EKONOMIJA
VLADA CRNE GORE
Za dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice 400 milliona eura
Najavljena izdvajanja za drugu dionicu auto-puta su značajno veća od iznosa koji je prvobitno procijenjen

Vlada planira da tokom 2023. i 2024. uloži po 200 miliona eura u izgradnju druge dionice auto-puta Bar–Boljare, odnosno od Mateševa do Andrijevice.
To se navodi u predlogu Programa ekonomskih reformi koji je na javnoj raspravi, a prema kojem će od 2022. do 2024. godišnje biti izdvajano po 20 miliona eura u izgradnju Jadransko-jonskog auto-puta.
Oba infrastrukturna projekta prijavljena su evropskom Investicionom okviru za Zapadni Balkan, odakle je stigla potvrda pomoći samo za drugu saobraćajnicu.
Kako je navedeno u posljednjem Izvještaju Evropske komisije, da bi i za drugu dionicu auto-puta stigla ista vrsta podrške, neophodno je da se završi kost-benefit analiza koju finansira upravo – Evropska unija.
Najavljena izdvajanja za drugu dionicu auto-puta bez obzira ko će je, u krajnjem, finansirati – tako su značajno veća od iznosa koji je prvobitno procijenjen.
Naime, prethodna Vlada saopštila je krajem 2018. da bi put od Mateševa do Andrijevice trebalo da se gradi dvije godine i košta 273 miliona eura. Tada je najavljeno i da će model finansiranja radova biti privatno-javno partnerstvo sa kineskom Exim-bankom, ali se u međuvremenu od toga odustalo.
Dokument koji je napravilo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja navodi se da će tokom ove i naredne godine iz javnih izvora finansiranja biti izdvojeno po 50 miliona eura za prvu dionicu auto-puta, čiji je posljednji precizirani rok završetka takođe istekao. Pored radova na drugoj dionici i Jadransko-jonskom auto-putu, ukupna ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu ove naredne godine biće 70 miliona, a tokom 2023. i 2024. po 220 miliona eura.
Za energetiku su najavljena ulaganja kroz privatno-javna partnerstva u solarnu elektranu Briska Gora i vjetroelektranu Gvozd, te većinsku privatnu investiciju vjetroelektrane na Brajićima, zatim u ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja i izgradnju Hidroelektrane Komarnica. Uz to, investicije podrazumijevaju prevođenje Zete, te druga i treća faza energetske efikasnosti.
Prema informaciji MFSS, od partnerskih ulaganja, u Brisku goru će naredne tri godine dato 14,5, 14,7 odnosno 2,3 miliona eura. Brajići podrazumijevaju ulaganja od 35,34 i 59,502 miliona tokom 2022. i 2023. godine, te 2,244 miliona eura u 2024. Za Gvozd su najavljeni pola miliona u narednoj godini i još tri miliona eura tokom 2023.
Za sistem za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici namijenjeno je 16,032, zatim 13,456 i 11,834 miliona eura u periodu od 2022. do 2024. godine.
Iako računica nije najpreciznije data, prema podacima iz nacrta ovog strateškog dokumenta ukupna ulaganja iz državne kase u nabrojane infrastrukturne projekte tokom 2022. godine iznosila bi 127,784 miliona, a za naredne dvije godine 271,329 i 277,734 miliona eura.
„Treba napomenuti da su pojedini projekti u modelu simulacije otpočeli još 2020. Takođe je važno istaći da prognoze i ocjene dobijene primjenom modela za procjenu uticaja strukturnih reformi i realizacije projekata na makroekonomska kretanja ne generišu tačne ‘prognoze’, ali odražavaju strukturu i odnose u ekonomiji Crne Gore“, preciziraju iz MFSS.
Oni očekuju da će neto efekat svih ovih projekata na realni bruto domaći proizvod u narednoj godini biti 1,3 odsto, u 2023. biće 2,7, a u 2024. godini 4,1 odsto. Preciznije, nivo BDP-a na kraju 2024. godine bio bi niži za 4,1 odsto ako se ne realizuju navedeni projekti.
Podsjećamo, Ministarstvo je dalo prognoze da će nominalni BDP tokom naredne tri godine sa 4,881 milijardu porasti na 5,306 milijardi, zatim na 5,66, te na 6,008 milijardi eura u 2024.
Prema dokumentu MFSS, efekti realizacije razmatranih strukturnih mjera, zajedno sa kapitalnim infrastrukturnim projektima, imale bi značajan neto efekat u oblasti rasta privatnih investicija – između 8,8 odsto u 2022. i 22,2 odsto u 2024. godini, kao i rast uvoza – između 6,6 i 19,2 odsto, te izvoza roba – između 6,4 i 18,9 odsto.
„Realizacija pomenutih projekta imaće uticaj i na tržište rada. Neto efekat na nominalne zarade je veći i do 4,1 odsto, zaposlenost veća do 1,5 odsto, a nezaposlenost niža do 0,8 odsto u odnosu na scenario bez realizacije pomenutih projekata“, prognoza je Ministarstva koja prati analizu ovih ulaganja.
EKONOMIJA
Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja
Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.

Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.
On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.
– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.
U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.
– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.
Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.
– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.
Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.
– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.
Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.
– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.
Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.
– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.
Izjednačiti siromašne i bogate
Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.
– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.
EKONOMIJA
Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine

Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.
Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.
Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora
EKONOMIJA
Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura

Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.
Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.
Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.
Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.
„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.
HRONIKA2 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
POLITIKA3 дана ranijePES: Nećemo podržati smjenu Mandića
DRUŠTVO1 дан ranijeMajka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
HRONIKA21 сат ranijeUhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli
HRONIKA3 дана ranijeUhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je prijetio Ibrahimoviću i vrijeđao ga
















