EKONOMIJA
VLADA CRNE GORE
Za dionicu auto-puta od Mateševa do Andrijevice 400 milliona eura
Najavljena izdvajanja za drugu dionicu auto-puta su značajno veća od iznosa koji je prvobitno procijenjen

Vlada planira da tokom 2023. i 2024. uloži po 200 miliona eura u izgradnju druge dionice auto-puta Bar–Boljare, odnosno od Mateševa do Andrijevice.
To se navodi u predlogu Programa ekonomskih reformi koji je na javnoj raspravi, a prema kojem će od 2022. do 2024. godišnje biti izdvajano po 20 miliona eura u izgradnju Jadransko-jonskog auto-puta.
Oba infrastrukturna projekta prijavljena su evropskom Investicionom okviru za Zapadni Balkan, odakle je stigla potvrda pomoći samo za drugu saobraćajnicu.
Kako je navedeno u posljednjem Izvještaju Evropske komisije, da bi i za drugu dionicu auto-puta stigla ista vrsta podrške, neophodno je da se završi kost-benefit analiza koju finansira upravo – Evropska unija.
Najavljena izdvajanja za drugu dionicu auto-puta bez obzira ko će je, u krajnjem, finansirati – tako su značajno veća od iznosa koji je prvobitno procijenjen.
Naime, prethodna Vlada saopštila je krajem 2018. da bi put od Mateševa do Andrijevice trebalo da se gradi dvije godine i košta 273 miliona eura. Tada je najavljeno i da će model finansiranja radova biti privatno-javno partnerstvo sa kineskom Exim-bankom, ali se u međuvremenu od toga odustalo.
Dokument koji je napravilo Ministarstvo finansija i socijalnog staranja navodi se da će tokom ove i naredne godine iz javnih izvora finansiranja biti izdvojeno po 50 miliona eura za prvu dionicu auto-puta, čiji je posljednji precizirani rok završetka takođe istekao. Pored radova na drugoj dionici i Jadransko-jonskom auto-putu, ukupna ulaganja u saobraćajnu infrastrukturu ove naredne godine biće 70 miliona, a tokom 2023. i 2024. po 220 miliona eura.
Za energetiku su najavljena ulaganja kroz privatno-javna partnerstva u solarnu elektranu Briska Gora i vjetroelektranu Gvozd, te većinsku privatnu investiciju vjetroelektrane na Brajićima, zatim u ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja i izgradnju Hidroelektrane Komarnica. Uz to, investicije podrazumijevaju prevođenje Zete, te druga i treća faza energetske efikasnosti.
Prema informaciji MFSS, od partnerskih ulaganja, u Brisku goru će naredne tri godine dato 14,5, 14,7 odnosno 2,3 miliona eura. Brajići podrazumijevaju ulaganja od 35,34 i 59,502 miliona tokom 2022. i 2023. godine, te 2,244 miliona eura u 2024. Za Gvozd su najavljeni pola miliona u narednoj godini i još tri miliona eura tokom 2023.
Za sistem za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici namijenjeno je 16,032, zatim 13,456 i 11,834 miliona eura u periodu od 2022. do 2024. godine.
Iako računica nije najpreciznije data, prema podacima iz nacrta ovog strateškog dokumenta ukupna ulaganja iz državne kase u nabrojane infrastrukturne projekte tokom 2022. godine iznosila bi 127,784 miliona, a za naredne dvije godine 271,329 i 277,734 miliona eura.
„Treba napomenuti da su pojedini projekti u modelu simulacije otpočeli još 2020. Takođe je važno istaći da prognoze i ocjene dobijene primjenom modela za procjenu uticaja strukturnih reformi i realizacije projekata na makroekonomska kretanja ne generišu tačne ‘prognoze’, ali odražavaju strukturu i odnose u ekonomiji Crne Gore“, preciziraju iz MFSS.
Oni očekuju da će neto efekat svih ovih projekata na realni bruto domaći proizvod u narednoj godini biti 1,3 odsto, u 2023. biće 2,7, a u 2024. godini 4,1 odsto. Preciznije, nivo BDP-a na kraju 2024. godine bio bi niži za 4,1 odsto ako se ne realizuju navedeni projekti.
Podsjećamo, Ministarstvo je dalo prognoze da će nominalni BDP tokom naredne tri godine sa 4,881 milijardu porasti na 5,306 milijardi, zatim na 5,66, te na 6,008 milijardi eura u 2024.
Prema dokumentu MFSS, efekti realizacije razmatranih strukturnih mjera, zajedno sa kapitalnim infrastrukturnim projektima, imale bi značajan neto efekat u oblasti rasta privatnih investicija – između 8,8 odsto u 2022. i 22,2 odsto u 2024. godini, kao i rast uvoza – između 6,6 i 19,2 odsto, te izvoza roba – između 6,4 i 18,9 odsto.
„Realizacija pomenutih projekta imaće uticaj i na tržište rada. Neto efekat na nominalne zarade je veći i do 4,1 odsto, zaposlenost veća do 1,5 odsto, a nezaposlenost niža do 0,8 odsto u odnosu na scenario bez realizacije pomenutih projekata“, prognoza je Ministarstva koja prati analizu ovih ulaganja.
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda

Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
HRONIKA2 дана ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA2 дана ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA17 сати ranijeRožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje

















