EKONOMIJA
Zatvoreno poglavlje 21; Kos: Crna Gora napreduje ka EU
„Crna Gora i njeni građani postaju sve čvršće utkani u tkivo Evropske unije“, rekao je Spajić

Evropska unija i Crna Gora danas su privremeno zatvorile pregovaračko poglavlje 21, koje se odnosi na transevropske mreže. To je ozvaničeno na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.
Marilena Raouna, zamjenica ministra za evropske poslove Republike Kipar, u ime predsjedavanja Kipra Savjetom EU, kazala je da je u aktuelnom geopolitičkom kontekstu proširenje više nego ikada geostrategijska investicija u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet.
„Drago mi je da je još jedno pregovaračko poglavlje sa Crnom Gorom danas privremeno zatvoreno, u okviru druge međuvladine konferencije za Crnu Goru pod predsjedavanjem Kipra, čime se broj privremeno zatvorenih poglavlja povećava na 14. Crna Gora ostaje lider u procesu proširenja, a današnji napredak potvrđuje snažan zamah njenih pristupnih pregovora, zasnovan na vlastitim zaslugama“, poručila je Raouna.
Kako je istaknuto, EU može, ukoliko bude potrebno, vratiti se ovom poglavlju u odgovarajućem trenutku.
Ova privremena odluka uslijedila je manje od dva mjeseca nakon prethodne Pristupne konferencije održane 26. januara 2026. godine, kada je privremeno zatvoreno poglavlje 32 o finansijskoj kontroli.
Praćenje napretka u usklađivanju sa pravnim tekovinama EU i njihovoj primjeni nastaviće se tokom čitavih pregovora.
Crna Gora je do sada otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU.
Sa današnjim privremenim zatvaranjem, ukupno 14 poglavlja je sada privremeno zatvoreno. Prema principima pregovaranja koje je usvojila Pristupna konferencija, dogovori postignuti tokom pregovora o pojedinačnim poglavljima ne smatraju se konačnim dok se ne postigne ukupni sporazum za sva poglavlja.
Delegaciju EU predvodila je Marilena Raouna, zamjenica ministra za evropske poslove Republike Kipar, u ime predsjedavanja Kipra Savjetom EU, uz učešće komesarke za proširenje Martu Kos. Crnogorsku delegaciju predvodio je premijer Crne Gore, Milojko Spajić.
Kos je tokom konferencije poručila da imamo njihovu jaku podršku te da je potrebno osnažiti vladavinu prava, radi jačanja nezavisnog profesionalnog pravosuđa, ali i uskladiti viznu politiku sa Evropskom unijom.
Potvrdila je da je Crna Gora, od svih država kandidatkinje, najviše odmakla na evropskom putu.
„Da ne bude zabune, Crna Gora najnaprednija zemlja u procesu pregovora sa EU“, rekla je Kos.
Spajić: Crna Gora i njeni građani postaju sve čvršće utkani u tkivo Evropske unije
Spajić je nakon nje kazao da transevropske mreže omogućavaju jače veze između ljudi, ekonomija, prilika, ideja.
„Naš kontinent postaje sve povezaniji i ujedinjeniji. U tom smislu, današnji korak odnosi se na nešto što prevazilazi same mreže. Riječ je o tome da Crna Gora i njeni građani postaju sve čvršće utkani u tkivo Evropske unije“, rekao je on.
Kako je istakao, za Crnu Goru, smještenu na strateškom raskršću između Jadrana i Zapadnog Balkana, unapređenje i razvoj transevropske transportne i energetske mreže vidi kao svoj strateški cilj u okviru šireg evropskog sistema mobilnosti, logistike i ekonomske integracije.
„To znači da je svaka velika infrastrukturna odluka koju donosimo vođena širom perspektivom, i to: kako se Crna Gora povezuje sa svojim susjedima, kako se Zapadni Balkan povezuje sa Evropskom unijom, i kako te veze doprinose integrisanijem evropskom kontinentu, cilju čija je relevantnost danas veća nego ikada“, istakao je Spajić.
On je kazao da je Crna Gora aktivno učestvovala u identifikovanju prioritetnih infrastrukturnih koridora, kao i u jačanju regionalne koordinacije, te da nastavlja da širi elektroenergetske interkonekcije sa susjednim državama i sa Evropskom unijom.
„Podmorski elektroenergetski kabl koji povezuje Crnu Goru i Italiju već predstavlja snažan most između Zapadnog Balkana i evropskog energetskog tržišta, jačajući regionalnu stabilnost, integraciju i sigurnost snabdijevanja. Istovremeno, Crna Gora učestvuje u regionalnim inicijativama usmjerenim na jačanje diversifikacije i povezanosti energetskih sistema, uključujući projekte poput Jonsko-jadranskog gasovoda“, naveo je Spajić.
Kako je istakao, dugoročna budućnost energetskog sistema Crne Gore leži u obnovljivim izvorima energije, modernoj elektroenergetskoj infrastrukturi i niskougljeničnim rješenjima.
Zahvalio je Evropskoj komisiji, predsjedavajućoj državi Kipar i državama članicama na konstruktivnom angažmanu i kontinuiranoj podršci u procesu integracije.
On je poručio da će Crna Gora nastaviti da jača svoje administrativne kapacitete, pažljivo planira infrastrukturne investicije i obezbjeđuje puno poštovanje evropskih standarda i pravila.
„Svaki modernizovani kilometar željeznice, svaka povezana luka, svaka ojačana energetska interkonekcija približava Crnu Goru i Evropsku uniju jedne drugima. I upravo je najopipljivija suština evropske integracije izgradnja veza koje skraćuju udaljenosti, olakšavaju saradnju i jačaju našu zajedničku budućnost. I danas, privremenim zatvaranjem Poglavlja 21, izgradili smo još jednu važnu transevropsku vezu“, zaključio je Spajić.
Kos: Crna Gora mora da omogući profesionalno zapošljavanje u policiji
Na pitanje dopisnika Televizije Crne Gore iz Brisela Ivana Mijanovića da prokomentariše odluku opozicije da napusti radna tijela u Parlamentu zbog nezadovoljstva oko zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u, Kos je rekla da su informisani da je opozicija izrazila zabrinutost u vezi sa tim dokumentima.
„Naveli smo da smo konsultovani ali da nije sasvim obavljeno usklađivanje sa GDPR i ostavili smo prostor da se to uklađivanje obavi prije učanjenja vaše ržave u Evropsku uniju. Crna Gora mora da omogući profesionalno zapošljavanje u policiji i da obezbijedi da svaka kadrovska odluka, pa i otpuštanje, bude zasnovana na vladavini prava uz pravo žalbe“, kategorična je Kos.
Zamjenica ministra za evropske poslove Republike Kipar Marilena Raouna, rekla je da je radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom vrlo važna i da rade na smjernicama za njen rad.
Spajić je naveo da je ovo ključna godina za nas.
„Mi mo saglasni sa EU i EK i radićemo na tome da se GDPR direktiva u potpunosti primijeni i prije nego što je navedeno kao rok. Napredujemo u svakom smislu, vrlo smo inkluzivni“, istakao je Spajić.
EKONOMIJA
Skuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasle i ostale cijene goriva
Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,81 eura po litru, što je poskupljenje od 13 centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti 12 centi i koštaće 1,77 eura po litru

Dizel će od ponoći poskupjeti za 14 centi i koštaće 1,79 eura po litru, objavilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,81 eura po litru, što je poskupljenje od 13 centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti 12 centi i koštaće 1,77 eura po litru.
Poskupjeće i lož ulje za 9 cent, pa će koštati 1,79 eura po litru.
„Na osnovu Odluke o umanjenju iznosa akcize na promet gasnih ulja , a koja je usvojena večeras na elektronskoj sjednici Vlade Crne Gore i biće objavljena u Službenom listu Crne Gore pod brojem 109/26 izvršena je korekcija maloprodajnih cijena naftnih derivata“, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Naredni obračun će se obaviti 3. avgusta.
EKONOMIJA
Vlada spriječila skok cijena goriva: Dizel pojeftinio, cijena benzina nepromijenjena
Ova mjera, saopšteno je iz Vlade je „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“

Vlada Crne Gore donijela je odluku da kroz korekciju akciza, privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva.
Tako će do narednog obračuna dizel koštali 1,65 eura, umjesto očekivanih 1,81 euro, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od sedam odnosno osam centi po litru.
Akciza na dizel smanjena je za 30 odsto, a na benzin 10 odsto.
„Na osnovu detaljne analize Ministarstva finansija o kretanjima cijena na međunarodnom tržištu nafte i njihovom uticaju na životni standard građana i poslovni ambijent u našoj zemlji, Vlada je donijela odluku da kroz korekciju akciza privremeno amortizuje očekivani rast maloprodajnih cijena goriva. Kroz odlučnu intervenciju, Vlada će omogućiti da maloprodajna cijena goriva bude niža od aktuelne, pa će građani do narednog obračuna dizel plaćati 1 euro i 65 centi, umjesto očekivanih 1 euro i 81 cent, dok će cijena benzina ostati nepromijenjena, umjesto očekivanog skoka od 7 odnosno 8 centi po litru“, saaopšteno je iz Vlade.
Dodaju da je ova mjera „dio odgovorne fiskalne politike usmjerene na očuvanje kupovne moći građana, kontrolu inflatornih pritisaka i podršku privredi“.
„Podsjećamo da je aktuelni rast cijena energenata posljedica poremećaja na međunarodnom tržištu nafte, geopolitičkih tenzija i sukoba na Bliskom istoku, na koje Crna Gora ne može uticati. Napominjemo i da je Vlada ranije koristila zakonsku mogućnost privremenog umanjenja akciza kako bi ublažila rast cijena goriva kad god je to bilo opravdano. Takođe, imajući u vidu da u jeku turističke sezone značajan dio goriva u Crnoj Gori kupuju strani turisti i tranzitni putnici, sredstva poreskih obveznika, u narednom periodu se moraju tretirati s posebnom pažnjom. To znači da tokom sezone ne treba stvarati ambijent u kojem bi se ona koristila za subvencionisanje potrošnje posjetilaca, umjesto za finansiranje zdravstva, obrazovanja, penzija, kapitalnih ulaganja i drugih javnih potreba“, saopšteno je iz Vlade.
Dodaju i da odgovorna fiskalna politika podrazumijeva da se državne mjere donose onda kada najveću korist od njih imaju građani i domaća privreda, a ne kada bi njihov dominantan efekat bio pogodovanje sezonskoj potrošnji stranih državljana.
„Vlada će i u narednom periodu nastaviti da prati tržišna kretanja i, u skladu sa fiskalnim mogućnostima, pravovremeno preduzima mjere koje štite interes građana i doprinose ekonomskoj stabilnosti“, saopšteno je.

Dizel će od ponoći poskupjeti za 14 centi i koštaće 1,81 eura po litru, objavilo je Ministarstvo energetike i rudarstva.
Skuplji će biti i benzin, pa će eurosuper 98 koštati 1,75 eura po litru, što je poskupljenje od sedam centi, dok će eurosuper 95 poskupjeti osam centi i koštaće 1,72 eura po litru.
Poskupjeće i lož ulje za 12 cent, pa će koštati 1,70 eura po litru.
HRONIKA2 дана ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA4 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA4 дана ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
DRUŠTVO3 дана ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
POLITIKA3 дана ranije(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
EKONOMIJA3 дана ranijeSkuplji dizel od ponoći 14 centi: Porasle i ostale cijene goriva












