POLITIKA
LOKALNI IZBORI
Vlast promijenjena u sedam opština: Pogledajte sve rezultate
Pobjednici 30. avgusta ostvarili su ubjedljive pobjede u Podgorici, Zeti, Žabljaku, Pljevljima, Budvi, Tivtu…

Koalicija „Svi za naš grad“ osvojila je najviše glasova na izborima u Podgorici, ali većinu imaju stranke koje su pobijedile na parlamentarnim izborima 2020. godine, pokazuju preliminarni rezultati juče održanih lokalnih izbora u 14 crnogorskih opština.
DPS je imao vlast u osam od 14 gradova u kojima su birane lokalne vlasti. Ali DPS će, kako sada stvari stoje, vlast formirati u Baru, Plavu i Bijelom Polju, dok su opozicione stranke ostvarile pobjedu u Pljevljima, na Žabljaku, Danilovgradu i Kolašinu.
Promjena vlasti dogodila se, po preliminarnim podacima, u sedam opština.
Prema posljednjim podacima, DPS će biti u vlasti zajedno sa SD-om i SDP-om u Plavu. U Rožajama, apsolutnu pobjedu ostvarila je Bošnjačka stranka.
S druge strane, političke snage koje su osvojile na državnom nivou vlast 30. avgusta 2020. godine bile su ubjedljive u Podgorici, Zeti, Žabljaku, Pljevljima, Budvi i Tivtu.
Donosimo preliminarne rezultate izbora po gradovima, po mandatima ili procentima. Promjene su moguće, samim tim i mogućnost greške. Za Opštinu Rožaje još nema detaljnih podataka.
Podgorica (podaci CDT-a)
Pravo glasa u Glavnom gradu Podgorica imalo je 143.523 građana. Izašlo je nešto manje od 70 odsto.
1. SNP – “Temeljno za Podgoricu” – Nebojša Vuksanović – 2,8% – 0 mandata
2. Svetosavska srpska lista – “Saberimo se za Nemanjin grad” – Mirko Rmandić – 0,2 – 0
3. Pokret Evropa sad – Jakov Milatović – 21,7% – 13
4. Aleksa Bečić – Demokrate – Demos – Ujedinjena Crna Gora – “Idemo ljudi – Danilo Šaranović” – 10,8 % – 6
5. Demokratski front – “Za budućnost Podgorice – Jelena Borovinić Bojović” – 18,2 % – 11
6. Dritan Abazović – “Može Podgorica – Ovo je naš grad!” – Građanski pokret URA – CIVIS – Albanska alternativa – Luka Rakčević – 6,4 % – 4
7. Preokret – Srđan Perić – 1,8 – 0
8. Pokret “Svi za naš GRAD – Ivan Vuković” – 38,1 – 24
Bar (izvor Demokrate)
Pravo glasa u opštini Bar imalo je 39.854.
1. Bošnjačka stranka – “Ispravno za Bar” – jedan mandat
2. Stranka pravde i pomirenja – “Za buduće generacije” – nula mandata
3. Radomir Novaković Cakan – “Biram Bar” – dva mandata
4. Vukan Golubović – Prava Crna Gora – Marko Milačić – nula mandata
5. “Za budućnost Bara” – Maja Vukićević – pet mandata
6. “Novo vrijeme za Bar” – Socijaldemokrate – Branislav Bane Nenezić – tri mandata
7. Dragan Tufegdžić – “Idemo ljudi! Demokratski, evropski, ujedinjeno za Bar” – Demokrate – Evropa sad – Ujedinjena Crna Gora – osam mandata
8. “Prava stvar – Koalicija Zajedno Bar” – Dušan Raičević – Demokratska partija socijalista – Socijaldemokratska partija – Liberalna partija – 15 mandata
9. Dritan Abazović – “Može Bar! Može Crna Gora” – Građanski pokret URA – Civis – Albanska alternativa – tri mandata
10. Socijalistička narodna partija – “Temeljno za Bar” – nula mandata
Bijelo Polje (izvor DF)
Pravo glasa u opštini Bijelo Polje imalo je 39.469.
1. Evropa sad – Za Bijelo Polje – četiri mandata
2. Stranka pravde i pomirenja – Za buduće generacije – nula mandata
3. Idemo ljudi – Miodrag Migo Pajović – Demokrate – Ujedinjena Crna Gora – Građanski pokret “Ljudi i tačka” – pet mandata
4. Dritan Abazović – Može Bijelo Polje! Može Crna Gora – Građanski pokret URA – dva mandata
5. Demokratski front – Za budućnost Bijelog Polja – pet mandata
6. Nezavisna građanska lista – Nijaz Avdić – nula mandata
7. Demokratska partija socijalista – Socijaldemokrate – Socijaldemokratska partija – Bjelopoljska partija – Liberalna partija – “Prava stvar, još bolje za Bijelo Polje” – 15 mandata
8. Socijalistička narodna partija – “Temeljno za Bijelo Polje” – dva mandata
9. Svetosavska srpska lista – Svetislav Perišić – “Za grad Miroslavljevog jevanđelja” – nula mandata
10. Predrag Terzić – Prava Crna Gora – Držimo riječ – Marko Milačić – nula mandata
11. Bošnjačka stranka – „Ispravno za Bijelo Polje“ – četri mandata
Pljevlja
Pravo glasa u opštini Pljevlja imalo je 24.592 birača. Izašlo je 70, 52 upisanih birača.
1. Nikola Rovčanin – “Idemo ljudi” – Demokrate, Pokret za Pljevlja, Ujedinjena Crna Gora – sedam mandata
2. Demokratski front – “Za Budućnost Pljevalja” – Milan Lekić – 12 mandata
3. Evropa sad – “Za Pljevlja” – četiri mandata
4. Stranka pravde i pomirenja – “Za buduće generacije” – nula mandata
5. Saša Grbović, Nidal Idris – “Temelj za bolja Pljevlja” – Socijalistička narodna partija, Građanski pokret URA – dva mandata
6. “Prava stvar – Da pobijede Pljevlja” – Demokratska partija socijalista, Bošnjačka stranka, Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija – devet mandata
Rožaje (nema kompletnih podataka)
Pravo glasa imalo je 22.806 građana.
1. Evropa sad – “Za Rožaje”
2. “Za budućnost Rožaja” – Nova srpska demokratija, Socijalistička narodna partija –
3. Bošnjačka stranka – “Ispravno za Rožaje” – 22 mandata
4. Stranka pravde i pomirenja – “Za buduće generacije” – Seid Hadžić
5. Dritan Abazović – “Može Rožaje! Može Crna Gora!” – Građanski pokret URA
6. “Prava stvar – Koalicija za bolji život Rožaja” – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate, Liberalna partija
7. Aleksa Bečić – “Idemo ljudi” – Demokrate
Budva (izvor Demokrate)
Pravo glasa imalo je 18.783.
1. Demokratski front – Milo Božović – „Budva na prvom mjestu“ – 49.50% – 18 mandata
2. Koalicija „Prava stvar, jedinstveni za Budvu – Dragana Mitrović“ – DPS, SDP, SD; LP i GI 21.maj“ – 26,17 % – devet mandata
3. Prava Crna Gora – „Držimo riječ – Marko Milačić za sve građane Budve“ – nula mandata
4. Socijalistička narodna partija – „Temeljno za Budvu“ – 3.49 % – jedan mandat
5. Koalicija Demokratska Crna Gora – Demos „Dragan Krapović – Idemo ljudi – Demokrate – Demos“ – 13,02 % – četiri mandata
6. Grupa birača Građanska akcija – “Božidar Vujičić Građanska akcija – Za bolju Budvu” – nula mandata
7. Građanski pokret URA – „Dritan Abazović – Može Budva Može Crna Gora” – 5,24 % – jedan mandat
Danilovgrad (izvor DF)
Pravo glasa imalo je 13.179 mandata.
1. “Prava stvar – koalicija Stabilno naprijed za Danilovgrad” – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate i Liberalna partija – Branko Bošković – deset mandata
2. Građanska inicijativa “21. maj” – Branko Baletić – nula mandata
3. Ujedinjeni za pravi grad – jedan mandat
4. Evropa sad – “Za Danilovgrad” – osam mandata
5. Aleksa Bečić – Demokrate – “Idemo ljudi” – pet mandata
6. SDP i Građani – “Svim srcem za Danilovgrad” – jedan mandat
7. Dritan Abazović – “Može Danilovgrad! Može Crna Gora!” – Građanski pokret URA – dva mandata
8. “Preokret za Danilovgrad” – Vuk Iković – jedan mandat
9. SNP – “Temeljno za Danilovgrad” – jedan mandat
10. Demokratski front – “Za budućnost Danilovgrada” – pet mandata
11. “Danilovgrađani naša snaga” – nula mandata
Zeta (izvor DF)
Pravo glasa imalo je 12.524 građana.
1. Demokratska Crna Gora – Aleksa Bečić – “Idemo ljudi – Idemo Zeta” – 21 %
2. Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija, Socijaldemokrate – “Prava stvar – Dokazano za Zetu” – 25 %
3. Socijalistička narodna partija – “Temeljno za Zetu – Slađana Kaluđerović” – 4,1 %
4. Demokratski front – “Za budućnost Zete” – 49 %
Tivat (izvor savez Da zapečatimo)
Pravo glasa imalo je 11.993.
1. “Temelj za bolji Tivat – URA-SNP” – nula mandata
2. Tivatska akcija i Goran Božović – “Časno i odgovorno za bolji Tivat- jer smijemo i umijemo – Mirko Kovačević” – jedan mandat
3. Bokeški forum – “Ajmo za Tivat, ajmo za Boku” – jedan mandat
4. “Prava stvar za Tivat svih nas“ – koalicija Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija, Liberalna partija – 12 mandata
5. Željko Komnenović – “Narod pobjeđuje, Demokrate, DSS, Evropa sad – Za Tivat” – deset mandata
6. Demokratski front – “Za budućnost Tivta i Boke (Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija)” – tri mandata
7. HGI „Tivat – naše mjesto pod suncem” – tri mandata
8. Krtoljska lista – “Složno svi” – dva mandata
9. Arsenal za Tivat – nula mandata
Plav (izvor DPS-SDP-SD)
Pravo glasa u Plavu imalo je 9.364 građana.
1. Bošnjačka stranka – “Ispravno za Plav” – sedam mandata
2. Koalicija “Zajedno za pobjednički Plav” – Socijaldemokrate, Demokratska partija socijalista, Socijaldemokratska partija – 16 mandata
3. Evropa sad – “Za Plav” – nula mandata
4. Esad Barjaktarević – “Može Plav! Može Crna Gora” – Građanski pokret URA, Albanska alternativa – tri mandata
5. Socijalistička narodna partija – “Temeljno za Plav” – jedan mandat
6. “Za našu budućnost” – Demokratska narodna partija, Nova srpska demokratija, Prava Crna Gora – četiri mandata
Kolašin (izvor OIK)
Pravo glasa imalo je 6.097 građana.
1. Socijalistička narodna partija – „Temeljno za Kolašin“ – 8,94 % – tri mandata
2. Demokratski front – „Za budućnost Kolašina“ – 13,69 % – četiri mandata
3. „Može Kolašin! Može Crna Gora! – Dritan Abazović – Građanski pokret URA i slobodni građani“ – 3,56 % jedan mandat
4. Evropa sad – „Za Kolašin“ – 11,61 % – tri mandata
5. Grupa birača – Za naš Kolašin – Momčilo Vukčević – 5,95 % – dva mandata
6. Vladimir Martinović – “Idemo ljudi” – Demokrate – Ujedinjena Crna Gora – 26,74 % – devet mandata
7. Pokret „Zajedno gradimo Kolašin“ – Demokratska partija socijalista – Socijaldemokratska partija – Socijaldemokrate – 29,51 % – devet mandata
Žabljak (izvor Demokrate)
Pravo glasa imao je 3.031 birač.
1. “Prava stvar, koalicija radimo i razvijamo Žabljak – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate Crne Gore” – 11 mandata
2. Demokratski front – “Za budućnost Žabljaka” – pet mandata
3. “Demokrate – Pero Popović – Idemo ljudi” – pet mandata
4. Durmitorska inicijativa – “Naš grad naša inicijativa” – šest mandata
5. “Velibor Ostojić – Prava Crna Gora – Držimo riječ – Marko Milačić” – jedan mandat
6. SNP – “Temeljno za Žabljak” – dva mandata
Plužine (izvor OIK)
Pravo glasa imalo je 2.382 birača.
1. “Aleksa Bečić – Demokrate – DSS – Idemo ljudi” – četiri mandata
2. “Za budućnost Pive – Nova srpska demokratija” – šest mandata
3. SNP – “Plužine znaju zašto” – 17 mandata
4. “Može Piva – Može Crna Gora – Dritan Abazović” – jedan mandat
5. “Prava stvar, koalicija Napredak za Plužine – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate Crne Gore“ – dva mandata
Šavnik (izvor OIK)
Pravo glasa imalo je 1.968 birača. Glasanje je, međutim, prekinuto na pet biračkih mjesta, i biće ponovljeno. Tamo gdje se glasalo, rezultati su sljedeći:
1. Demokrate – Ujedinjena Crna Gora – Evropa sad – “Idemo ljudi” – 80 glasova
2. “Prava stvar – Koalicija Nastavljamo domaćinski za Šavnik” – Demokratska partija socijalista, Socijaldemokrate – 429 glasova
3. “Za budućnost Šavnika” – Socijalistička narodna partija – Nova srpska demokratija – Demokratska narodna partija – 424 glasa
POLITIKA
Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori
„Crna Gora više nego ikad zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma“, tvrdi Đukanović

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović boravi u Sarajevu, gdje je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu održao predavanje i razgovor s profesorima i studentima na temu „Regionalni odnosi i geopolitički izazovi na Zapadnom Balkanu.
Govoreći o odnosima između Crne Gore i Bosne i Hercegovine, Đukanović je podsjetio na različite etape kroz koje su ti odnosi prošli, uključujući i greške iz devedesetih godina.
„Sjetićemo se nesumnjivih grešaka u tadašnjoj državnoj politici Crne Gore, ali i činjenice da je Crna Gora vrlo brzo stala na ispravno stanovište, nastavila da gradi dobrosusjedske odnose i postala faktor stabilnosti i promocije demokratije“, istakao je on, podsjećajući na referendum o nezavisnosti Crne Gore koji je proveden „po strogim i po mnogima nepravednim pravilima Evropske unije“, kazao je Đukanović, prenosi Danas.
Smatra da je zastoju u evropskim integracijama doprinijelo pogoršanje međususjedskih odnosa jer u nedostatku evropske dinamike dolazi do „vaskrsavanja nacionalizama“, koji uvijek narušavaju stabilnost i odnose među državama.
„Crna Gora danas je više nego ikad ranije zapljusnuta uticajem velikosrpskog nacionalizma i plašim se da je to dovelo i do kvarenja dobrosusjedskih odnosa, uključujući odnose sa Bosnom i Hercegovinom i Hrvatskom“, naglasio je on.
Na kraju je izrazio nadu da ti procesi neće ostaviti dugoročne posljedice, te da će se odnosi između Crne Gore i Bosne i Hercegovine brzo vratiti na put prijateljske saradnje.
Đukanović je naveo da Beograd od 19. vijeka smatra Crnu Goru svojim prirodnim plijenom.
“Moramo što pre shvatiti da će najveći deo onoga što će se ovde dešavati zavisi od nas”, rekao je Đukanović.
Govoreći o ulozi Srbije u regionu, Đukanović je rekao da je ona najveća država u regionu.
„Svi bismo, siguran sam, s radošću pozdravili Srbiju koja čvrsto staje na put evropskog razvoja, jer bi smo u tome prepoznali dugoročno skladne susjedske odnose“, rekao je.
U tome bismo prepoznali nagovještaj dugoročnije skladnih odnosa u regiji. Crna Gora zbog istorijskih veza ima i dodatne odgovornosti, ali i dobro razumijevanje prilika u Srbiji, ali i želju da pomogne demokratskoj Srbiji, naveo je Đukanović.
„U vrijeme kada je bila metastaza Miloševićeve politike u Srbiji, puno ljudi koji su nagovještavali bolju alternativu za Srbiju su se morali seliti u Crnu Goru i tu dobili utočište i mogućnost za vođenje politike koja bi doprinijela kraju Miloševićeve politike“, poručio je Đukanović.
To je rađeno, kako ističe, iz dobrih emocija i uvjerenja kada ne bude Miloševića u Srbiji, to će biti blagotvorno za cijeli region.
„Iskustvo u Crnoj Gori nas opominje da je ideologija velikosrpskog nacionalizma veoma istrajna, veoma. Od Garašaninovih Načertanija s polovine XIX veka svako malo obnavljaju se aspiracije velikosrpskog nacionalizma prema Crnoj Gori.
Poruka je uvijek ista: „Crnogorci su izmišljena nacija, svi od srpstva“ pa ako je tako postavlja se pitanje „što će Crna Gora?“. Zašto to ne bi bila proširena srpska država pa da taj svet srpstva bude u „Velikoj Srbiji“?“, kazao je Đukanović i dodao „prošli smo kroz više etapa, ova je poslednja i ona je najzanimljivija jer nudi najbolje ilustracije“.
Potom je govorio o projektu „Otvorenog Balkana“.
„Komšić, Vjosa Osmani i ja smo kategorično od prvog trena protiv tog projekta „Open Balkan“ – „Otvorenog Balkana“. Nailazili smo na apsolutno nerazumevanje i u Evropi i u SAD-u oko toga jer je njihovo obrazloženje bilo da je to projekat ekonomske saradnje. Formalno, nema sumnje da bi to bila ekonomska saradnja.
Ali to je bio projekat koji je trebao da institucionalizuje dominaciju Srbije i i Albanije u regiji. Mogu čak da povjerujem da oni koji su insistirali na implementaciji tog projekta nisu podrazumijevali ono što smo mi vidjeli kao ozbiljnu pretnju.
Nije najvažnije šta vi mislite da taj projekat donosi, nego je važno kako ga čitaju oni koji kreiraju politiku u regionu. Morali biste biti ozbiljno naivan da povjerujete da će se Tirana i Beograd zadovoljiti ekonomskom dominacijom, jer su dvije najveće ekonomije.To bi bilo institucionalizovanje okvira za dominaciju Srbije i Albanije koja bi obavezno završila pokušajem nove promocije Velike Srbije i Albanije u prirodnim granicama i zato smo bili protiv.
Već u to vrijeme kao nadogradnja Otvorenog Balkana u ozbiljnim političkih krugovima afirmisala ideja srpskog sveta. „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori.
Ako neko nastupa prema vama sa idejom da poništi vaš državni nacionalni identitet šta da radite sem da se odbranite?“, kazao je Đukanović.
POLITIKA
Bečić: Suspendovana još četiri policijska službenika, čišćenje sistema se neće zaustaviti
Potpredsjednik Vlade je kazao da su policajci suspendovani zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi

U okviru odlučne i institucionalno vođene borbe protiv kriminala, korupcije i svih nedozvoljenih uticaja unutar sistema, danas su suspendovana još četiri policijska službenika Uprave policije Crne Gore, zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije, kao i zbog utvrđenih bezbjednosnih smetnji za dalji rad u službi, saopštio je Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku i koordinator Biroa za operativnu koordinaciju obavještajno-bezbjednosnog sektora (BOK).
„Svim licima kojima su do sada utvrđene bezbjednosne smetnje su, u skladu sa članom 176 stav 6 Zakona o unutrašnjim poslovima, odmah oduzete službene legitimacije, značke, oružje i cjelokupna oprema koja im je bila povjerena u okviru dužnosti.
Po prvi put u savremenoj istoriji Uprave policije, sprovodi se sveobuhvatan i masovan proces provjere integriteta policijskih službenika, ne samo kroz formalne procedure, već i kroz analizu njihovog životnog stila, materijalnih resursa i bezbjednosnih smetnji. Jer nije dovoljno nositi uniformu, ako vrijednosti koje ona simbolizuje nijesu i lične“, navodi se u saopštenju koje je Bečić dostavio medijima.
Potpredsjednik Vlade i lider Demokrata poručio je da hibridno djelovanje organizovanog kriminala, uvezanost sa pojedincima unutar institucija, više nikada neće imati zaklon u državnom aparatu, ma koliko se tome protivili pojedini činioci društveno-političko-medijske scene.
„Proces čišćenja sistema od svih nedozvoljenih uticaja se neće zaustaviti. Očekujem da se ovaj proces nastavi još snažnije i dublje, do posljednjeg člana sistema koji je služio mafiji, a ne državi. Jer samo potpuno čist bezbjednosni sektor može garantovati građanima ono što im je godinama uskraćivano, povjerenje, sigurnost i pravdu.
Značku i autoritet ove države mogu i smiju nositi samo oni koji nemaju šta da kriju, ali imaju šta da brane, zakon, građane i čast profesije.
U tom duhu, upućujem punu podršku i čestitke ministru unutrašnjih poslova Danilu Šaranoviću i direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji su pokazali da postoji snaga, znanje i hrabrost da se sistem mijenja iz temelja“, zaključuje se u saopštenju.
POLITIKA
Zelenski stiže u Podgoricu: Potpisuje bezbjednosni sporazum sa Milatovićem
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski doputovaće 15. maja u zvaničnu posjetu Crnoj Gori, gdje će se sastati sa predsjednikom Jakovom Milatovićem, saznaje portal „Dana“ iz dobro obaviještenih izvora.
Tokom posjete, dvojica lidera potpisat će bilateralni bezbjednosni sporazum, u okviru šireg okvira saradnje između Ukrajine i država članica NATO saveza.
Riječ je o dokumentu koji slijedi model bezbjednosnih sporazuma kakve je Ukrajina već zaključila s nekoliko zapadnih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačku, Francusku i Italiju. Cilj ovih sporazuma je pružanje dugoročne podrške Ukrajini u oblasti bezbjednosti i odbrane, kroz vojnu pomoć, obuku, obavještajnu saradnju i jačanje otpornosti zemlje koja se suočava s ruskom agresijom.
Crna Gora će ovim činom potvrditi svoju čvrstu podršku teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine, te se pridružiti grupi NATO članica koje su već preuzele obaveze u okviru zajedničke deklaracije iz jula 2023. godine.
Detalji sporazuma biće saopšteni nakon zvaničnog potpisivanja u Podgorici.
- HRONIKA4 дана ranije
Pucnjava u Siti kvartu: Ranjen Igor Nedović
- DRUŠTVO3 дана ranije
(FOTO) Šavnik: Sletio sa puta, ispao iz auta i povrijeđen 12 sati visio iznad litice držeći se za rastinje
- DRUŠTVO4 дана ranije
Dijaspora u Luksemburgu večeras organizuje proslavu Dana nezavisnosti Crne Gore
- EKONOMIJA3 дана ranije
Alabar obišao Kolašin: Rukovodstvo ga upoznalo sa potencijalima opštine
- POLITIKA2 дана ranije
Đukanović: „Srpski svet“ je ljepše ime za „Veliku Srbiju“, za ono što je preteći kancer Crnoj Gori
- HRONIKA2 дана ranije
Za vikend uhapšeno 80 vozača: Vozili pijani, drogirani, počinjeni i drugi teži prekršaji