Connect with us

BALKAN I SVIJET

PREDSJEDNICI SRBIJE I AMERIKE RAZGOVARALI

Vučić: Vjerujem u snažnije partnerstvo sa Amerikom pod vođstvom Trampa

Vučić je na Instagramu naveo da je sa Trampom imao „odličan razgovor, srdačan i sadržajan“

Vjerujem u snažnije partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama pod vođstvom Donalda Trampa, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić 10. novembra, nakon telefonskog razgovora sa novoizabranim američkim predsjednikom.

Vučić je na Instagramu naveo da je sa Trampom imao „odličan razgovor, srdačan i sadržajan“.

Republikanac Tramp je na izborima 5. novembra pobijedio aktuelnu potpredsjednicu SAD-a Kamalu Haris. Trampu će ovo biti drugi mandat u Bijeloj kući.

Vučić je, kako je rekao, izrazio nadu da će Tramp posjetiti Srbiju, ocjenjujući da je Srbija bila zemlja gdje je podrška za njegov izbor na mjesto predsjednika SAD-a bila „najveća u Evropi“.

„I predsjednik Tramp se zahvalio na ogromnoj podršci koju je dobio od građana Srbije, od srpskog naroda“, naveo je Vučić.

Predsjednik Srbije je rekao da vjeruje da će sa zvaničnim Vašingtonom u narednom periodu moći da razgovara o unapređenju odnosa na svim poljima.

„Siguran sam da ćemo, i uz podršku naših prijatelja – a pod prijateljima računam kompletno okruženje predsjednika Trampa koji su i večeras bili sa njim tokom razgovora – da će on moći da napravi Ameriku velikom, a da ćemo mi moći da napravimo Srbiju pristojnom zemljom i zemljom koja će moći vrlo dobro da sarađuje sa SAD“, dodao je Vučić.

Nakon što Kongres potvrdi glasanje elektorskog koledža 6. januara, Tramp i njegov budući potpredsjednik, američki senator Džej Di Vens, trebalo bi da preuzmu dužnost 20. januara.

Nakon prvog Trampovog mandata, koji je završen nakon što je izgubio izbore 2020. godine, njega je na mjestu predsjednika SAD-a nasljedio demokrata Džo Bajden.

Za razliku od 2020, kada je vlast u Beogradu otvoreno podržala Trampa, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom ove izborne kampanje u SAD-u poručivao da „ima preferencije“, ali da o tome neće javno da govori.

Provladini mediji u Srbiji otvoreno su pružali podršku Trampu.

Ocjene da se zvanični Beograd ponovo svrstao na stranu republikanskog kandidata, bile su praćene vijestima o posjetama Trampovih bliskih saradnika Srbiji uoči izbora u SAD.

U Beogradu je u septembru bio Donald Tramp Mlađi. Sin republikanskog kandidata je sa grupom biznismena iz Srbije razgovarao o potencijalnim investicijama.

Poslovne poduhvate u Beogradu već ima i Trampov zet Džared Kušner sa čijom je firmom u maju ugovorena izgradnja poslovno-stambenog kompleksa na mjestu nekadašnjeg Generalštaba čiji su djelovi porušeni u NATO intervenciji 1999. godine.

Vučić je u prisustvu Donalda Trampa, kao tadašnjeg američkog predsjednika, u septembru 2020. u Bijeloj kući sa tadašnjim premijerom Kosova Avdulahom Hotijem potpisao Sporazum o normalizaciji ekonomskih odnosa između Srbije i Kosova, poznat kao Vašingtonski sporazum.

Tramp je sporazum označio kao svoj uspjeh.

Projekti predviđeni Vašingtonskim sporazumom, poput izgradnje „auto-puta mira“ Niš (Srbija) – Priština (Kosovo), kao i željeznička linija, te podjela jezera Gazivode – tek da su započeti.

Izgrađeno je nekoliko kilometara puta od Niša prema kosovskoj granici.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

BALKAN I SVIJET

Barselona uklanja asfalt kako bi grad učinila prijatnijim za život

Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja

Vlasti u Barseloni intenzivno sprovode projekte ozelenjavanja grada, uklanjajući slojeve asfalta sa pojedinih ulica i trgova kako bi više prostora vratile zemljištu, kišnici i vegetaciji. Cilj ovih inicijativa je da grad postane otporniji na sve učestalije toplotne talase i intenzivne padavine, koje se povezuju sa posljedicama klimatskih promena.

Stručnjaci ističu da asfaltirane i betonske površine sprečavaju prirodno upijanje kišnice, zadržavaju toplotu i doprinose stvaranju neprijatnijeg urbanog okruženja. Vraćanjem prostora zemljištu i sadnjom drveća omogućava se da se kišnica ponovo infiltrira u tlo, snižava se temperatura u gradu, poboljšava kvalitet vazduha i stvaraju povoljniji uslovi za razvoj biodiverziteta.

Jedan od najpoznatijih primjera ove transformacije su barselonski „superblokovi“ (Superilles), u kojima je saobraćaj motornih vozila ograničen, a nekadašnji kolovozi pretvoreni u zelene površine namenjene pešacima, biciklistima i boravku građana.

Pored razvoja superblokova, Barselona ulaže u izgradnju novih parkova, širenje zelenih površina i projekte obnove prirodnih staništa, pokazujući da gradovi mogu da se razvijaju na održiviji način. Umjesto da beton dominira urbanim prostorom, prirodi se vraća deo mesta koje je izgubila, čime grad postaje zeleniji, prijatniji za život i otporniji na izazove koje donose klimatske promjene.

Kako poručuju zagovornici ovakvog pristupa, ne mora sve što je jednom prekriveno betonom zauvijek tako i da ostane – ponekad je dovoljno ukloniti samo deo asfalta kako bi priroda ponovo pronašla svoje mjesto.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Amerikanka koja je dobila otkaz jer je odbila da primi vakcinu protiv kovida tužila poslodavca i dobila 12,7 miliona dolara

Lisa Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan

Foto: Instagram

Amerikanka Lisa Domski dobila je otkaz nakon što je odbila da primi vakcinu protiv COVID-19, ali je nakon višegodišnje pravne borbe ostvarila značajnu pobjedu na sudu.

Domski je više od 30 godina radila u kompaniji Blue Cross Blue Shield of Michigan. Kada je kompanija uvela obaveznu vakcinaciju zaposlenih, zatražila je vjersko izuzeće, navodeći da joj vjerska uvjerenja ne dozvoljavaju da primi vakcinu. Kompanija je njen zahtjev odbila, a početkom 2022. godine uručila joj je otkaz.

Nakon toga pokrenula je sudski postupak protiv poslodavca, tvrdeći da je bila diskriminisana zbog svojih vjerskih uvjerenja. Porota je presudila u njenu korist i dodijelila joj oko 12,7 miliona dolara odštete.

Od ukupnog iznosa, čak 10 miliona dolara odnosi se na kaznenu odštetu, dok ostatak obuhvata naknadu za izgubljenu zaradu, pretrpljeni emocionalni stres i druge troškove povezane sa slučajem.

Sud je zaključio da njen zahtjev za vjersko izuzeće nije bio adekvatno razmotren i da je kompanija izvršila diskriminaciju na osnovu vjerskih uvjerenja.

Međutim, slučaj još nije pravosnažno okončan. Kompanija Blue Cross Blue Shield of Michigan najavila je da će preduzeti dalje pravne korake, zbog čega konačan ishod postupka, kao i visina dosuđene odštete, još mogu biti promijenjeni.

Nastavite sa čitanjem

BALKAN I SVIJET

Vučić o zabrani ulaska Vučićevića: Možda ćemo morati da pristupimo recipročnim mjerama prema Crnoj Gori

“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić

R.Z./ATAImages

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da je zabrana ulaska u Crnu Goru glavnom uredniku Informera Draganu Vučićeviću “velika greška” zbog koje će Srbija susjednoj državi možda morati da uvede recipročne mjere.

Vučić je tokom obilaska saobraćajnice od Adrana do Preljine, koji mediji nazivaju i “prvi 5G auto-put”, rekao da su dobili informaciju od bezbjednosnih službi da je Vučićević nepoželjan u Crnoj Gori, da još rade na potvrđivanju te informacije, a da je on “uvijek štitio one koji su najgnusnije govorili o njemu”, misleći tu na glumca Sergeja Trifunovića.

“Ne smijete da kažnjavate ljude koji drugačije misle… Ja bih volio da oni isprave tu veliku grešku, inače ćemo da pristupimo recipročnim merama, a to može da pogodi crnogorske građane”, rekao je Vučić.

On je dodao i da predstavnici Crne Gore “godinama vode hajku i harangu protiv Srbije i njenog državnog rukovodstva”, a na pitanje kako će birati kome će biti uvedene te recipročne mere, Vučić je rekao će to biti uvedeno “mnogima koji su se bavili hibridnim ratovanjem protiv Srbije”, a onda vikendima “obilazili svoje stanove u Beogradu na vodi”.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije