Connect with us

EKONOMIJA

U PLANU VRAĆANJE I ROBNIH REZERVI

Vlada uvodi socijalne bonove u iznosu od 30 do 100 eura i ograničava cijene životnih namirnica

Iz Ministarstva finansija saopšteno je da će se u toku ove nedjelje raditi na analizi kako na najbolji način ograničiti marže na cijene osnovnih životnih namirnica

Foto: Pobjeda

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je  nakon sjednice Vlade da to ministarstvo u dogovoru sa premijerom Zdravkom Krivokapićem radi na ograničavanju marži na osnovnim životnim namirnicama za socijalno ugrožene kategorije, kako niko ne bi zarađivao na njima.

Najavio je i uvođenje socijalnog bona u visini od 30 do 100 eura za ugrožene kategorije, kao i robnih rezervi, koje će dobro doći u situacijama u kojima je, kako je kazao Spajić, trend cijena vrlo nepovoljan, a u kojima bi država mogla da interveniše.

Državni sekretar Janko Odović kazao je da će se u toku ove nedjelje raditi na analizi kako na najbolji način ograničiti marže na cijene osnovnih životnih namirnica.

“Tu mislimo na hljeb, mlijeko, ulje, čije poskupljenje su građani najviše osjetili… Računamo da ćemo sredinom sljedeće nedjelje imati pravni akt kojim ćemo ograničiti cijene ovih životnih namirnica, odnosno marže”, naveo je Odović.

On je kazao da će u okviru programa socijalnog bona sjutra uputiti javni poziv svim marketima koji žele da se uključe i budu društveno odgovorne.

“Oni će na vrijednost bona davati određenu vrijednost popusta na namirnice koji se tim bonom mogu kupiti. Taj bon mogu dobiti svi građani koji su spadaju u socijalno ugrožene kategorije”, rekao je Odović.

To je, kako je kazao, rezultat Direkcije za socijalnu pravdu, koja je nedavno osnovana.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

EKONOMIJA

MKI: Tužilaštvo i Skupština nisu uradili ništa povodom zloupotreba u državnim preduzećima

Vladin resor je dostavio deset informacija o mogućim zloupotrebama u Skupštini i nadležnim tužilaštvima. Iz SDT-a, kako prenosi „Dan“, juče nisu odgovorili na pitanja da li su bilo šta uradili povodom informacija MKI, dok su iz Skupštine kazali da je u nadležnosti tužilaštva da okonča istražne radnje

Ministar Bojanić, Foto: Vijesti

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i Skupština nisu ništa uradili povodom deset informacija koje su dobili od odjeljenja za borbu protiv korupcije Ministarstva kapitalnih investicija (MKI).

Tačnije, nema zvanične informacije da su pokrenuli bilo kakvu istragu ili saslušanja povodom informacija i dokumentacije koju su dobili, a koje se tiču zloupotreba u državnim preduzećima. Tako tvrde u MKI na čijem je čelu Mladen Bojanić.

„Ubijeđeni smo da je dostavljeni materijal više nego dovoljan da Tužilaštvo i Skupština preduzmu dalje radnje u skladu sa svojim ovlašćenjima. Ministarstvo kapitalnih investicija i Odjeljenje za borbu protiv korupcije će nastaviti sa prikupljanjem i analizom dokumentacije, kako bi pomogli otkrivanju počinjenih zloupotreba. Još jednom apelujemo na državne institucije da u domenu svojih nadležnosti razmotre naše inicijative, kako bi i u praksi doprinijeli ostvarivanju vladavine prava za koje se svi deklarativno zalažu“, naveli su juče iz tog resora.

Skupština: „U nadležnosti državnog tužilaštva je da okonča istražne radnje i preduzme eventualne mjere krivično pravne odgovornosti“

Foto: Skupština Crne Gore

„Dan“ je, nakon što su saopštili da su u poslednjih nekoliko mjeseci dostavili informacije sa dokumentacijom SDT-u i Skupštini u vezi s mogućim postojanjem krivičnih djela u državnim preduzećima, pitao SDT i Skupštinu da li su preduzimali radnje po osnovu dostavljenih informacija.

Iz Skupštine su naveli da je u nadležnosti Tužilaštva da postupi po informacijama.

„Predmetnim informacijama ukazuje se na mogućnost postojanja krivičnih djela, pa je, samim tim, informacije sa propratnom dokumentacijom Ministarstvo kapitalnih investicija dostavilo i nadležnom državnom organu koji vrši poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela. U nadležnosti državnog tužilaštva je da okonča istražne radnje i preduzme eventualne mjere krivično-pravne odgovornosti, što i može biti jedino nadležno postupanje po dostavljenim informacijama“  kazali su, kako prenosi „Dan“, iz Skupštine, čiji je predsjednik Aleksa Bečić.

Naveli su da im je MKI dostavio dvije informacije, od deset koje su spomenuli. U saopštenju MKI je navedeno da su Skupštini dostavili četiri informacije.

Skupština je mogla da postupi po informacijama tako što bi razmotrila informacije na nadležnim odborima, organizovala saslušanja aktera za koje se sumnja da su zloupotrebljavali službeni položaj.

SDT: „Odgovorićemo na pitanja u ponedeljak“

Foto: Standard

Iz SDT-a za ovaj medij juče nisu odgovorili na pitanja, ali su kazali da će odgovoriti u ponedjeljak.

SDT-u je dostavljeno osam informacija, a po jedna Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Vrhovnom državnom tužilaštvu.

MKI su juče kazali da su 22. januara predali informaciju o mogućem postojanju krivičnih djela u vezi s kupovinom četiri broda na kredit za potrebe „Crnogorske plovidbe“ i „Barske plovidbe“ i pozajmicama Vlade za otplatu kreditnog duga. Pet dana kasnije, predali su informaciju o mogućem postojanju krivičnog djela u vezi s prevozom robe i saobraćanjem prugama od strane željezničkog preduzeća „Montekargo“, tokom novembra 2020. godine, a bez sertifikata o bezbjednosti. Početkom ferbuara dostavili su informaciju o mogućem postojanju krivičnih djela prilikom zapošljavanja i isplate otpremnina u „Montekargu“, krajem tog mjeseca informaciju o indicijama o postojanju krivičnog djela zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju u vezi sa zaključivanjem ugovora o kupovini struje sa „Toščelikom“, a na štetu Elektroprivrede.

SDT-u je 5. marta predata informacija o indicijama o postojanju krivičnog djela zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju u vezi potrošnje radnih sati za rad Termoelektrane „Pljevlja“ i javne nabavke ekološke rekonstrukcije prvog bloka koji je pokrenula Elektroprivreda. Zatim, 31. marta je predata informacija o mogućem postojanju krivičnog djela prilikom ugovaranja, mjerenja i utovara rude boksita u vagone kompanije „Montekargo“ u Nikšiću, prevoza robe prugom do Bara, ugrožavanja bezbjednosti i imovine željezničkih firmi, a sve u aranžmanima sa firmama „Uniprom“, „Uniprom metali“ i „Metal investments limited“ (Hong Kong).

„Specijalnom državnom tužilaštvu je 22. aprila predata informacija o mogućem postojanju krivičnih djela zloupotrebe službenog položaja i prevare na štetu Željezničke infrastrukture (ŽICG), prilikom novčanog obeštećenja za sedam lica početkom 2017. godine. Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici je 14. maja predata informacija o mogućem postojanju krivičnog djela – nesavjestan rad u službi iz člana 417. Krivičnog zakonika Crne Gore, Slavice Dožić, službenog lica kod privrednog društva ŽICG. Vrhovnom državnom tužilaštvu je 2. jula predata informacija o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza 2.664 tone rude boksita iz Nikšića krajem 2019, odnosno, 2020. godine“, precizirali su iz Ministarstva kapitalnih investicija.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Pekari najavili poskupljenje hljeba

Neradna nedelja je, smatraju, takođe donijela probleme industrijskim pekarima i podsjećaju da je ulje je poskupilo 124 odsto, šećer 57 odsto, gorivo…

Foto: Ilustracija

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Povećanje cijena hljeba je neminovnost koja zahtijeva temeljno preispitivanje poslovnih politika proizvođača, te razumijevanje i podršku trgovaca, ocijenjeno je na prvoj sjednici Grupacije proizvođača pekarskih proizvoda, formirane u okviru Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore (PKCG).

Kako su kazali iz PKCG, privrednici su ocijenili da su dugogodišnji problemi u pekarskoj industriji nastali prvenstveno kao posljedica niske cijene osnovne vrste hljeba, koja čini oko 70 odsto ukupne proizvodnje pekarskih proizvoda.

„Prosječna cijena osnovne vrste hljeba od 0,37 eura sa PDV-om, po kojoj ga pekare prodaju trgovcima, datira iz aprila 2019. godine, a u međuvremenu je došlo do značajnog rasta cijena energenata, brašna i ostalih repromaterijala. U maloprodajnim objektima cijena ovog hljeba iznosi 0,50 eura. Činjenica je da se povrat neprodatog hljeba vrši svaki dan, te ga pekare moraju prodavati po znatno nižim cijenama ili uništavati“, kazali su.

Ističu da je u prethodnoj godini ovaj sektor imao gubitak od preko 11 miliona eura, što je posledica nedostatka turističke tražnje zbog pandemije, porasta cijena sirovina i ostalih inputa potrebnih za proizvodnju, kao i uvođenja neradne nedjelje.

„Samo u periodu od maja 2020. do maja 2021.godine došlo je do povećanja cijene pšenice sa 17 na 22 dinara što je uslovilo povećanje cijene brašna. Ulje je poskupilo 124 odsto, šećer 57 odsto, ambalaža, folija 60 odsto, aditivi, smjese i ostale komponente vise od 40 odsto, lož ulje 35 odsto, a gorivo sa 1,03 na 1,21 eura, što je sve zajedno uticalo na povećanje troškova“, objašnjavaju.

Neradna nedelja je, smatraju, takođe donijela probleme industrijskim pekarima koje proizvode uglavnom plasiraju kroz trgovačke objekte, a u 2020. godini trgovine, pa time ni industrijske pekare nisu radile čak 65 dana, što je uticalo na ostvarene rezultata.

Uzimajući u obzir to da je hljeb proizvod koji se uglavnom konzumira u svježem stanju, potrošači se opredjeljuju za kupovinu svježega hljeba nedeljom u malim pekarama.

„Finansijska situacija u kojoj se nalaze industrijske pekare je teška. One nemaju mogućnost redovnog izmirivanja obaveza prema dobavljačima i radnicima i prinuđeni su da potrebene sirovine i repromaterijal nabavljaju putem kompenzacija, što proizvode čini mnogo skupljim nego kada se nabavljaju direktno od proizvođača“, saopšteno je nakon sjednice.

Konstatovano je i da se cijene hljeba formiraju slobodno od avgusta 2001. godine, i od tada svaki proizvođač samostalno definiše sopstvenu politiku cijena, koja treba da omogući pozitivno poslovanje i redovno izmirivanje obaveza prema zaposlenima i državi.

„I pored toga, proizvođači pekarskih proizvoda su uvijek u dilemi kada moraju povećati cijenu osnovne vrste hljeba. Međutim, značajan porast cijena svih inputa upućuje na neohodnost povećanja cijena ovog proizvoda, jer će u suprotnom doći do prestanka rada pojednih subjekata zbog neodržive cijene od 0,37 eura po vekni.“

Na sjednici je bilo riječi o izmjenama Zakona o akcizama iz jula 2017. godine koje se odnose na pravo povraćaja dijela plaćene akcize na gasna ulja korišćena kao motorno gorivo za industrijske i komercijalne svrhe.

„Naime, pekare koje koriste to gorivo su izmjenama načina obračuna povraćaja akciza dovedene u nepovoljniji položaj od drugih pekara. Stoga je potrebno ponovo pokrenuti inicijativu za izmjenu Zakona o akcizama u smislu da se povraćaj dijela plaćene akcize na gasna ulja za pravna lica koja se bave proizvodnjom prehrambenih proizvoda vezuje za stvarni utrošak energenta, a ne za ukupan prihod. Takođe, zbog uvođenja plinskih instalacija u pogone neophodno je dopuniti Zakon kako bi se i u ovom slučaju omogućio povrat akcize“, zaključuje se u saopštenju.

Na sjednici je za predsjednika Grupacije izabran je Radivoje Bakić, direktor Inpeka, a za zamjenika predsjednika Vesko Nikolić, direktor Uniprom pekare iz Nikšića.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić: Smanjena kamata na kineski dug, godišnja ušteda osam miliona eura

Ministarstvo i Vlada nastaviće da poboljšavaju finansijsku i ekonomsku situaciju u državi, dodao je ministar

Pratite portal Berane online na Instagramu Klikom ovdje

Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić kazao je da je kamatna stopa na dug prema kineskoj Eksim banci smanjena sa dva odsto u dolarima na 0,80 odsto u eurima i da je na taj način Ministarstvo finansija uspjelo da zaštiti državu od valutnog rizika.

„Po ovom osnovu ćemo uštedjeti četiri miliona na polugodišnjem nivo, odnosno osam miliona godišnje“, istakao je Spajić.

Ministar je objasnio da je ovom prethodila višemjesečna priprema i da će ušteda od osam miliona na godišnjem nivou ići direktno u budžet.

„Imali ismo jednu teško naslijeđenu situaciju, jer taj dug koji je bio u dolarima nikad nije bio pretvoren u eure. Imali smo veliki dug prema Eksim banci i za sve ove godne smo zbog toga imali oko 109 miliona eura gubitak. Ovaj hedžing aranžman je morao biti urađen mnogo ranije što se nije desilo i u mandatu ove Vlade je urađen“ rekao je Spajić.

On je na konferenciji saopštio i da se uvodi ograničena marža na osnovne životne namirnice.

Naglasio je da će Ministarstvo i Vlada nastaviti da poboljšavaju finansijsku i ekonomsku situaciju u državi i da će ušteda od četii miliona biće usmjerena u probleme sa kojima se suočava crnogorska ekonomija ovih dana, a to je skok cijena životnih namirnica.

Spajić je na Tviteru napisao da je hedžing aranžman urađen po Zakonu o budžetu za ovu godinu.

„Nastavljaju se pregovori se pregovori o refinansiranju i optimizaciji javnog duga CG, a ovim aranžmanom se daje prijeko potrebno vrijeme da se to uradi na najbolji mogući način“, napisao je Spajić na svom Tviter nalogu.

Vlada i Exim banka potpisale su 30. oktobra 2014. godine ugovor o zajmu od 943.991.500 dolara za autoput koji gradi kineska kompanija CRBC. Ugovor je u ime Vlade potpisao tadašnji ministar finansija Radoje Žugić, koji je sada guvemer Centralne banke. On je već početkom 2015. godine na novinarsko pitanje da li će na crnogorsku ekonomiju i održivost javnih finansija uticati valutni rizik usljed pada vrijednosti eura u odnosu na američki dolar, rekao da nema nikakvih valutnih rizika.

„Ugovorom Vlade i CRBC-a definisan je valutni kurs dolara i eura u momentu potpisivanja ugovora o izgradnji. Dakle za period izgradnje nema nikakvih valutnih rizika,“ kazao je Žugić.

Na mogući valutni rizik upozoravali su iz opozicije, ali i finansijski stručnjaci koji su upozorili da je pitanje kakav će za šest godina, po isteku grejs perioda, biti odnos eura i dolara, ali tendencije govore da će vrijednost eura biti još manja nego sada. I tadašnji ministar saobraćaja Ivan Brajović je u januaru 2015. godine rekao da nema rizika.

„Definisali smo odnos eura i dolara na dan potpisivanja ugovora o projektovanju i izgradnji, na 26.02.2014, tako da u smislu završetka radova u naredne četiri godine sadašnje promjene nemaju uticaj. Naš grejs period je šest godina. Jednu dvadesetosminu glavnice počinjemo da vraćamo i vratićemo 2021, a kompletnu 2035. Sasvim dovoljno vremena. Volim da mi se niko ne miješa u posao, ali ni ja drugima. Siguran sam da naše Ministarstvo finansija ozbiljno razmišlja o tome kako će se zaštititi od valutnog rizika u periodu. A, koji je krajni rok da se to postigne? Upravo početak otplate glavnice”, kazao je Brajović koji je bivši predsjednik Skupštine.

 

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije