Connect with us

POLITIKA

PRATITE IZ MINUTA U MINUT IZBORNI DAN NA PORTALU BERANE ONLINE

Zatvorena biračka mjesta u Podgorici i Kotoru

U Glavnom gradu pravo glasa ima 145.724 birača, a na izborima će učestvovati 13 lista

Sa jednog biračkog mjesta u Podgorici

Građani Podgorice i Kotora glasali su na vanrednim lokalnim izborima, a birališta su bila otvorena od sedam do 20 sati.

U Glavnom gradu pravo glasa ima 145.724 birača, a na izborima će učestvovati 13 lista.

19:39

Predsjednik Izborne komisije (OIK) Vladimir Filipović rekao je da je izlaznost u Podgorici drastično manja, te da očekuju da će biti nekih 10 posto manja u odnosu na prethodne izbore.

19:08

CDT: Do 19 sati u Podgorici glasalo 51,9% birača

CDT je saopštio da je u Podgorici do 19 sati glasalo 51,9% upisanih birača, što je oko 75.642 građana.

U CDT-u podsjećaju da je izlaznost do 18 sati na izborima 2022. bila 66 odsto, a 2018. 51,9 odsto.

Foto: Boris Pejović

19:04

Prema podacima koalicije PES-Demokrate biračko pravo na lokalnim izborima u Podgorici do 19 sati iskoristilo je  52,2 odsto upisanih birača.

18:23

Prema podacima sa biračkih mjesta liste „Jakov Milatović – Za bolju Podgoricu!“ do 18h glasalo je 47,3% birača.

18:09

CDT Do 18 sati u Podgorici glasalo 46,3% birača

CDT je saopštio da je u Podgorici do 18 sati glasalo 46,3% upisanih birača pto je oko 67.611 građana.

U CDT-u podsjećaju da je izlaznost do 18 sati na izborima 2022. bila 60.3 odsto, a 2018. 51,7o odsto.

18:05

Prema podacima koalicije PES-Demokrate svoje biračko pravo na lokalnim izborima u Podgorici do 18 sati iskoristilo 46,79% odsto upisanih birača.

18:03

Prema podacima OIK-a izlasnost u Podgo rici do 17 sati je 42,14 odsto.

17:06

Prema podacima koalicije PES-Demokrate svoje biračko pravo na lokalnim izborima u Podgorici do 17 sati iskoristilo je 42,65 % odsto upisanih birača.

16:43

Svoje biračko pravo, do 16 sati i 30 minuta, iskoristilo je 42,3 odsto birača, saopštio je Evropski savez.

16:22

Prema podacima sa biračkih mjesta liste „Jakov Milatović – Za bolju Podgoricu!“ do 16 sati glasalo je 39,6 odsto birača.

15:10

CDT: Do 15 sati glasalo 34,85 %

CDT je saopštio da je do 15 sati glasalo 34,85 odsto ili oko 50.792 birača.

Podsjetimo, krajnja izlaznost 2022. godine bila je 69,3 odsto.

15:07

Iz koalicije PES-Demokrate saopštili su da je svoje biračko pravo na lokalnim izborima u Podgorici do 15 sati iskoristilo 35,25 odsto upisanih birača.

15:04

Svoje biračko pravo do 14 sati i 30 minuta iskoristilo je 31,8 odsto birača, saopštio je Evropski savez.

15:02

Prema podacima sa biračkih mjesta liste „Jakov Milatović – Za bolju Podgoricu!“ do 14 sati glasalo je 31,7 odsto birača.

14:52

CDT: Odobreno oko 0,8 % zahtjeva za glasanje putem pisma

Birački odbori su odobrili oko 1.170 zahtjeva za glasanje putem pisma, što je oko 0,8 odsto od ukupnog broja upisanih birača.

Na lokalnim izborima 2018. putem pisma je glasalo 1.33 odsto ukupno upisanih birača, dok je na lokalnim izborima 2022. putem pisma glasalo 1.01 odsto birača.

14:41

Prema rezultatima izbornog štaba “Dr Vuk Kadić – Pokret Naprijed – Za Podgoricu i porodicu”, izlaznost u Podgorici do 14 sati je 30,8 odsto upisanih birača.

13:10

CDT je saopštio da je u Podgorici do 13 sati glasalo 26,35% upisanih birača, što je oko 38.404 građana.

U CDT-u podsjećaju da je izlaznost na izborima 2018. do 13 sati bila 33,7 odsto.

13:04

Svoje biračko pravo na lokalnim izborima u Podgorici do 13 sati iskoristilo 26,81% upisanih birača, saopšteno je iz PES-a i Demokrata.

12:04

Do 12 sati glasalo 20,61 % birača

CDT je saopštio da je u Podgorici do 12 sati glasalo je 20,61 odsto ili oko 30.038 birača. Kako navode to je manje nego na izborima 2018. godine kada je glasalo 27,9% birača, kao i na izborima 2022. kada je bila 28,7%.

11:56

Svi upisani birači imaju pravo da glasaju

Predsjednik Izborne komisije Glavnog grada Vladimir Filipović kaže za TVCG da su članovi OIK-a obišli to biračko mjesto i objasnili članovima biračkog odbora da biračima koji imaju validan dokument i koji je upisan u birački spisak moraju dozvoliti da glasa. CDT je ranije objavio da na biračkom mjestu 6-B, OŠ “Novka Ubović”, nije dozvoljeno glasanje jednom biraču jer, navodno, ima državljanstvo Crne Gore i Srbije.

11.11

CDT je saopštio da je do 11 sati glasalo 14,46% birača, što je oko 21.080 građana.

Kako navode izlaznost je manja nego 2018. godine, kada je iznosila 20,8 odsto, kao i 2022. kada je bila 20,1 odsto.

11:04

Demokrate i PES saopštili su da je svoje biračko pravo na lokalnim izborima u Podgorici do 11 sati iskoristilo 14,47 % upisanih birača.

10:02

OIK: Samo manji tehnički problemi

Predsjednik Izborne komisije Glavnog grada Vladimir Filipović kazao je za TVCG da nema prijavljenih nepravinosti, te da su svi problemi bili vezani za sitne nepravilnosti i tehničke prirode.

„Sve te tehničke stvari ne mogu da utiču na reguarnost izbora“, kazao je Filipović.

09:33

Biračko pravo iskoristio je i predsjednik Stranke evropskog progresa Duško Marković.

Foto: Media biro

09:33h

Nositeljka liste „Za budućnost Podgorice – grad svih nas“ Jelena Borovinić Bojović glasala je na biračkom mjestu u OŠ „Štampar Makarije“.

Foto: Boris Pejović

09:14

Koalicija Demokrate – PES saopštila je da je svoje biračko pravo do devet sati iskoristilo 4,49% upisanih birača u Glavnom gradu.

09:11

CDT je saopštio da je do devet sati glasalo 4,4 odsto birača, što je kako kažu 6.460 glasača.

To je, kako navode, manje u odnosu na lokalne izbore 2018. godine kada je do istog vremena glasalo 7,5%, dok je 2022. godine glasalo 6,8% upisanih birača.

09:00

Kako prenosi novinarka TVCG prema podacima OIK-a sva biračka mjesta otvorena su u sedam sati. Kako prenose OIK do devet sati nije zabilježio nijednu nepravilnost.

Svi građani koji uvide neku nepravilnost ili bilo koji drugi problem ili nedostatak na biračkom mjestu mogu prijaviti na broj Izborne komisije 020-261-053.

Ukoliko birači nisu dobili ili informisani gdje glasaju, to mogu potražiti na sajtu biraci.me gdje unosom broja lične karte ili pasoša mogu vidjeti na kom biračkom mjestu glasaju.

Glasanje putem pisma se može ostvariti podnošenjem zahtjeva do 13 časova na biračkom mjestu gdje ta osoba usljed bolesti ili drugih problema ne može ostvariti svoje biračko pravo na biračkom mjestu.

08:19

Prema podaci Opštinske izborne komisije u Glavnom gradu do osam sati glasalo je 2.506 birača, što znači da je izlaznost 1,72%, javlja TVCG.

08:07

Izlaznost u Podgorici do osam sati je 1,85 odsto, saopštio je CDT. Kako navode do osam sati glasalo je 2.656 birača.

Podsjećaju da je izlaznost u Podgorici na izborima na izborima 2018. bila 3,2, dok je izlaznost 2022. bila 2,8 odsto.

07:56

Pogledajte šta birači u Glavnom gradu očekuju od lokalnih izbora.

07:36

Otvorena birališta u Podgorici

Biračka mjesta za vanredne lokalne izbore u Podgorici otvorena su jutros u sedam sati.

Predsjednik Izborne komisije Glavnog grada Vladimir Filipović agenciji MINA rekao je da građani glasaju na 212 biračkih mjesta.

Na izborima učestvuje 13 lista, a biračko pravo ima 145.724 građana.

Biračka mjesta biće zatvorena u 20 sati.

06:30

U izbornoj trci 13 lista

U Glavnom gradu pravo glasa ima 145.724 birača, a na izborima će učestvovati 13 lista.

U izbornoj trci su koalicija Pokreta Evropa sad i Demokratske Crne Gore, kao i koalicija “Za Budućnost Podgorice” koju čine Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Socijalistička narodna partija, Ujedinjena Crna Gora, Radnička partija, Slobodna Crna Gora i Prava Crna Gora.

Na izborima učestvuju i koalicija „Za bolju Podgoricu Jakov Milatović“ koju čine Pokret za Podgoricu, Građanski pokret URA i Pokret za promjene, zatim Demokratska partija socijalista, Bošnjačka stranka.

Za mjesto u lokalnom parlamentu boriće se i Stranka evropskog progresa, Evropski savez, koji čine Socijaldemokrate, Socijaldemokratska partija i Liberalna partija, zatim Pokret Preokret, Pokret Naprijed, Podgorička lista, Crnogorska građanska akcija, Crnogorska evropska partija i Pokret podstanara Podgorica.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Crnoj Gori dva miliona od Amerike da se brani od ruskog uticaja

SAD žele da Crna Gora bude bedem demokratije

Sjedinjene Američke Države značajno pojačavaju finansijsku i institucionalnu podršku Crnoj Gori u cilju jačanja nacionalne otpornosti na spoljne maligne uticaje, potvrđeno je u najnovijem izvještaju i pratećem zakonodavnom dokumentu američkog Kongresa.

Prema tom aktu, koji je ušao u proceduru u okviru sveobuhvatnog plana za podršku demokratiji i prosperitetu Zapadnog Balkana, Vašington je opredijelio dva miliona dolara direktne pomoći našoj državi. Ova sredstva su izričito namijenjena za suprotstavljanje ruskom informacionom, ekonomskom i političkom pritisku, koji se, kako smatraju, u ovom dijelu Evrope intenzivira.

Ovaj dokument, koji predstavlja stratešku mapu puta SAD prema regionu za ovu godinu, nedvosmisleno pozicionira Crnu Goru kao ključnog partnera čija je unutrašnja stabilnost neraskidivo vezana za očuvanje zapadnih vrijednosti i bezbjednosti cijelog Jadrana. Finansijski paket je podijeljen u nekoliko strateških segmenata: jačanje kapaciteta pravosudnih organa za borbu protiv korupcije, zaštita izbornog procesa od stranih uplitanja, te sofisticirana odbrana kritične digitalne infrastrukture od sajber napada, koji, prema nalazima Kongresa, sistematski dolaze sa ruskih adresa.

– Obezbjeđivanje ovih sredstava predstavlja direktan i odlučan odgovor na kontinuirane pokušaje spoljnih aktera da destabilizuju demokratske tokove i unesu razdor u institucionalni poredak. Naš strateški imperativ je da osnažimo nezavisnost pravosuđa i podržimo slobodne medije, kako bi se crnogorsko društvo u cjelini uspješno oduprlo metodama hibridnog ratovanja – piše u dokumentu, u koji je redakcija Dana imala uvid.

Kongres posebno upozorava na „skriveno finansiranje“ kojim se putem raznih nevladinih organizacija i sumnjivih investicija pokušava ostvariti politički uticaj unutar Podgorice.

Američki zvaničnici i analitičari koji su učestvovali u izradi dokumenta smatraju da ova finansijska injekcija dolazi u presudnom momentu za evroatlantsku budućnost države. Konstantovano je da je zaštita crnogorskog suvereniteta od stranog uticaja pitanje od najvišeg ranga za bezbjednost NATO saveza. Vašington ovim jasno stavlja do znanja da neće dozvoliti stvaranje „sivih zona“ na Balkanu koje bi treće strane mogle koristiti za svoje geopolitičke igre.

Pored jačanja državnog aparata, dio novca će biti usmjeren i na edukaciju javnih službenika u prepoznavanju dezinformacija i propagandnih narativa kojima se ciljano urušava povjerenje građana u demokratske institucije. Ovaj sveobuhvatni pristup osigurava da Crna Gora ne bude samo pasivni primalac pomoći, već aktivni i otporni bedem demokratije na jugoistoku Evrope.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Supruga Milutina Simovića: Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek, vodio me na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio državni budžet

„Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, navela je Simović

Ljiljana Simović, supruga bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, izjavila je danas na suđenju da je suprug vodio na sastanke radi prevođenja, kako bi uštedio novac iz državnog budžeta.

„Moj suprug je vrlo štedljiv čovjek. Iako je imao pravo da angažuje prevodioca, on je mene vodio na ove sastanke, da bi uštedio državni budžet“, naglasila je Simović.

Dodala je da joj nije cilj da brani supruga, već da joj je jedini cilj istina.

„Ja sam privilegovani svjedok i imala sam pravo da ne svjedočim. Moj suprug je bio potpredsjednik Vlade i ministar, pa sam stoga prisustvovala nekim događajima. Ističem da nijedan od tih događaja nije imao privatno svojstvo, već da su ti sastanci bilo radni, ponekad i protokolarni“, navela je Simović.

Navela je da je u više navrata pomagala suprugu tako što je prevodila. U periodu od 2015. do 2020. godine bila pomoćnica ministra rada i socijalnog staranja za evropske integracije.

„Nakon toga sam prešla u Privrednu komoru, gdje danas radim kao savjetnica predsjednice te institucije, dodala je.

U vezi sa boravkom u hotelu „Splendid“ u periodu od 2. do 4. juna 2017. godine, kazala je da su tamo boravili radno, te da je suprugu pomagala u smislu prevođenja u vezi sa izradom fiskalne strategije. Rekla je da je pomagala i prevodila jer govori engelski i italijanski jezik.

Kada je riječ o boravku u hotelu Bianca u Kolašinu, u periodu od 9. do 11. novembra 2018. godine, ispričala je da je njen suprug tada obilazio sjeverne opštine.

„Znam da je bio vikend, a on je boravio u hotelu kako bi obavljao aktivnosti po sjeveru. Nijesam išla u obilaske sa njim, već sam to vrijeme koristila kako bih posjetila tetku i ujaka“, izjavila je Simović.

Istakla je da im je u pojedinim hotelima na primorju bio besplatan boravak te da je njenom suprugu i njoj bila učinjena čast.

Na pitanje tužioca Siniše Milića, kazala je da je njen suprug dok je obavljao funkciju poptredsjednika Vlade posjedovao diplomatski pasoš.

Na prethodnom suđenu Milutin Simović je negirao navode optužbe SDT-a.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

PES napušta vlast u Pljevljima

Poručili da je interes građana važniji od personalnih privilegija

Foto: Mara Babović/Pobjeda

Pokret Evropa sad donio je odluku da napusti lokalnu vlast u Opštini Pljevlja.

Na to su se, kako kažu, odlučili nakon višemjesečnog političkog zastoja i upornog izbjegavanja potpisivanja koalicionog sporazuma.

„Ne želimo biti dio vlasti u kojoj ne postoje jasna pravila, politički dogovori i odgovornost prema građanima. Bez koalicionog sporazuma i elementarnog povjerenja među partnerima nije moguće voditi stabilnu i odgovornu lokalnu upravu niti realizovati projekte od značaja za razvoj Pljevalja“, navode u saopštenju.

Kako navode, u lokalnom parlamentu djelovaće kao odgovoran i konstruktivan politički subjekt.

„Podržaćemo sve odluke koje su u interesu građana, ali ćemo jednako odlučno ukazivati na svaku političku neodgovornost. Ovom prilikom čestitamo koalicionim partnerima na usvajanju budžeta i postizanju dogovora bez učešća Pokreta Evropa sad. Istovremeno, predsjednicima NSD i DCG poručujemo da smo, za razliku od njih, ostali dosledni stavu i dogovoru koji smo imali i javno saopštili. Takođe smo spremni i otvoreni za razgovor i redefinisanje odnosa, ali isključivo u interesu građana Pljevalja, a ne zbog raspodjele funkcija“, navode.

Pokret Evropa sad, dodaju, politiku nikad nije doživljavao kao borbu za funkcije i privilegije.

„Interes građana i razvoj grada kroz Plan za oporavak Pljevalja za nas su jedini prioritet“, naveli su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije