EKONOMIJA
Za plate čelnih ljudi Centralne banke mjesečno oko 28.000 eura, za bruto zarade zaposlenih godišnje više od 10 miliona
Guvernerki Ireni Radović pripada osnovna zarada od 6.512 eura, dok njena bruto plata iznosi 10.184,96 eura
Dvoje viceguvernera imalo je osnovnu zaradu od 6.068 eura, a bruto plata Zorice Kalezić je tokom 2025. iznosila 8.202,28 eura, a Nikoli Fabrisu 9.269,96 eura
Centralna banka Crne Gore (CBCG) za bruto zarade zaposlenih predvidjela je za 2025. godinu ukupno 10.914.700 eura, a samo za bruto zarade guvernerke Irene Radović i viceguvernera Zorice Kalezić i Nikole Fabrisa izdvaja se mjesečno u prosjeku oko 27.657 eura, ili skoro 332.000 eura godišnje.
Planirani prihodi CBCG za 2025. godinu iznose 40.112.000 eura, a među rashodima, za bruto zarade zaposlenih predviđeno je 10.914.700 eura.
Prema članu 66 Zakona o Centralnoj banci, prihodi ove institucije ostvaruju se kroz više izvora. Najznačajniji su naknade za izdavanje dozvola i odobrenja u skladu sa zakonom, naknade koje se naplaćuju po osnovu kontrole nad finansijskim institucijama, kamate i drugi prihodi od sredstava deponovanih u inostranstvu, pozitivne kursne razlike, kamate na date kredite, naknade za usluge koje Centralna banka pruža, u skladu s internom tarifom, prihodi od kupovine i prodaje hartija od vrijednosti, druge naknade iz djelokruga nadležnosti banke, kao i prihodi ostvareni korišćenjem imovine.
Prihodi Centralne banke koriste se za pokrivanje njenih redovnih rashoda. Među njima su troškovi zaposlenih, ali i naknade na izdvojena sredstva obavezne rezerve banaka, kamate na sredstva koja se drže kod Centralne banke, troškovi obezbjeđivanja novčanica i kovanog novca, troškovi investiranja u hartije od vrijednosti, negativne kursne razlike, materijalni i nematerijalni troškovi, uključujući amortizaciju, kao i ostali troškovi koji nastaju u okviru redovnog poslovanja banke.
Ireni Radović, guvernerki CBCG, pripada osnovna zarada od 6.512 eura, dok njena bruto plata iznosi 10.184,96 eura. Radović, za razliku od Kalezić i Fabrisa, prima i mjesečnu naknadu za rad u Savjetu za finansijsku stabilnost (SFS) u iznosu od 1.691,28 eura.
Zorica Kalezić, viceguvernerka CBCG, ima osnovnu zaradu 6.068 eura, a njena bruto plata tokom 2025. godine je iznosila 8.202,28 eura, osim u oktobru kada joj je isplaćeno 7.513,40 eura bruto.
I Nikoli Fabrisu, takođe viceguverneru CBCG, osnovna plata iznosi 6.068 eura, ali bruto iznos njegove zarade je 9.269,96 eura.
Ruždija Tuzović i Milorad Jovović, članovi Savjeta CBCG, koji se ne nalaze na platnom spisku Centralne banke, za rad u ovom tijelu u avgustu primili su bruto naknade u isnosu od po 2.266,66 eura.
Budući da u odgovoru po SPI CBCG nije navela neto iznose zarada čelnih ljudi ove institucije, poređenja radi, prema podacima navedenim u imovinskoj karti, Irena Radović je u 2024. godini primala do oktobra osnovnu platu u iznosu od 5.657, a poslije povećanja guvernerka je mjesečno zarađivala najmanje 6.450,84 eura.
Radović je 2024. godine dobijala i naknada za rad u Savjetu za finansijsku stabilnost (SFS) koja se kretala od 700 do 1.420 eura.
SFS je počeo s radom poslije donošenja Zakona o Savjetu za finansijsku stabilnost, a formiran je u oktobru 2010. godine. Cilj SFS-a je da doprinosi očuvanju finansijske stabilnosti kroz praćenje i pravovremenu identifikaciju sistemskog rizika u finansijskom sistemu Crne Gore.
Članovi Savjeta, osim Irene Radović, su ministar finansija Novica Vuković, predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić i predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Marko Ivanović.
Guvernerka ulaže u akcije
Irena Radović, prema imovinskom kartonu, ulaže u akcije, ali nije naveden broj i vrijednost investiranja. Osim akcija Luke Bar, CGES-a, Jugopetrola, Hotela Crna Gora, Izbora Bar, Plantaža 13. jul, Port of Adria i drugih, Radović je i vlasnik izvjesnog broja državnih obveznica čija je trenutna cijena, prema sajtu Markets Insider, 98,342 eura.
Ona posjeduje i akcije kompanije Icade SA koje su javno kotirane na berzi Euronext Paris. Glavni pojedinačni/institucionalni akcionar su Caisse des Dépôts et Consignations (CDC) – oko 39,4 odsto udjela i SAS Rue La Boétie sa približno 18,9 odsto udjela. Trenutna cijena akcije Icade SA iznosi oko 22,30 eura po akciji.
Viceguvernerka Zorica Kalezić, prema podacima iz imovinskog kartona, u decembru prošle godine primila je neto zaradu u iznosu od 7.234 eura, a Fabris je posljednjeg mjeseca 2024. godine prihodovao od plate 7.029 eura.
Slično i u regionu
Relativno visoke plate u centralnoj bankarskoj instituciji u Crnoj Gori nisu izuzetak kada se radi o regionu.
Iako nema zvaničnih podataka, za prethodnog guvernera Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senada Softia objavljeno je da je mesečno zarađivao 8.025 KM neto ili oko 4.100 eura. Sadašnja guvernerka je Jasmina Selimović, ali CBBiH ne objavljuje ažurnu platu guvernera.
Što se tiče Centralne banke Kosova (CBK), mediji su naveli da je bivši guverner Fehmi Mehmeti primao 4.430 eura neto mjesečno, a CBK nije objavio platu sadašnjeg guverner Ahmeta Ismailija, navedeno je na portalu Koha.net.
Prema albanskim medijima, na listi najviših plata u ovoj zemlji vodi guverner Centralne banke Albanije (Banka e Shqipërisë) sa 877.204 leka bruto mjesečno, što iznosi oko 8.700 eura.
U Sjevernoj Makedoniji izvještaji o koeficijentima plata navode da guverner spada u grupu funkcionera s koeficijentom 3,7, što je nakon povećanja 2023. okvirno 126.000 makedonskih denara, ili oko 2.000 eura.
Mjesečna plata Jorgovanke Tabaković, višegodišnje guvernerke Narodne banke Srbije, kako navodi Nova S, u septembru prošle godine, prema imovinskoj karti objavljenoj na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, iznosila je 752.363 dinara, ili oko 6.419 eura.
I u Hrvatskoj čelni ljudi Hrvatske narodne banke (HNB) spadaju među najbolje plaćene “dužnosnike” u državi. Kako piše Dnevnik.hr, najviše mjesečno zarađuje zamjenica guvernera – 7.286 eura, 45 eura manje zarađuje prvi čovjek HNB, dok se plate viceguvernera kreću od najviše 6.829 do najmanje 6.208 eura.
Ako je za utjehu, sudeći prema ovim podacima, nimalo ne zaostajemo za komšijama kad su u pitanju plate čelnih ljudi centralnih banaka. Naprotiv.
Na putovanja potrošeno skoro 50.000 eura
Službena putovanja Irene Radović, Zorice Kalezić i Nikole Fabrisa, čelnih ljudi CBCG, koštala su tu instituciju 49.519,55 eura.Guvernerka Radović na 12 službenih putovanja u 2025. godini potrošila je ukupno 38.114,38 eura. Samo put u Sjedinjene Američke Države, radi prisustva na redovnim proljećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i Svjetske Banke u Vašingtonu, koštao je 8,196,84 eura. Učešće guvernerke na konferenciji na visokom nivou, u Meksiku, u organizaciji Banke za međunarodna poravnanja, koštalo je CBCG 7.800,16 eura. Radović je od 1. januara do 1. septembra putovala dva puta u Hrvatsku, Italiju, Mađarsku, Holandiiju, a u okviru istog službenog puta, boravila je u Rejkjaviku, Londonu i Briselu. Za boravak u Španiji, u okviru IPA projekta, odvojeno je 1.676,13 eura, ali je ovaj put refundiran od strane organizatora sa 604,47 eura.
Viceguvernerka Kalezić imala je tokom ove godine četiri službena puta. Osim Italije i Gruzije, putovala je takođe u Španiju, u okviru IPA projekta, sa istom refundacijom. I ona je, kao i Radović, prisustvovala redovnim proljećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i Svjetske banke u Vašingtonu. Taj put je za viceguvernerku plaćen 6.952,77 eura.
Nikola Fabris je učestvovao na 32. Biznis forumu na Kopaoniku, kao i na konferenciji Banke Kosova u Prištini. Putni troškovi za ova dva putovanja su iznosili 404,68 eura.
Piše: Vukašin Obradović (Vijesti)
EKONOMIJA
„Nema posla“ i „nema kadra“: Paradoks sjevera Crne Gore
„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi“, poručuje predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana, Nikola Lakušić
„Najveći neiskorišćeni resurs sjevera nijesu ni šume ni voda. To su ljudi.
Na sjeveru Crne Gore godinama istovremeno slušamo dvije rečenice.
„Nema posla.“
„Nema kadra.“
Kako je moguće da obje budu tačne? Kako je moguće da na istom prostoru imamo ljude koji traže posao i poslodavce koji tvrde da ne mogu pronaći odgovarajuće radnike?
Možda problem nije samo u nedostatku radnih mjesta ili stručnog kadra. Možda je problem i u tome što zapravo ne znamo kakvim ljudskim potencijalima raspolažemo“, pitanja su koja otvara Nikola Lakušić, predsjednik Centra za logistiku i pametne gradove Crne Gore iz Berana.
Kada govorimo o bogatstvu sjevera, gotovo uvijek pominjemo šume, rijeke, poljoprivredno zemljište, energetske potencijale i prirodne ljepote, podsjeća on.
„O njima izrađujemo studije, strategije i razvojne planove. Znamo koliko imamo hektara šuma, koliko vodnih tokova i kakve su mogućnosti za proizvodnju energije.
Ali znamo li koliko imamo znanja?
Znamo koliko je ljudi evidentirano kao nezaposleno. Ali to nije isto što i znati šta ti ljudi umiju da rade.
Koliko među njima ima onih koji posjeduju konkretne vještine, iskustvo, ideje i sposobnosti koje nikada nijesu dobile priliku da se razviju? Koliko je znanja ostalo neprepoznato samo zato što ga niko nije tražio na pravi način?
I koliko smo puta nekoga proglasili nezaposlenim, a da ga nikada nijesmo prepoznali kao razvojni potencijal?“, ističe Lakušić u svom autorskom osvrtu.
Posebno zabrinjava odlazak mladih i obrazovanih ljudi, naglašava on.
„Njihov odlazak nije samo demografski ili statistički problem. To je i odliv razvojnog kapaciteta. Svaki čovjek koji ode sa sobom odnosi znanje, energiju, iskustvo i mogućnost da nešto stvori upravo ovdje.
Sjeveru zato nijesu potrebne samo nove investicije. Potreban mu je i drugačiji odnos prema ljudima i njihovim sposobnostima.To je pitanje upravljanja znanjem.Jer nije dovoljno imati resurse. Potrebno je znati prepoznati ih, povezati i stvoriti uslove da njihova vrijednost dođe do izražaja.
Razvoj nastaje kada se pravi čovjek, pravo znanje i prava prilika sretnu na istom mjestu“, objašnjava Lakušić i dodaje:
„Možda bi zato, prije nego što ponovo počnemo da govorimo o tome šta sjeveru nedostaje, trebalo da postavimo mnogo jednostavnije pitanje:
Znamo li mi uopšte čime raspolažemo?
Jer najskuplji resurs nije onaj koji nemamo.
Najskuplji je onaj resurs koji imamo – a ne znamo da postoji“.
EKONOMIJA
Predlažu da se dječji dodatak poveća na 60 eura
„Cijene rastu, a dječji dodatak je pet godina na istom nivou, predložićemo povećanje“, poručuju iz URE
Dok cijene dječje odjeće, obuće, hrane i drugih osnovnih životnih potreba konstantno rastu, dječji dodatak je ostao na istom nivou od kada je ponovo uveden 2021. godine, istakao je predsjednik Foruma mladih Građanskog pokreta URA Luka Vukotić.
Zato će URA, navodi Vukotić, ponovo u skupštinsku proceduru predati izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti radi povećanja dječjeg dodatka sa dosadašnjih 30 na 60 eura.
Vukotić je kazao da najnoviji podaci MONSTAT-a pokazuju da su cijene u septembru bile čak 5,2% veće nego u istom periodu prošle godine i da statistika pokazuje kako posebno rastu troškovi koje porodice sa djecom ne mogu da izbjegnu, poput hrane, odjeće, obuće, prevoza, stanovanja i zdravstvenih proizvoda i usluga.
„Ako Vlada zaista želi da podrži porodice, onda ta podrška mora da prati stvarne troškove života, a ne da ostane zamrznuta na nivou od prije pet godina. Isti dječji dodatak danas vrijedi manje nego kada je uveden, pa roditelji za isti iznos mogu da kupe sve manje“, poručio je Vukotić.
U vremenu konstantnog pritiska na budžet građana podrška porodicama ne smije ostati na istom nivou. Zato je duplo uvećanje dječjeg dodatka, zaključuje Vukotić, jedna od ključnih stavki ekonomskog paketa „Bolji standard“, koji će URA ponovo uputiti u skupštinsku proceduru.
EKONOMIJA
Joković: Glasao sam za „Euro model“ u vožnji, kao ministar podržavam, kao poslodavac bih promijenio mišljenje
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je ministar. Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori“
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da kao ministar podržava „Euro model“ koji je najavio premijer Milojko Spajić, a kojim je, između ostalog, predviđeno povećanje minimalnih zarada.
Kaže, ipak, da je kao poslodavac vrlo zabrinut za kompanije.
Joković je u „Bojama jutra“ na TV Vijesti rekao da, kao poslodavac koji zapošljava 40 osoba, u ovom trenutku taj model ne bi podržao, jer nije siguran u opstanak kompanije, i pojasnio da mu po novom modelu treba dodatnih 200.000 eura da bi isplatio zaposlene.
„Kad bih govorio kao poslodavac, ja bih izrazio protest protiv ovoga. I ja ću ga izraziti. Kao političar, naravno da sam za to da primite veću platu“, rekao je on.
Na pitanje šta ako se pokaže da model nije održiv, rekao je: „Da vidimo na šta će to da izađe.“
Joković je rekao da je, na elektronskoj sjednici Vlade, glasao za „Euro model“ dok je bio u vožnji.
„Ja sam glasao, bilo je tu puno zakona, bio sam u vožnji, glasao sam za taj predlog“, kazao je i ocijenio da je neminovno povećanje cijena.
„Građani treba da prime veće plate, ali bi to trebalo da bude proizvod rasta ili prihoda poslodavaca“, rekao je ministar, a na pitanje zašto je onda dao podršku dodao:
„Kad su analize, glasao sam negdje po inerciji, dao sam podršku da građani primaju, ali mislim da će se možda, povećanjem plate, povećati i prometi i prihodi kompanija, i da će moći to da isplate.“
Kaže da bi promijenio mišljenje o podršci predloženom modelu, kada govori kao poslodavac.
Na pitanje znači li to da je brzopleto dao podršku, Joković je rekao da postoje države u regionu i Evropi gdje se „na vladi ne komentariše ništa“. „To komisije odrade, prođe, i donose se odluke… Vjerujem u kolege i stručna lica koja donose uredbe, zakone i pravilnike, nemam šta da ulazim u njihove nadležnosti“.
Siguran je, kaže, kako će to biti dobro za građane, „pa makar primili jednu platu“. „Ako imate sad 800, 850 eura platu, ako primite jednu platu, pa se vratite, vi ste u plusu, primili ste 600 eura više, niste u gubitku.“
Joković je rekao i da, ako porastu neke cijene, „ne morate baš sve kupovati u Crnoj Gori.“
Rekao je da bi bio „presrećan“ ako se „Euro model“ pokaže održivim, a „kako ćemo mi kao poslodavci moći to da iznesemo, to ćemo vidjeti.“
„Ne bi bilo dobro da se mnoge firme, posebno na sjeveru, srednje, veće i male, ugase“, poručio je Joković.
Kontrolisani proizvođači peleta: Izdato 10 prekršajnih naloga u iznosu od 4.700 eura, neke fabrike bile zatvorene
Pokrenuta peticija za poseban dodatak za djecu koja su izgubila jednog roditelja
Ministarstvo sporta predložiće da se bazen u Kotoru nazove po Njegošu
Berane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru
Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
Tragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
Zatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
Poginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
U Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
HRONIKA2 дана ranijeTragedija u Andrijevici: 44-godišnji lovac stradao nakon pada sa litice
HRONIKA2 дана ranijeZatvoren auto-put iz pravca Smokovca zbog saobraćajne nezgode: Povrijeđene dvije osobe
HRONIKA2 дана ranijePoginuo motociklista u saobraćajnoj nesreći na brdu iznad Budve
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeU Njemačkoj znatno poskupljuju cigarete: Kutija i do 14 eura
POLITIKA1 дан ranijeĐukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici
DRUŠTVO1 дан ranijeBerane: Dobrašinović oslobođen optužbi za podizanje spomenika Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru