Connect with us

EKONOMIJA

MINISTRI FINANSIJA I EKONOMSKOG RAZVOJA GOSTOVALI NA RTCG

VIDEO Spajić: Svi će imati veće plate u Crnoj Gori već početkom naredne godine

„Ne vidim nikoga ko će da glasa protiv povećanja plata“, poručio je Spajić, dok je Milatović istakao da su ove mjere usmjerene na budućnost i na to da ljudi u Crnoj Gori ostanu

Foto: RTCG

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Ključna stavka “Maršalovog plana“ je da će svi radnici u Crnoj Gori imati 17,5 odsto veću platu, već u prvom kvartalu naredne godine, kazao je večeras ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić, prenosi Portal RTCG.

„Ne vidim nikoga ko će da glasa protiv povećanja plata“, poručio je Spajić u emisiji „Okvir“ na TVCG.

Podsjetimo „Maršalov plan – Evropa sada“ predviđa da će od 1. januara 2022. godine biti ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje.

Biće uveden neoporezivi dio zarade od 700 eura bruto, kao i progresivno oporezivanje zarada iznad 1.000 eura, što bi, kako je procijenjeno, uticalo da prosječna plata do kraja naredne godine poraste na 700 eura.

Predviđeno je i povećanje minimalne zarade sa 250 na 450 eura, a prosječne sa sadašnjih 530 na 700 eura.

Foto: RTCG

Spajić je naveo da su i do sada sprovedene reforme i dobri potezi bili kritikovani.

„Svaki put dobri potezi i hrabri potezi prave puno buke. Uvijek su oprečna mišljenja. Sjećate se da su u Skupštini bukvalno svi rekli da je budzet nerealan, a budzet smo i premašili“, kazao je Spajić i dodao da im je glavni cilj bolji životni standard građana.

Istakao je da su mjere su usmjerene prvenstveno ka mladosti.

„Da im kažemo ostanite ovdje, ovo je samo prvi korak na napretku“, poručio je Spajić.

Spajić je poručio da nemaju vremena za ljude koji su, kako je kazao decenijama praznim pričama punili medije.

„Ne vidim nikoga ko će da glasa protiv povećanja plata“, poručio je Spajić.

Ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović je kazao da će taj model rezultirati povećanjem ekonomske aktivnosti, odnosno kolača koji treba da se podijeli između poslodavca i radnika.

„Ove mjere stimulišu ekonomski razvoj i rad i usmjerene su na budućnost i na to da ljudi u ovoj zemlji ostanu“, naveo je Milatović.

Foto: RTCG

Dodao je da im je cilj da se stimulišu mladi ljudi da ostanu Crnoj Gori.

„U prethodnih 10 godina minimalna zarada je povećana samo sa 190 na 222 eura. Opterećenje rada nikada nije smanjeno. Ova država je jako loše ekonomski vođena“, kazao je Milatović.

Milatović navodi da crnogorski građani žive na polovini prosjeka životnog standarda u EU.

On kaže da su zatekli stanje u ekonomiju koje je bilo jako loše, sa padom ekonomije u 2020. od 15 odsto.

„Jedna loša situacija je zahtijevala hrabre poteze“, poručio je Milatović.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

Državne institucije u korona godini na službena putovanja potrošile 2,4 miliona

Uprava policije je rekorder kada su u pitanju troškovi za službena putovanja i oni su iznosili čak 598.994 eura

Bivši ministar poljoprivrede Milutin Simović i premijer Duško Marković, Foto: Vlada Crne Gore

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Državne institucije su u 2020. godini imale plan da za službena putovanja potroše 3.594.939,34 eura, a iako je te godine počela pandemija virusa korona i svijet je bukvalno stao, na ime te stavke potrošeno je čak 2.424.532,18 eura, pokazuju podaci iz predloga Zakona o završnom računu za prošlu godinu, koji je predat u skupštinsku proceduru. Samo Skupština je na ime tog troška imala izdatak od 219.891 eura, a Generalni sekretarijat Vlade 88.444, prenosi Dan.

Ministarstvo unutrašnjih poslova za putovanja je potrošilo 42.033 eura, a Uprava policije je rekorder sa troškom od 598.994 eura. Ministarstvo odbrane je na ime službenih putovanja imalo izdatak od 81.136 eura, Vojska 74.052, Poreska uprava 36.733, Uprava za nekretnine 80.779, Uprava za imovinu 29.581, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija 38.426, a diplomatsko-konzularna predstavništva 44.623, navodi ovaj medij.

Prema ocjeni Veska Pejaka iz Alternative Crna Gora, pored svih privilegija koje ostvaruju naši poslanici i ministri, ne treba da nas čudi što žele da iskoriste svaki cent koji mogu samo da bi glumili „vlast“.

„Je li se iko ikada zapitao zašto će nama tolika putovanja kad nikad niko od njih nije uspio ništa pametno da dogovori na tim putovanjima?! Da su dogovorili makar jedan posao od 200 eura nekakve bi koristi bilo. Daću primjer na lokalu gdje je u Izrael na utakmicu Sutjeske sa Makabijem otišla i delegacija opštine Nikšić. Više je delegata opštine otišlo nego igrača u Tel Aviv u avgustu ove godine. Svakome od njih Opština je platila put, smještaj, hranu, … Opština Nikšić ima velike finansijske probleme i ne zna se hoće li uskoro imati za plate, ali zato imaju za plaćanje putovanja, slikanje i provode. Je li to štednja u vrijeme korone?! Samo da podsjetim te jednoćelijske organizme da ljudi umiru jer nemaju da kupe ljekove u apotekama! Apoteke javnog zdravstvenog sistema imaju samo najosnovnije ljekove“, upozorava Pejak.

On navodi da ne možemo očekivati većinu promjenu i sa novom vlašću.

„U čemu se ova vlast razlikuje od bivše?! Jedino u tome što su zaboravili ko ih je doveo na vlast. Ta zaboravnost ih čini toliko bahatima da misle da je novac u budžetu samo njihov! Mi djecu liječimo SMS-ovima dok neki idu da se provode po svijetu. Sramno! Bijedno! Podlo! Nemam riječi za takve ljude. Alternativa želi da uvede valorizaciju i izvještavanje sa svakog puta da bi država imala jasan uvid ZAŠTO je neko putovao u inostranstvo?! Šta nam je to pomoglo?! Osim što gledamo snimke na crvenom tepihu, ovom narodu treba obezbijediti radna mjesta. Sa 2,4 miliona moglo je da se otvori oko 50 radnih mjesta“, smatra Pejak.

Prema vladinoj uredbi o naknadama troškova zaposlenih u javnom sektoru, koja je poslednji put mijenjana 2016. godine, dnevnice za službena putovanja povećane su i do 92 eura. Podzakonski akt, koji je tada objavljen na sajtu Vlade Crne Gore, donijet je u skladu sa Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kojim su plate funkcionerima povećane od 300 do preko 1.000 eura, a radnicima od 20 do 50 eura.

Na luksuz nijesu štedjeli

Državne institucije su u periodu od 2016. do kraja 2019. godine, na službena putovanja potrošile 26.497.886 eura. U poslednje dvije godine mandata vlade Duška Markovića bio je vidljiv rast troškova za službena putovanja, pa je tako 2016. taj trošak iznosio 5,9 miliona, u 2017. je porastao na šest, da bi već 2018. za putovanja državnih službenika i funkcionera bilo izdvojeno čak 7.275.597 eura.

Prema podacima iz završnih budžeta tokom 2019, na ime službenih putovanja je potrošeno 7.275.150 eura, što predstavlja probijanje predviđenog troška za 113.959 eura, jer su imali plan da potroše 7.161.792 eura. Podsjetimo, prilikom formiranja vlade 2016. najavljivano je da će se novac štedjeti, pa i na putovanjima, ali se to brzo zaboravilo i prekršilo.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Svjetska banka: Snažan oporavak CG ekonomije u ovoj godini, najveći rast među zemljama Zapadnog Balkana

„Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je državne prihode, koji su zajedno sa pažljivim fiskalnim upravljanjem doveli do smanjenja fiskalnog deficita sa 11 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini na procijenjenih četiri odsto u ovoj“, navodi se u saopštenju

Milatović, Krivokapić i Spajić, Foto: Vlada Crne Gore

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Crnogorska ekonomija će se u ovoj godini, podstaknuta brzim oporavkom turizma, snažno oporaviti, uz očekivani rast od 10,8 odsto, što je najveća stopa među šest zemalja Zapadnog Balkana, saopšteno je iz Svjetske banke (SB).

U novom izdanju Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan, Zeleni oporavak, navodi se da je izuzetno dobra glavna ljetnja turistička sezona podržala oporavak prihoda od turizma, koji će vjerovatno dostići blizu 75 odsto nivoa od 2019. godine.

„Oporavak ekonomske aktivnosti povećao je državne prihode, koji su zajedno sa pažljivim fiskalnim upravljanjem doveli do smanjenja fiskalnog deficita sa 11 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini na procijenjenih četiri odsto u ovoj“, navodi se u saopštenju.

Kako su kazali iz SB, održavanje fiskalne razboritosti u narednom srednjoročnom periodu će biti kritično, s obzirom na neizvjesnosti.

Šef kancelarije SB za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Crnu Goru, Kristofer Šeldon, rekao je da je ekonomska kriza, koju je izazvala pandemija koronavirusa, i dalje izvor neizvjesnosti, ali da predstavlja i priliku za Crnu Goru da osigura otporan, inkluzivan i zeleni oporavak nakon pandemije.

„SB je posvećena da podrži Crnu Goru u sprovođenju reformi koje mogu pomoći u obezbjeđivanju makroekonomske stabilnosti, stvaranju ekonomskih mogućnosti i podsticati snažan rast predvođen privatnim sektorom“, saopštio je Sheldon.

Izvještaj pokazuje da je nezaposlenost u Crnoj Gori i dalje visoka, jer oporavak još nije pokrenuo tržište rada, što ograničava brzinu ponovnog smanjenja siromaštva.

Predviđa se da će se siromaštvo polako smanjivati ove godine, ali ostaje na većem nivou nego 2019.

Izvještaj je pokazao i da se region Zapadnog Balkana oporavlja od recesije izazvane pandemijom u prošloj godini, zahvaljujući bržem oporavku od očekivanog u ovoj.

Izgledi za region su se značajno poboljšali, pa se sada predviđa rast BDP-a od 5,9 odsto u ovoj godini, nakon prošlogodišnjeg pada od 3,1 odsto.

Rast u regionu je predviđen na 4,1 odsto u narednoj godini i 3,8 odsto u 2023. godini.

„Predviđa se da će stopa siromaštva u regionu nastaviti trend smanjenja prije pandemije i pasti oko jedan procentni poen na 20,3 odsto, blizu nivoa iz 2019. godine“, dodaje se u saopštenju.

Oporavak u cijelom regionu rezultat je jačine domaće i spoljne tražnje.

„Oštar oporavak domaće potrošnje i putovanja širom Evrope pomogao je povećanju doznaka, kao i prilivu turizma tokom glavne ljetnje sezone ove godine. Snažan oporavak u naprednim ekonomijama takođe je podstakao tražnju za izvozom regiona“, rekli su iz SB.

U SB smatraju da je oporavak i dalje krhak.

„Signali ranog upozoravanja sa tržišta rada zahtijevaju posebnu pažnju politike. Gubici radnih mjesta zbog recesije i njenih posljedica nesrazmjerno su pogodili žene i mlade, što bi moglo usporiti napore da se povećaju konstantno niske stope aktivnosti radne snage u regionu“, navodi se u saopštenju.

Nezaposlenost mladih porasla je na 37,7 odsto u ovoj godini, što je 5,4 procentna poena više od juna prošle godine, što je dodatno pogoršalo izglede za zapošljavanje mladih.

Direktorica SB za Zapadni Balkan, Linda Van Gelder, kazala je da će post-pandemijska budućnost zahtijevati da zemlje Zapadnog Balkana svoje politike fokusiraju na rješavanje ključnih prepreka stvaranju novih radnih mjesta i ekonomskoj transformaciji, uključujući zelenu tranziciju.

„Svih šest zemalja bi imale koristi od reformi u poslovnom okruženju, upravljanju i digitalizaciji, što bi doprinijelo rastu i smanjilo jaz sa zemljama EU“, dodala je Van Gelder.

Izvještaj takođe razmatra makro-fiskalne izazove i pokretače oživljavanja zelenog rasta regiona. Zapadni Balkan se sada nalazi na ključnoj tački odluke u vezi sa predstojećom zelenom tranzicijom.

„Globalni koraci ka klimatskim akcijama izazivaju temeljne promjene u društvu. Preferencije potrošača i investitora se menjaju, zelene tehnologije i novi poslovni modeli remete više tržišta, a zelene politike preoblikuju ekonomska okruženja“, navodi se u saopštenju.

S obzirom na to, ozelenjavanje privrede jedne zemlje postaje odlučujući faktor u međunarodnoj konkurentnosti i sposobnosti privlačenja međunarodnih finansija i investicija.

„Zapadni Balkan nije izuzetak. Zelena tranzicija nudi značajne mogućnosti za Zapadni Balkan, uključujući bližu integraciju u eurocentrične globalne lance vrijednosti i pristup značajnim resursima EU za finansiranje zelene tranzicije“, rekli su iz SB.

Efikasno upravljanje Tom zelenom tranzicijom, uključujući mnoge kompromise u pogledu politike, moraće, kako su zaključili, biti glavni fokus pažnje politike Zapadnog Balkana u godinama koje dolaze.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Direktor EPCG: Nema poskupljenja struje

Iz EPCG je saopšteno da su svi potrošači redovno snabdjeveni električnom energijom, i pored činjenice da se zemlje širom svijeta suočavaju sa energetskom krizom zbog poskupljenja energenata

Nikola Rovčanin, Foto: EPCG

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu i Tviteru.

Elektroprivreda ne razmišlja ni o poskupljenju električne energije, ni o restrikcijama, saopštio je njen izvršni direktor Nikola Rovčanin i dodao da je trenutna elektroenergetska situacija u Crnoj Gori stabilna.

Iz EPCG je saopšteno da su svi potrošači redovno snabdjeveni električnom energijom, i pored činjenice da se zemlje širom svijeta, Evrope i regiona, suočavaju sa energetskom krizom zbog poskupljenja energenata.

„Cijene elektične energije i gasa su na svom istorijskom maksimumu, a sve prognoze ukazuju da će cijena energije rasti ne samo u sljedećoj, već i narednim godinama. Energetska kriza dešava se u teškom periodu uveliko poremećenog cjelokupnog tržišta i to upravo kada se društvo počelo oporavljati od uticaja globalne recesije usljed pandemije“, navodi se u saopštenju.

EPCG za sada posluje optimalno, bez dodatnih gubitaka, a sve u cilju održavanja stabilnog snabdijevanja domaćinstava i privrede. Rovčanin je, povodom medijskih napisa o mogućim restrikcijama i poskupljenju električne energije, kazao da kompanija ne razmišlja o tome uprkos činjenici da je cijena na berzi dostigla 200 eura po megavat satu (MWh), dok je EPCG domaćinstvima i maloj privredi isporučuje po cijeni od 43 eura /MWh.

„Trenutna elektroenergetska situacija u Crnoj Gori je stabilna, iako se u akumulacijama bilježi manjak vode u odnosu na bilansne planove“, rekao je Rovčanin.

On je naveo da je rad TE Pljevlja, ključnog postrojenja, trenutno stabilan, dok je potrošnja usklađena sa planovima.

„To postrojenje trenutno pokriva 60 odsto potreba konzuma Crne Gore. U slučaju da dođe do ispadanja TE Pljevlja sa mreže, bili bismo primorani da uvozimo pet gigavat sati (GWh) dnevno, što bi značilo da nam je za uvoz, na dnevnom nivou, potrebno milion eura“, kazao je Rovčanin.

Prema njegovim riječima, razlog tome su veoma visoke cijene električne energije na tržištima, koje ovih dana dostižu 200 eura /MWh.

„Podsjećamo da EPCG svim potrošačima prodaje električnu energiju po ponderisanoj cijeni od 43 €/MWh, pa je tako prosječan račun za prethodni mjeseci iznosio oko 25 eura. Kako ulazimo u kišni period – a svi relevantni pokazatelji upućuju na to da će se dotoci na našim rijekama, kao i nivoi u našim akumulacijama popraviti – cijenimo da nećemo biti u situaciji da razmišljamo o uvođenju restrikcija“, naveo je Rovčanin.

Što se tiče zavisnosti Crne Gore od uvoza električne energije, stanje je kompleksno, ali se i u tom domenu potvrđuje važnost navedenih postrojenja za energetsku i ekonomsku stabilnost.

„Električna energija i gas su posljednja dva mjeseca na berzama vrtoglavo poskupili preko 100 odsto, ali činjenica je da je proizvodnja EPCG diverzifikovana tako da se, na godišnjem nivou, iz hidroproizvodnje ostvaruje 53 odsto, iz termoelektrane 38 odsto i iz vjetroelektrana devet odsto proizvodnje, pa je lako je zaključiti da energetski bilans Crne Gore zavisi kako od hidroloških prilika, tako i od stabilnog rada TE Pljevlja“, navodi se u saopštenju.

Rovčanin je kazao da kada se posmatra godišnji nivo, može se reći da je Crna Gora u trenutnom energetskom balansu, odnosno da je potrošnja jednaka proizvodnji.

„Tokom prvog i četvrtog kvartala, imamo viškove električne energije, budući da su to periodi sa povoljnim hidrološkim prilikama, dok tokom ljeta imamo manjak električne energije koju, zbog povećane potrošnje, izazvane potrebama turističke sezone, moramo da uvozimo“, naveo je Rovčanin.

On je objasnio da sve veći uticaj na poslovanje EPCG ima i volatilnost cijena električne energije na tržištima Evrope, naročito tokom posljednje dvije godine, pa se, zbog nekih globalnih faktora, kao što su pandemija, situacija sa gasom, sumpor dioksidom, poput cijelog svijeta, suočavaju sa nekim izazovima kojih nije bilo u toj mjeri tokom prethodnih decenija.

Primjera radi, u ovoj godini su cijene za prvi kvartal bile 50 eura/MWh, a do četvrtog kvartala su porasle na 200 €/MWh.

„Pored navedene činjenice, građani nemaju razloga za brigu, jer ne razmišljamo ni o restrikcijama ni o povećanju cijene električne energije“, naveo je Rovčanin.

On je dodao da do restrikcija električne energije može doći jedino usljed više sile, havarije u prenosnoj i distributivnoj mreži.

„Takođe, moramo voditi računa i o likvidnosti kompanije, kako bismo bili u mogućnosti da servisiramo obaveze koje proizilaze iz ugovora o uvozu električne energije. Pogonska spremnost naših postrojenja je na visokom nivou i, dok god su TE Pljevlja i hidroenergetski objekti u funkciji, bićemo u poziciji ne samo da održavamo energetsku i ekonomsku stabilnost Crne Gore, nego i da djelujemo u pravcu izgradnje novih postrojenja“, poručio je Rovčanin.

EPCG će i dalje nastaviti da stimuliše potrošače koji redovno izmiruju svoje obaveze, a što je u ovom trenutku jako važno u cilju održavanja stabilnosti sistema.

„I pored činjenice da je sistem stabilan, EPCG poziva sve potrošače, da zbog aktuelne situacije, koje se reflektuje i na naš elektroenergetski sitem, racionalno koriste električnu energiju kako bi svi zajedno održali sistem stabilnim, posebno imajući u vidu neizvjestnost po pitanju aktuelne energetske krize“, zaključio je Rovčanin.

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije