EKONOMIJA
Za plate čelnih ljudi Centralne banke mjesečno oko 28.000 eura, za bruto zarade zaposlenih godišnje više od 10 miliona
Guvernerki Ireni Radović pripada osnovna zarada od 6.512 eura, dok njena bruto plata iznosi 10.184,96 eura
Dvoje viceguvernera imalo je osnovnu zaradu od 6.068 eura, a bruto plata Zorice Kalezić je tokom 2025. iznosila 8.202,28 eura, a Nikoli Fabrisu 9.269,96 eura
Centralna banka Crne Gore (CBCG) za bruto zarade zaposlenih predvidjela je za 2025. godinu ukupno 10.914.700 eura, a samo za bruto zarade guvernerke Irene Radović i viceguvernera Zorice Kalezić i Nikole Fabrisa izdvaja se mjesečno u prosjeku oko 27.657 eura, ili skoro 332.000 eura godišnje.
Planirani prihodi CBCG za 2025. godinu iznose 40.112.000 eura, a među rashodima, za bruto zarade zaposlenih predviđeno je 10.914.700 eura.
Prema članu 66 Zakona o Centralnoj banci, prihodi ove institucije ostvaruju se kroz više izvora. Najznačajniji su naknade za izdavanje dozvola i odobrenja u skladu sa zakonom, naknade koje se naplaćuju po osnovu kontrole nad finansijskim institucijama, kamate i drugi prihodi od sredstava deponovanih u inostranstvu, pozitivne kursne razlike, kamate na date kredite, naknade za usluge koje Centralna banka pruža, u skladu s internom tarifom, prihodi od kupovine i prodaje hartija od vrijednosti, druge naknade iz djelokruga nadležnosti banke, kao i prihodi ostvareni korišćenjem imovine.
Prihodi Centralne banke koriste se za pokrivanje njenih redovnih rashoda. Među njima su troškovi zaposlenih, ali i naknade na izdvojena sredstva obavezne rezerve banaka, kamate na sredstva koja se drže kod Centralne banke, troškovi obezbjeđivanja novčanica i kovanog novca, troškovi investiranja u hartije od vrijednosti, negativne kursne razlike, materijalni i nematerijalni troškovi, uključujući amortizaciju, kao i ostali troškovi koji nastaju u okviru redovnog poslovanja banke.
Ireni Radović, guvernerki CBCG, pripada osnovna zarada od 6.512 eura, dok njena bruto plata iznosi 10.184,96 eura. Radović, za razliku od Kalezić i Fabrisa, prima i mjesečnu naknadu za rad u Savjetu za finansijsku stabilnost (SFS) u iznosu od 1.691,28 eura.
Zorica Kalezić, viceguvernerka CBCG, ima osnovnu zaradu 6.068 eura, a njena bruto plata tokom 2025. godine je iznosila 8.202,28 eura, osim u oktobru kada joj je isplaćeno 7.513,40 eura bruto.
I Nikoli Fabrisu, takođe viceguverneru CBCG, osnovna plata iznosi 6.068 eura, ali bruto iznos njegove zarade je 9.269,96 eura.
Ruždija Tuzović i Milorad Jovović, članovi Savjeta CBCG, koji se ne nalaze na platnom spisku Centralne banke, za rad u ovom tijelu u avgustu primili su bruto naknade u isnosu od po 2.266,66 eura.
Budući da u odgovoru po SPI CBCG nije navela neto iznose zarada čelnih ljudi ove institucije, poređenja radi, prema podacima navedenim u imovinskoj karti, Irena Radović je u 2024. godini primala do oktobra osnovnu platu u iznosu od 5.657, a poslije povećanja guvernerka je mjesečno zarađivala najmanje 6.450,84 eura.
Radović je 2024. godine dobijala i naknada za rad u Savjetu za finansijsku stabilnost (SFS) koja se kretala od 700 do 1.420 eura.
SFS je počeo s radom poslije donošenja Zakona o Savjetu za finansijsku stabilnost, a formiran je u oktobru 2010. godine. Cilj SFS-a je da doprinosi očuvanju finansijske stabilnosti kroz praćenje i pravovremenu identifikaciju sistemskog rizika u finansijskom sistemu Crne Gore.
Članovi Savjeta, osim Irene Radović, su ministar finansija Novica Vuković, predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić i predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Marko Ivanović.
Guvernerka ulaže u akcije
Irena Radović, prema imovinskom kartonu, ulaže u akcije, ali nije naveden broj i vrijednost investiranja. Osim akcija Luke Bar, CGES-a, Jugopetrola, Hotela Crna Gora, Izbora Bar, Plantaža 13. jul, Port of Adria i drugih, Radović je i vlasnik izvjesnog broja državnih obveznica čija je trenutna cijena, prema sajtu Markets Insider, 98,342 eura.
Ona posjeduje i akcije kompanije Icade SA koje su javno kotirane na berzi Euronext Paris. Glavni pojedinačni/institucionalni akcionar su Caisse des Dépôts et Consignations (CDC) – oko 39,4 odsto udjela i SAS Rue La Boétie sa približno 18,9 odsto udjela. Trenutna cijena akcije Icade SA iznosi oko 22,30 eura po akciji.
Viceguvernerka Zorica Kalezić, prema podacima iz imovinskog kartona, u decembru prošle godine primila je neto zaradu u iznosu od 7.234 eura, a Fabris je posljednjeg mjeseca 2024. godine prihodovao od plate 7.029 eura.
Slično i u regionu
Relativno visoke plate u centralnoj bankarskoj instituciji u Crnoj Gori nisu izuzetak kada se radi o regionu.
Iako nema zvaničnih podataka, za prethodnog guvernera Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senada Softia objavljeno je da je mesečno zarađivao 8.025 KM neto ili oko 4.100 eura. Sadašnja guvernerka je Jasmina Selimović, ali CBBiH ne objavljuje ažurnu platu guvernera.
Što se tiče Centralne banke Kosova (CBK), mediji su naveli da je bivši guverner Fehmi Mehmeti primao 4.430 eura neto mjesečno, a CBK nije objavio platu sadašnjeg guverner Ahmeta Ismailija, navedeno je na portalu Koha.net.
Prema albanskim medijima, na listi najviših plata u ovoj zemlji vodi guverner Centralne banke Albanije (Banka e Shqipërisë) sa 877.204 leka bruto mjesečno, što iznosi oko 8.700 eura.
U Sjevernoj Makedoniji izvještaji o koeficijentima plata navode da guverner spada u grupu funkcionera s koeficijentom 3,7, što je nakon povećanja 2023. okvirno 126.000 makedonskih denara, ili oko 2.000 eura.
Mjesečna plata Jorgovanke Tabaković, višegodišnje guvernerke Narodne banke Srbije, kako navodi Nova S, u septembru prošle godine, prema imovinskoj karti objavljenoj na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, iznosila je 752.363 dinara, ili oko 6.419 eura.
I u Hrvatskoj čelni ljudi Hrvatske narodne banke (HNB) spadaju među najbolje plaćene “dužnosnike” u državi. Kako piše Dnevnik.hr, najviše mjesečno zarađuje zamjenica guvernera – 7.286 eura, 45 eura manje zarađuje prvi čovjek HNB, dok se plate viceguvernera kreću od najviše 6.829 do najmanje 6.208 eura.
Ako je za utjehu, sudeći prema ovim podacima, nimalo ne zaostajemo za komšijama kad su u pitanju plate čelnih ljudi centralnih banaka. Naprotiv.
Na putovanja potrošeno skoro 50.000 eura
Službena putovanja Irene Radović, Zorice Kalezić i Nikole Fabrisa, čelnih ljudi CBCG, koštala su tu instituciju 49.519,55 eura.Guvernerka Radović na 12 službenih putovanja u 2025. godini potrošila je ukupno 38.114,38 eura. Samo put u Sjedinjene Američke Države, radi prisustva na redovnim proljećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i Svjetske Banke u Vašingtonu, koštao je 8,196,84 eura. Učešće guvernerke na konferenciji na visokom nivou, u Meksiku, u organizaciji Banke za međunarodna poravnanja, koštalo je CBCG 7.800,16 eura. Radović je od 1. januara do 1. septembra putovala dva puta u Hrvatsku, Italiju, Mađarsku, Holandiiju, a u okviru istog službenog puta, boravila je u Rejkjaviku, Londonu i Briselu. Za boravak u Španiji, u okviru IPA projekta, odvojeno je 1.676,13 eura, ali je ovaj put refundiran od strane organizatora sa 604,47 eura.
Viceguvernerka Kalezić imala je tokom ove godine četiri službena puta. Osim Italije i Gruzije, putovala je takođe u Španiju, u okviru IPA projekta, sa istom refundacijom. I ona je, kao i Radović, prisustvovala redovnim proljećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i Svjetske banke u Vašingtonu. Taj put je za viceguvernerku plaćen 6.952,77 eura.
Nikola Fabris je učestvovao na 32. Biznis forumu na Kopaoniku, kao i na konferenciji Banke Kosova u Prištini. Putni troškovi za ova dva putovanja su iznosili 404,68 eura.
Piše: Vukašin Obradović (Vijesti)
EKONOMIJA
Podgoričanin koji je u 88. godini upisao fakultet ima ideju kako da Crna Gora postane bogata zemlja
Radulović smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.
Podgoričanin Branislav Brano Radulović, koji je u 88. godini upisao Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore, ima više ideja kako da Crna Gora postane bogata zemlja.
On je i na fakultetu iznosio svoje ideje, a u razgovoru za „Dan“ ukazuje na važnost izgradnje saobraćajne zaobilaznice oko Kotora i proizvodnju struje od koje bismo mogli ugodno da živimo.
– Ideju za zaobilaznicu oko Kotora razvio sam još prilikom rada na tamošnjim saobraćajnicama. Smatram da bi njena realizacija imala višestruke benefite za ekologiju, saobraćaj i turizam Crne Gore. Iako tehnički zahtjevna, vjerujem da je sada zrelo vrijeme da se ona realizuje – kaže Radulović, koji zbog zdravstvene situacije ne može da pohađa nastavu na fakultetu.
U vezi sa turizmom iznio je niz predloga profesorici fizike.
– Riječ je o ideji staroj nekoliko vjekova – o nevidljivom čovjeku i stvarima koje lete u zraku. To su stare ideje koje koriste vješti mađioničari. Poznato je da se materija ni iz čega ne može stvoriti. Mogli bismo da razvijamo još jednu turističku atrakciju – smatra Radulović.
Ističe da je dobar kamenorezac i zna kako se obrađuje kamen.
– Posmatrao sa kamene strukture u Peruu i veoma su me zainteresovale. Primijetio sam da ni današnja tehnika ne bi mogla da napravi tako velike gromade, u raznim oblicima, posebno ovalnog tipa. To me je navelo na zaključak da je to rađeno stvaranjem i korišćenjem pijeska i određenih šablona, odnosno korišćenjem hemikalije koja pretvara kamen u granit. S obzirom da Crna Gora ima dosta kamena, trebalo bi hemičarima predstaviti izazov da pronađu način kojim bi kamen pretvorili u plodno zemljište ili pijesak. To bi imalo višestruke benefite za Crnu Goru – uvjerava Radulović.
Dodaje da je putovao svuda po svijetu i da ga je sve interesovalo.
– Moje mišljenje je da Crna Gora može da postane najbogatija zemlja na svijetu. U razgovoru sa mnogim ljudima, stručnjacima, profesorima metalurgije iz Podgorice, prof. dr Branislavom Radulovićem i njegovim kolegama, naišao sam na podatak da Crna Gora može da proizvode mnogo struje jer imamo dosta sunčanih dana, dosta brda i veliku obalu – kazao je Radulović.
Napominje da se u svijetu koriste plima i oseka kako bi se proizvodila struja.
– Ukoliko bismo iskoristili svoje potencijale, mogli bismo da proizvodimo toliko struje da bi ona mogla ne samo da bude besplatna za građane, već da je ima toliko da bi njenim izvozom mogao da se ostvari crnogorski san – da svi žitelji Crne Gore primaju platu bez rada – tvrdi Radulović.
Navodi primjer iz Kuvajta, gdje je takođe boravio.
– Kuvajćani primaju platu jer imaju veliku količinu nafte, ali je nemaju za džabe. Ukoliko bismo realizovali ovu ideju, mi bismo bili jedinstvena i najbogatija zemlja na svijetu. Bili bismo najljepša zemlja na svijetu, koja bi mogla lijepo da živi i prosperira – smatra Radulović.
Izjednačiti siromašne i bogate
Sagovornik Dana smatra da bi valjalo razmotriti ideju prof. dr Zdravka Krivokapića da se u Crnoj Gori napravi fabrika automobila na električni pogon.
– Time bismo sačuvali energiju, ne bismo koristili izduvne gasove i dobili bismo zdravu klimu i okolinu. Izjednačili bismo tu bogate i siromašne – rekao je Radulović.
EKONOMIJA
Andrijevica: Nezaposlenim majkama godinu dana po 350 eura mjesečno
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine
Skupština opštine Andrijevica usvojila je odluku kojom će nezaposlene majke iz te opštine dobijati mjesečnu finansijsku podršku od 350 eura tokom godinu dana.
Mjera će se primjenjivati retroaktivno od 1. januara 2026. godine, pa će njome biti obuhvaćene majke djece rođene od početka godine, prenosi RTCG.
Odluka je usvojena na inicijativu skupštinske većine, a cilj je, kako su navodili ranije, veća podrška porodicama i stvaranje boljih uslova za podizanje djece u Andrijevici.
Inicijator odluke je bila Demokratska Crna Gora
EKONOMIJA
Vlada dodatno snizila akcize: Eurodizel i eurosuper 98 od ponoći jeftiniji za cent
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura
Vlada Crne Gore dodatno je smanjila akcize na naftne derivate, čime je spriječeno novo poskupljenje goriva uprkos dodatnom rastu cijena na globalnom tržištu, nezvanično saznaje RTCG. Eurodizel i eurosuper 98 pojeftiniće od ponoći po jedan cent, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.
Litar eurosupera 98 koštaće 1,79 eura, dok cijena eurosupera ostaje nepromijenjena – 1,76 eura.
Cijena eurodizela, koji je takođe jeftiniji jedan cent, biće 1,87 eura.
Lož ulje biće skuplje tri centa centa i koštaće 1,83 eura.
Iz Ministarstva su kazali da je Vlada donijela Odluku o umanjenju iznosa akcize za promet bezolovnog benzina i gasnih ulja, kojom je akciza na bezolovni benzin umanjena za pet odsto, a na gasna ulja za 20 odsto.
„Obračun maksimalnih maloprodajnih cijena izvršen je u skladu sa navedenom Odlukom i Uredbom o načinu obračuna maksimalne maloprodajne cijene određenih vrsta naftnih derivata“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da će navedene cijene goriva važiti do 31. avgusta, kada će biti izvršen naredni obračun.
Uhapšena djevojčica koja je nožem izbola dvije djevojčice u dvorištu osnovne škole u Tuzli
Uhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
Majka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
Beranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio "nepoznatog lopova"?
PES: Nećemo podržati smjenu Mandića
Beranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio "nepoznatog lopova"?
Uhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
PES: Nećemo podržati smjenu Mandića
Uhapšen Podgoričanin: Osumnjičen da je prijetio Ibrahimoviću i vrijeđao ga
Majka djevojčice žrtve seksualnog nasilja protestuje ispred Suda u Bijelom Polju: „Čija prava vi ovdje štitite?“
HRONIKA4 дана ranijeMajka i kćerka iz Sarajeva preminule tokom odmora u Dobrim Vodama
HRONIKA4 дана ranijeBijelo Polje: Nepoznata osoba ušla u kuću i legla u krevet
DRUŠTVO4 дана ranijeZa nezakonito bogaćenje javnih funkcionera kazna do osam godina zatvora
HRONIKA2 дана ranijeBeranac ukrao 800 eura iz službenog vozila, pa policiji prijavio „nepoznatog lopova“?
DRUŠTVO4 дана ranijeU vrtiće neće biti primljeno više hiljada djece koja nijesu vakcinisana MMR vakcinom
HRONIKA14 сати ranijeUhapšen Rožajac: Kroz naselje u Beranama vozio 122 km/h
