DRUŠTVO
SUMNJA SE DA SU KAO ČLANOVI KRIMINALNE GRUPE PRIBAVILI VIŠEMILIONSKU KORIST
Vukotić i Maraš „uzeli“ milione? SDT ispituje da li su bivši čelnici oštetili „Plantaže“
Krivičnom prijavom novog rukovodstva obuhvaćeni i Verica Maraš, Božo Mihailović i Miroslav Vuković, terete ih zbog prihvatanja ugovora o poravnanju za propalu fabriku briketa u trenutku kada je trebalo da dobiju spor. Iz SDT-a im je odgovoreno da “preduzimaju radnje iz svoje nadležnosti u cilju prikupljanja dokaza i podataka neophodnih za donošenje odluke u predmetnoj krivično-pravnoj stvari”.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ispituje da li su bivši čelnici “Plantaže” oštetili tu državnu kompaniju za više miliona eura, u slučaju propale fabrike briketa.
SDT je formiralo predmet nakon što je novo rukovodstvo podnijelo krivičnu prijavu protiv bivšeg predsjednika Odbora direktora Veselina Vukotića, bivše izvršne direktorice Verice Maraš, bivšeg člana odbora direktora Boža Mihailovića i bivšeg direktora Sektora pravnih i opštih poslova Miroslava Vukovića, zbog sumnji da su u tom slučaju, djelujući organizovano kao članovi kriminalne grupe, iskorišćavanjem i zloupotrebom svog položaja, pribavili višemilionsku protivpravnu imovinsku korist za privatnu firmu “OMP Engineering”, a na štetu “Plantaža”.
U prijavi se navodi da je Vukotić organizator kriminalne grupe, koji je davao sugestije, naloge i uputstva ostalim članovima kako da prikažu stanje spornog odnosa između “Plantaža” i “OMP Engineeringa”, kako bi uticao da se zaključio sporni ugovor o poravnanju.
Verica Maraš je prijavljena da je, postupajući po nalozima Vukotića, zajedno sa Vukovićem i Mihailovićem, pripremala izvještaj koji treba da potvrdi opravdanost zaključivanja ugovora o poravnanju, kao i da je oformila komisiju koja je formalno trebalo da napiše taj izvještaj. U krivičnoj prijavi je navedeno da je na sjednicama odbora direktora iznosila netačne podatke da su “Plantaže” u zajedničku fabriku briketa uložile 450.000 eura, a “OMP Engineering” 1,12 miliona, iako je kao izvršna direktorica “Plantaža” i predsjednica Odbora direktora “Plant OMP” znala da su ulaganja državne firme značajno veća.
Vještak finansijske struke u tada vođenom postupku je utvrdio da je ukupno ulaganje “Plantaža” u zajedničku firmu iznosilo 1.467.029,02 eura, dok je ulog “OMP Engineeringa” bio 1.278,674,47 eura.
Za Mihailovića se navodi da je postupao po nalozima Vukotića, odnosno da na sjednicama Odbora direktora zastupa stav da je poravnanje dobar posao za “Plantaže”, te da svojim autoritetom, uvaženog i priznatog ekonomiste, na sjednicama komisije pojača validnost zaključaka koji nije ni sačinila komisija već četvoro prijavljenih.
Navedeno je da su ”Vijesti” kontaktirale četvoro bivših funkcionera na brojeve telefona poznate njihovoj redakciji, ali su odgovor dobili samo od Vukovića. On je kazao da ne želi da komentariše predmete koji su u fazi tužilačkih istraga.

Zgrada Tužilaštva u Podgorici, foto: Luka Zeković
Verica Maraš je ranije u više izjava medijima tvrdila da u slučaju fabrike briketa nije napravljena šteta kompaniji.
Novo rukovodstvo “Plantaža” podnijelo je prijavu krajem februara ove godine, da bi 21. aprila SDT-u predale urgenciju kako bi saznali šta je u međuvremenu urađeno.
Prema dokumentaciji u koju je ovaj medij imao uvid, iz SDT-a su im 4. maja odgovorili da “preduzimaju radnje iz svoje nadležnosti u cilju prikupljanja dokaza i podataka neophodnih za donošenje odluke u predmetnoj krivično-pravnoj stvari”.
Za novog specijalnog državnog tužioca krajem marta izabran je Vladimir Novović.
FABRIKA RADILA SAMO NA OTVARANJU
”Plantaže” su 2009. raspisale javni poziv u kojem su tražili partnera za fabriku briketa. Javio se “OMP Engineering”, kojeg su tri dana nakon objavljivanja poziva osnovali Oleg Obradović, Miodrag Ivanović i Predrag Bošković, koji je kasnije izašao iz posla.
U julu 2011. godine organizovano je svečano otvaranje fabrike i samo tada su mašine, pred kamerama, “proizvodile” brikete. “OMP Engineering” je 2014. pokrenuo tužbu protiv “Plantaža”, navodno zbog toga što nisu obezbijedili dovoljno sirovina – orezanih grana loza, za proizvodnju briketa.
”Plantaže” su zatim pokrenule kontra tužbu, i taj objedinjeni postupak trajao je sve do potpisivanja spornog ugovora o poravnanju 2020.
DOVELI U ZABLUDU ČLANOVE BORDA I KOMISIJE
U prijavi se navodi da je četvoro tadašnjih funcionera “Plantaža” upodobljavanjem činjenica iz postupka dovelo u zabludu Odbor direktora i članove komisije, od kojih je zavisila odluka o zaključivanju spornog ugovora o poravnanju, kojim su “Plantaže” obavezane da firmi “OMP Engineering” isplatl 350.000 hiljada eura i prenese im u vlasništvo 37.000 kvadrata zamljlšta u Donjim Kokotima.
Zauzvrat je “OMP Engenering” na “Plantaže” prenio 50 odsto udjela u zajednlčkoj firmi “Plant OMP”, koja nikada nije radila ni ostvarivala prihod.
Ovakvo poravnanje su predlagali iako je pred Privrednim sudom u Podgorici u toku bio parnični postupak između dvije kompanije radi naknade štete po tužbi i protivtužbi, u kojem su svi dokazi i izjave vještaka bile u korist “Plantaža”, što je ukazivalo na vjerovatnoću dobijanja spora.
Time je, kako piše u prijavi, napravljena dupla šteta “Plantažama” jer je umjesto da dobije obeštećenje od “OMP Engineeringa”, procijenjena od vještaka na 1,6 miliona eura, privatnoj firmi u novcu i imovini platila oko 1,4 miliona eura.
VUKOVIĆ JEDINI PRAVNIK U KOMISIJI
Vuković je, kako je navedeno u prijavi, po nalozima Vukotića rukovodio pravnom procedurom i, kako se sumnja, održavao kontakt sa predstavnicima “OMP Engineeringa” – Obradovićem i Ivanovićem.
Prema prijavi, Vuković je sam izabrao članove komisije, koja je trebalo da razmotri pravnu i poslovnu valjanost ugovora o poravnanju. On je bio jedini pravnik u komisiji, čiji je sastav formalno verifikovala Verica Maraš.
Vuković je na sjednicama komisije i Odbora direktora navodno govorio da je sporni ugovor pravno perfektan za “Plantaže”, da je ozbiljno procijenio ishod sudskog spora i da je spreman da za sporni posao odgovara pod punom moralnom, materijalnom i krivičnom odgovornošću.
U prijavi je citiran i dio intervjua koj je Vuković u julu 2021. godine, tada kao izvršni direktor, dao “Pobjedi”. Naveo je da bivšem partneru ne treba prebacivati veću odgovornost za neuspjeh investicije nego što mu pripada, kao i da je glavni razlog zbog čega nije uspjela fabrika briketa – neadekvatna i nepostojeća sirovinska osnova.
Vještak poljoprivredne struke Rade Mijović u svom nalazu utvrdio je da je količina sirovina za proizvodnju briketa sa kojima raspolažu “Plantaže” iznosi 11,2 miliona kilograma, odnosno da je sirovine bilo više nego dovoljno.
Vještak mašinske struke Goran Dedić utvrdio je da fabrika ne može da proizvodi brikete, jer postoje problem sa mlinom za grubo sitnjenje orezine, kao i da nedostaju mašine za tehnološke operacije na predmetnoj liniji. Prema ugovoru, nabavljanje kvalitetne opreme bila je obaveza firme “OMP Engineering”.
Nova uprava kompanije odbila je da postupi po spornom ugovoru o poravnanju, zbog čega je “OMP Engineering” u decembru blokirao račun “Plantaža” na iznos od 350.000 eura, a ima pravo da pokrene sudski postupak za naplatu drugog dijela od oko 1,1 milion eura koliko je procijenjena vrijednost placa u Donjim Kokotima.
U prijavi piše i da novo rukovodstvo “Plantaža” zbog toga očekuju da SDT što prije preduzme mjere iz okvira svojih nadležnosti, kako bi se spriječilo dalje nastupanje štetnih posljedica po kompaniju.
Vukotić je tvorac takozvanog crnogorskog neoliberalnog koncepta, obavljao je funkciju potpredsjednika Savjeta za privatizaciju i jedan od osnivača privatnog Univerziteta “Donja Gorica”, zajedno sa, između ostalih, i Milom Đukanovićem.
Verica Maraš je članica Glavnog odbora DPS-a, a Mihailović profesor Ekonomskog fakulteta.
Vuković je godinama bio zaposlen u “Plantažama” kao pravnik, a kasnije i rukovodilac tog sektora. Član je Komunističke partije.
ODBILI PRAVNO MIŠLJENJE U SVOJU KORIST, SLUŠALI ADVOKATA SUPROTNE STRANE
U sudskom sporu “Plantaže” je zastupala advokatica Ana Đukanović i Marko Hajduković, ali su otkazali punomoćje nakon zaključenja ugovora o poravnanju, uz obrazloženje da nisu bili konsultovani, kao i da je kompanije trebalo da dobije spor.
”Zaključivanje ovakvog poravnanja dodatno čudi i zabrinjava pri činjenici da su nalazi i mišljenja vještaka mašinske, ekonomske i poljoprivredne struke, kao i iskazi vašeg menadžmetna i vaših zaposlenih, u cjelosti išli u korist Plantaža”, naveli su tada Đukanovićeva i Hajduković.
Tadašnja uprava “Plantaža” nije angažovala bilo koju drugu akvokatsku kancelariju ili pravnog savjetnika koji bi analizirao spor i dao preporuku da li treba prihvatiti poravnjanje ili nastaviti spor, već se sve svelo na procjenu Vukovića i stavove ostalih troje iz uprave.
Vuković je na sjednicama bio protiv pribavljanja drugog pravnog mišljenja, dok je pribavljeno mišljenje advokatske kancelarije koja je zastupala suprotnu stranu.
DRUŠTVO
Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
Cilj izmjena je, kako je navedeno u obrazloženju, uspostavljanje ravnoteže između zdravlja žena i profesionalnih obaveza

Poslanici su danas usvojili izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, zahvaljujući kojima će žene imati pravo na dva dana plaćenog odsustva mjesečno.
Ovo pravo pripada ženama koje imaju sekundardnu dismenoreju, odnosno bolne menstrualne cikluse uzrokovane organskim uzrocima kao što su endometrioza, polipi, miomi…
Inicijativu za izmjenu zakona još u martu ove godine, uoči Dana žena, podnijela je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.
Predlog zakona kojim se uvodi pravo na menstrualno odsustvo za žene sa dijagnostikovanom sekundarnom dismenorejom dobio je ranije danas jednoglasnu podršku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Zakonodavnog odbora.
U obrazloženju piše da Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ima za cilj adekvatno regulisanje dijagnostikovanih patoloških stanja sekundarne dismenoreje, čime se eliminišu sve vrste predrasuda na radnom mjestu i uspostavlja ravnoteža izmedu zdravlja i profesionalnih obaveza žena.
„Predloženim zakonskim rješnjem ženama sa sekundarnom dismenorejom priznaje se pravo na posebno stanje privremene spriječenosti za rad. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva stanje praćeno bolnim simptomima uzrokovanim prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom. Posebnim stanjem privremene spriječenosti za rad će se smatrati bolovanje na kojem se može naći žena usljed sekundarne dismenoreje povezane sa patološkim stanjima poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa, policističnih jajnika ili simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili krvarenje obilnije od normalnog. Dijagnozu sekundarne dismenoreje utvrđuje Ijekar specijalista, a osiguranice su dužne da Ijekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine“, piše u obrazloženju propisa.
DRUŠTVO
Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.
Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.
Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.
Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.
Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.
Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.
Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.
DRUŠTVO
Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.
Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.
Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.
– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.
Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.
– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.
„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.
– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.
Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.
Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.
– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.
Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.
– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.
U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000
Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.
Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.
HRONIKA4 дана ranijeUbijen Adrović u Baru: Privedeni Dragoslav i Duško Ivanović
HRONIKA4 дана ranijePoginuo muškarac na Brajićima: Sletio u provaliju
HRONIKA4 дана ranijeUlcinj: Makedonka namjerno automobilom pregazila psa, uhapšena dok je pokušavala da pobjegne iz Crne Gore
HRONIKA4 дана ranijePetar Lazović osuđen na 20 godina zatvora, Ljubo Milović na 19, a Zvicer dobio maksimalnih 40 godina
HRONIKA4 дана ranije(VIDEO) Masovna tuča u Nikšiću nakon koncerta Aca Lukasa: Tuklo se 80 osoba, flašom povrijeđen i policajac
HRONIKA3 дана ranijeUhapšena braća Ivanović zbog ubistva u Baru












