POLITIKA
SASTAO SA PREDSJEDNIKOM EVROPSKOG SAVJETA ŠARL MIŠELOM
(VIDEO) Đukanović: Agresija Rusije nije samo na Ukrajinu nego na sve zapadne vrijednosti
„Članstvo Zapadnog Balkana u EU je investicija u mir i stabilnost“, kazao je Đukanović
Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović kazao je da agresija Rusije nije samo na Ukrajinu nego na sve zapadne vrijednosti, a da je ona ukazala na novu dinamiku odnosa EU i Zapanog Balkana, te da je na nama da to razumijemo i iskoristimo.
On i predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel dali su izjave nakon sastanka.
„Pred nama je zadatak da realizujemo prioritete, spremni smo da uložimo maksimum političke volje i da ponudimo evropskim partnerima da imamo volju za proširenjem. Članstvo Zapadnog Balkana je geopolitička investicija u mir i stabilnost“, naglasio je Đukanović.
„Ovo je druga posjeta Crnoj Gori što upućuje na posvećenost evropskih integacija Crne Gore i kontinuitet jednog otvorenog dijaloga koji doprinosi ostvarenju naših zajedničkih ciljeva. Tokom prve posjete kazao sam vam da ćemo dobiti novu vladu. Dobili smo vladu za koju mislimo da će više biti posvećena evropskim integracija. Prve sedmice nove vlade pokazuju da odgovorno trošimo vrijeme i da radimo na evropskim integracijama. Mnogi su sumnjali u demokratski kapacitet CG za mirnu tranziciju vlasti, u proteklih dvije godine smo pokazali da ga imamo. Sadašnja vlada ima dva prioriteta da radi na evropskim integracijama i na privlačenju investitora“, naglasio je Đukanović.
On je kazao i da čuju šta kažu zapadni partneri i to da podržavaju regionalnu saradnju.
„Mislim da se ovo pitanje ispolitizovalo u domaćoj i regionalnoj javnosti i da ne zaslužuje pažnju kojoj se posvećuje“, dodao je on.
Smatra da je inicijativa Open Balkan nastala od evroskeptika, te da nema mjesta evroskepticizmu.
„U to me je uvjerio današnji razgovor. Budućnost u EU je realna, a dodatno je osnažena kroz rusku agresiju na Ukrajinu. Treba stvoriti preduslove da bismo šansu iskoristili. Rusija djeluje destruktivno u odnosu na Evropu, ne govorim o njenom evroskepticizmu. Legitimno je nažalost da svako djeluje kako misli da je najproduktivnije. Mislim da ovo nije produktivno. Treba da neutrališemo receptore ruskog uticaja, a njih ima i na Balkanu i Evropi“, napomenuo je Đukanović.
Mišel je naglasio da je ovo važan trenutak za budućnost Evropskog kontinenta.
„Rusija je odlučila da pokrene brutalnu agresiju na Ukrajinu. EU je djelovala zajedno da joj oduzme snagu, uvodeći sankcije Rusiji. Hvala vam na pridruživanju tome, kao i na prihvatu ukrajinskih izbjeglica. Zapadni Balkan jeste strateški prioritet za EU, i to sada više nego ikada. CG je bila veoma konzistentan partner za EU, više od deceniju CG ima rekord od 100 posto usklađenja sa EU politikom“, rekao je Mišel.
On naredne sedmice organizuje sastanak sa liderima Zapadnog Balkana.
„Mi stojimo uz vašu zemlju i region. Obezbjeđujemo kako kratkoročnu, tako i dugoročnu pomoć“, dodao je on.
Odgovarajući na pitanja novinara, Mišel je kazao da Crna Gora ima puno napretka.
„Vjerujem da će dodatni napretak biti ostvaren narednih nedjelja i da će CG biti dobar primjer. Ukoliko postoji politička volja i postoje reforme, to može biti dobar signal“, kazao je Mišel.
On je rekao da će EU podržavati inicijative koji podrazumjevaju integraciju Balkana, a naveo je da je Otvoreni Balkan otvoren za sve države regiona.
„Ohrabrujemo sve inicijative koji podrazumjevaju ekonomski razvoj. Poštujemo i odluke država, a smatram da je ovo inkluzivna inicijativa“, ocijenio je on.
Mišel je naveo da je Rusija odlučila da pokrene brutalan rat prema Ukrajini i da ima destruktivne posledice. On je naveo da je ubijeđen da jako puno evropskih lidera vjeruju da je sad vrijeme i da moraju da ubrzaju evropske integracije.
„Hoćemo da razmjenimo stavove sa Zapanim Balkanom kako bi napravile progres. Jako je važno da se ostvari napredak u vladavini prava, borbi protiv korupcije… Bitno je da EU pošalje poruku da želimo da ubrzamo proces. Mislim da ćemo do kraja juna imati zajednički odgovor na ovu temu“, uvjerava Mišel.
Đukanović: Lokalni izbori će biti održani 23. oktobra
„Znate da sam promijenio odluku o lokalnim izborima na bazi dva puta izglasanog Zakona o lokalnoj samoupravi, svjestan da to nije ustavnopravno savršeno rješenje. Odlučio sam da poštujem volju parlamentarne većine. Danas imamo novu odluku, ja sam ih zakazao za 23. oktobar i ne vidim nikakav razlog za korekcije. Što se mene tiče, oni će se održati 23. oktobra“, uvjerava Đukanović
POLITIKA
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani
Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.
„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.
Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.
Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.
Skupština je nakon toga nastavljena.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti
Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
Djevojka poginula u udesu na putu Podgorica - Cetinje
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasle i ostale cijene goriva
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Zbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
Djevojka poginula u udesu na putu Podgorica - Cetinje
Budva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
Zbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
Tragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
HRONIKA6 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA1 дан ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA1 дан ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
DRUŠTVO1 дан ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
HRONIKA2 дана ranijeEksplodirala friteza u restoranu na Biogradskom jezeru: Povrijeđene dvije osobe
