama, odnosno naknadama koje je imao Savjet agencije i donošenje rješenja o varijabilama za zaposlene u agenciji.

„Dakle, prisustvovao sam jednom saslušanju u kojem Specijalno državno tužilaštvo pokušava da vodi upravni postupak o tome da li su rješenja koje je Jelena Perović donosila zakonita ili nisu zakonita. Jelena Perović je negirala u cijelosti krivično djelo, nema ništa da krije, odgovarala je na svako pitanje tužioca i naravno saopštila mu je da sve ono što je donijela postoji u formi rješenja, postoji i u elektronskoj i u papirnoj arhivi agencije“, kazao je advokat.

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) blokirali su prije nekoliko dana zgradu Agencije za sprečavanje korupcije, a nakon pretresa prostorija koje ona koristi i službenog automobila ona je uhapšena.

„Nakon pretresanja kancelarije i službenog vozila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su lišili slobode J.P., direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije, zbog osnova sumnje da je, tokom prošle i do aprila ove godine, učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja“, saopšteno je juče iz SDT-a.

Optužbe protiv uhapšene direktorice Agencije za sprečavanje korupcije posebno su bile u fokusu javnosti sredinom marta ove godine, kada je budžetska inspekcija Ministarstva finansija objavila nalaze poslije kontrole rada te Agencije.

Prema tom izvještaju, uočene su ozbiljne nepravilnosti kako u radu direktorke tako i same Agencije, zbog čega je, nakon što je Ministarstvo finansija dostavilo kompletnu dokumentaciju u Specijalnom državnom tužilaštvu formiran predmet.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić pita: Šta Mandić radi na vježbama Vojske Srbije

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović na to je odgovorio: „Pitajte ga kad bude predsjedavao“

Nikolić

Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao je na današnjem skupštinskom zasjedanju potpredsjednika parlamenta Borisa Pejovića (Pokret Evropa sad) šta predsjednik Skupštine Andrija Mandić radi na vježbama Vojske Srbije na Pešterskoj visoravni i koga tamo predstavlja.

Nikolić je napomenuo da je važno da crnogorska javnost zna odgovor na to pitanje, posebno u svjetlu, kako je rekao, upozoravajućih tonova koji su se sinoć mogli čuti na mitingu u Banjaluci, saopštio je DPS.

“Sinoć se u Banjaluci prijeti secesijom Bosne i Hercegovine, i najavljuju neki potezi koji mogu destabilizovati region u kojem živimo, i u tom smislu je posebno problematično šta Mandić kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore radi na vojnim vježbama srpske vojske”, rekao je Nikolić.

Pejović nije imao odgovor na pitanje Nikolića.

„Nemam informaciju, niti mogu onda dati odgovor. Predlažem da to pitanje postavite kad gospodin Mandić bude predsjedavao parlamentu i vjerujem da ćete dobiti odgovor“, rekao je on.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije