EKONOMIJA
Za plate čelnih ljudi Centralne banke mjesečno oko 28.000 eura, za bruto zarade zaposlenih godišnje više od 10 miliona
Guvernerki Ireni Radović pripada osnovna zarada od 6.512 eura, dok njena bruto plata iznosi 10.184,96 eura
Dvoje viceguvernera imalo je osnovnu zaradu od 6.068 eura, a bruto plata Zorice Kalezić je tokom 2025. iznosila 8.202,28 eura, a Nikoli Fabrisu 9.269,96 eura
Centralna banka Crne Gore (CBCG) za bruto zarade zaposlenih predvidjela je za 2025. godinu ukupno 10.914.700 eura, a samo za bruto zarade guvernerke Irene Radović i viceguvernera Zorice Kalezić i Nikole Fabrisa izdvaja se mjesečno u prosjeku oko 27.657 eura, ili skoro 332.000 eura godišnje.
Planirani prihodi CBCG za 2025. godinu iznose 40.112.000 eura, a među rashodima, za bruto zarade zaposlenih predviđeno je 10.914.700 eura.
Prema članu 66 Zakona o Centralnoj banci, prihodi ove institucije ostvaruju se kroz više izvora. Najznačajniji su naknade za izdavanje dozvola i odobrenja u skladu sa zakonom, naknade koje se naplaćuju po osnovu kontrole nad finansijskim institucijama, kamate i drugi prihodi od sredstava deponovanih u inostranstvu, pozitivne kursne razlike, kamate na date kredite, naknade za usluge koje Centralna banka pruža, u skladu s internom tarifom, prihodi od kupovine i prodaje hartija od vrijednosti, druge naknade iz djelokruga nadležnosti banke, kao i prihodi ostvareni korišćenjem imovine.
Prihodi Centralne banke koriste se za pokrivanje njenih redovnih rashoda. Među njima su troškovi zaposlenih, ali i naknade na izdvojena sredstva obavezne rezerve banaka, kamate na sredstva koja se drže kod Centralne banke, troškovi obezbjeđivanja novčanica i kovanog novca, troškovi investiranja u hartije od vrijednosti, negativne kursne razlike, materijalni i nematerijalni troškovi, uključujući amortizaciju, kao i ostali troškovi koji nastaju u okviru redovnog poslovanja banke.
Ireni Radović, guvernerki CBCG, pripada osnovna zarada od 6.512 eura, dok njena bruto plata iznosi 10.184,96 eura. Radović, za razliku od Kalezić i Fabrisa, prima i mjesečnu naknadu za rad u Savjetu za finansijsku stabilnost (SFS) u iznosu od 1.691,28 eura.
Zorica Kalezić, viceguvernerka CBCG, ima osnovnu zaradu 6.068 eura, a njena bruto plata tokom 2025. godine je iznosila 8.202,28 eura, osim u oktobru kada joj je isplaćeno 7.513,40 eura bruto.
I Nikoli Fabrisu, takođe viceguverneru CBCG, osnovna plata iznosi 6.068 eura, ali bruto iznos njegove zarade je 9.269,96 eura.
Ruždija Tuzović i Milorad Jovović, članovi Savjeta CBCG, koji se ne nalaze na platnom spisku Centralne banke, za rad u ovom tijelu u avgustu primili su bruto naknade u isnosu od po 2.266,66 eura.
Budući da u odgovoru po SPI CBCG nije navela neto iznose zarada čelnih ljudi ove institucije, poređenja radi, prema podacima navedenim u imovinskoj karti, Irena Radović je u 2024. godini primala do oktobra osnovnu platu u iznosu od 5.657, a poslije povećanja guvernerka je mjesečno zarađivala najmanje 6.450,84 eura.
Radović je 2024. godine dobijala i naknada za rad u Savjetu za finansijsku stabilnost (SFS) koja se kretala od 700 do 1.420 eura.
SFS je počeo s radom poslije donošenja Zakona o Savjetu za finansijsku stabilnost, a formiran je u oktobru 2010. godine. Cilj SFS-a je da doprinosi očuvanju finansijske stabilnosti kroz praćenje i pravovremenu identifikaciju sistemskog rizika u finansijskom sistemu Crne Gore.
Članovi Savjeta, osim Irene Radović, su ministar finansija Novica Vuković, predsjednik Komisije za tržište kapitala Željko Drinčić i predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Marko Ivanović.
Guvernerka ulaže u akcije
Irena Radović, prema imovinskom kartonu, ulaže u akcije, ali nije naveden broj i vrijednost investiranja. Osim akcija Luke Bar, CGES-a, Jugopetrola, Hotela Crna Gora, Izbora Bar, Plantaža 13. jul, Port of Adria i drugih, Radović je i vlasnik izvjesnog broja državnih obveznica čija je trenutna cijena, prema sajtu Markets Insider, 98,342 eura.
Ona posjeduje i akcije kompanije Icade SA koje su javno kotirane na berzi Euronext Paris. Glavni pojedinačni/institucionalni akcionar su Caisse des Dépôts et Consignations (CDC) – oko 39,4 odsto udjela i SAS Rue La Boétie sa približno 18,9 odsto udjela. Trenutna cijena akcije Icade SA iznosi oko 22,30 eura po akciji.
Viceguvernerka Zorica Kalezić, prema podacima iz imovinskog kartona, u decembru prošle godine primila je neto zaradu u iznosu od 7.234 eura, a Fabris je posljednjeg mjeseca 2024. godine prihodovao od plate 7.029 eura.
Slično i u regionu
Relativno visoke plate u centralnoj bankarskoj instituciji u Crnoj Gori nisu izuzetak kada se radi o regionu.
Iako nema zvaničnih podataka, za prethodnog guvernera Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) Senada Softia objavljeno je da je mesečno zarađivao 8.025 KM neto ili oko 4.100 eura. Sadašnja guvernerka je Jasmina Selimović, ali CBBiH ne objavljuje ažurnu platu guvernera.
Što se tiče Centralne banke Kosova (CBK), mediji su naveli da je bivši guverner Fehmi Mehmeti primao 4.430 eura neto mjesečno, a CBK nije objavio platu sadašnjeg guverner Ahmeta Ismailija, navedeno je na portalu Koha.net.
Prema albanskim medijima, na listi najviših plata u ovoj zemlji vodi guverner Centralne banke Albanije (Banka e Shqipërisë) sa 877.204 leka bruto mjesečno, što iznosi oko 8.700 eura.
U Sjevernoj Makedoniji izvještaji o koeficijentima plata navode da guverner spada u grupu funkcionera s koeficijentom 3,7, što je nakon povećanja 2023. okvirno 126.000 makedonskih denara, ili oko 2.000 eura.
Mjesečna plata Jorgovanke Tabaković, višegodišnje guvernerke Narodne banke Srbije, kako navodi Nova S, u septembru prošle godine, prema imovinskoj karti objavljenoj na sajtu Agencije za sprečavanje korupcije, iznosila je 752.363 dinara, ili oko 6.419 eura.
I u Hrvatskoj čelni ljudi Hrvatske narodne banke (HNB) spadaju među najbolje plaćene “dužnosnike” u državi. Kako piše Dnevnik.hr, najviše mjesečno zarađuje zamjenica guvernera – 7.286 eura, 45 eura manje zarađuje prvi čovjek HNB, dok se plate viceguvernera kreću od najviše 6.829 do najmanje 6.208 eura.
Ako je za utjehu, sudeći prema ovim podacima, nimalo ne zaostajemo za komšijama kad su u pitanju plate čelnih ljudi centralnih banaka. Naprotiv.
Na putovanja potrošeno skoro 50.000 eura
Službena putovanja Irene Radović, Zorice Kalezić i Nikole Fabrisa, čelnih ljudi CBCG, koštala su tu instituciju 49.519,55 eura.Guvernerka Radović na 12 službenih putovanja u 2025. godini potrošila je ukupno 38.114,38 eura. Samo put u Sjedinjene Američke Države, radi prisustva na redovnim proljećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i Svjetske Banke u Vašingtonu, koštao je 8,196,84 eura. Učešće guvernerke na konferenciji na visokom nivou, u Meksiku, u organizaciji Banke za međunarodna poravnanja, koštalo je CBCG 7.800,16 eura. Radović je od 1. januara do 1. septembra putovala dva puta u Hrvatsku, Italiju, Mađarsku, Holandiiju, a u okviru istog službenog puta, boravila je u Rejkjaviku, Londonu i Briselu. Za boravak u Španiji, u okviru IPA projekta, odvojeno je 1.676,13 eura, ali je ovaj put refundiran od strane organizatora sa 604,47 eura.
Viceguvernerka Kalezić imala je tokom ove godine četiri službena puta. Osim Italije i Gruzije, putovala je takođe u Španiju, u okviru IPA projekta, sa istom refundacijom. I ona je, kao i Radović, prisustvovala redovnim proljećnim sastancima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i Svjetske banke u Vašingtonu. Taj put je za viceguvernerku plaćen 6.952,77 eura.
Nikola Fabris je učestvovao na 32. Biznis forumu na Kopaoniku, kao i na konferenciji Banke Kosova u Prištini. Putni troškovi za ova dva putovanja su iznosili 404,68 eura.
Piše: Vukašin Obradović (Vijesti)
EKONOMIJA
Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine
„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva
Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.
„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:
„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.
Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.
„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.
EKONOMIJA
Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru
Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)
Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).
Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.
Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.
Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.
Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.
Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.
Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.
“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.
Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute
Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.
“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.
On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.
“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.
EKONOMIJA
Crna Gora postaje novi dom Exit festivala, Spajić: Očekujemo da Exit i Sea dance donesu više od 40 miliona eura prihoda
Premijer Milojko Spajić saopštio je da će Crna Gora u godini kada obilježava 20 godina nezavisnosti postati novi dom jednog od najpoznatijih muzičkih festivala u regionu – EXIT Festival.
On je istakao da projekat „EXIT to Montenegro“, koji će se realizovati u Ulcinju, kao i Sea Dance Festival u Budvi, predstavljati značajan iskorak za crnogorski turizam i ekonomiju.
„Očekujemo da će ovi događaji tokom 2026. godine donijeti najmanje 210.000 noćenja i više od 40 miliona eura prihoda“, naglasio je Spajić.
Prema njegovim riječima, uz podršku Vlade, tokom ljetnje sezone 2026. godine Ulcinj i Budva postaće epicentar svjetske muzičke scene, privlačeći posjetioce iz više od 100 zemalja.
Spajić je dodao da će ovakvi događaji doprinijeti snažnoj promociji crnogorske obale na globalnom nivou, dodatno pozicionirajući Crnu Goru kao atraktivnu turističku i festivalsku destinaciju.
Vesna Medenica tužila državu: Tvrdi da je patila zbog zabrane napuštanja Kolašina, nije mogla ni na more, ni na svadbu
Beranac Mijajlo Marsenić ispisao istoriju u Berlinu: Njegov tim osvojio Kup Njemačke nakon 12 godina
Ukinut pritvor direktoru "Carina" Čedu Popoviću
Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
Berane: Dojave o bombama u više osnovnih škola lažne
Trostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
Uhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
Policija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
Đukanović: "Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana"
Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo doveden na saslušanje
HRONIKA1 дан ranijeTrostruko ubistvo na Starom aerodromu: Policija traga za osumnjičenim Rožajcem
HRONIKA1 дан ranijeUhapšen Rožajac osumnjičen za trostruko ubistvo na Starom aerodromu
HRONIKA1 дан ranijePolicija objavila slike osumnjičenog Vehida Murića iz Rožaja: Građani da prijave ako imaju neka saznanja
DRUŠTVO2 дана ranijeĐukanović: „Jedina istina u optužnici je da sam neosuđivano lice. Nerado tužim državu, jednom zbog toga nisam spavao 45 dana“
HRONIKA4 дана ranijeBerane: Policija rasvijetlila ubistvo u Šekularu, Dagestanca ubio sunarodnik
HRONIKA3 дана ranijePoginuo motociklista (45) u saobraćajnoj nesreći u na putu Risan-Dragulj
