Connect with us

EKONOMIJA

Zatvoreno poglavlje 21; Kos: Crna Gora napreduje ka EU

„Crna Gora i njeni građani postaju sve čvršće utkani u tkivo Evropske unije“, rekao je Spajić

Evropska unija i Crna Gora danas su privremeno zatvorile pregovaračko poglavlje 21, koje se odnosi na transevropske mreže. To je ozvaničeno na Međuvladinoj konferenciji u Briselu.

Marilena Raouna, zamjenica ministra za evropske poslove Republike Kipar, u ime predsjedavanja Kipra Savjetom EU, kazala je da je u aktuelnom geopolitičkom kontekstu proširenje više nego ikada geostrategijska investicija u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet.

„Drago mi je da je još jedno pregovaračko poglavlje sa Crnom Gorom danas privremeno zatvoreno, u okviru druge međuvladine konferencije za Crnu Goru pod predsjedavanjem Kipra, čime se broj privremeno zatvorenih poglavlja povećava na 14. Crna Gora ostaje lider u procesu proširenja, a današnji napredak potvrđuje snažan zamah njenih pristupnih pregovora, zasnovan na vlastitim zaslugama“, poručila je Raouna.

Kako je istaknuto, EU može, ukoliko bude potrebno, vratiti se ovom poglavlju u odgovarajućem trenutku.

Ova privremena odluka uslijedila je manje od dva mjeseca nakon prethodne Pristupne konferencije održane 26. januara 2026. godine, kada je privremeno zatvoreno poglavlje 32 o finansijskoj kontroli.

Praćenje napretka u usklađivanju sa pravnim tekovinama EU i njihovoj primjeni nastaviće se tokom čitavih pregovora.

Crna Gora je do sada otvorila svih 33 pregovaračka poglavlja u procesu pristupanja EU.

Sa današnjim privremenim zatvaranjem, ukupno 14 poglavlja je sada privremeno zatvoreno. Prema principima pregovaranja koje je usvojila Pristupna konferencija, dogovori postignuti tokom pregovora o pojedinačnim poglavljima ne smatraju se konačnim dok se ne postigne ukupni sporazum za sva poglavlja.

Delegaciju EU predvodila je Marilena Raouna, zamjenica ministra za evropske poslove Republike Kipar, u ime predsjedavanja Kipra Savjetom EU, uz učešće komesarke za proširenje Martu Kos. Crnogorsku delegaciju predvodio je premijer Crne Gore, Milojko Spajić.

Kos je tokom konferencije poručila da imamo njihovu jaku podršku te da je potrebno osnažiti vladavinu prava, radi jačanja nezavisnog profesionalnog pravosuđa, ali i uskladiti viznu politiku sa Evropskom unijom.

Potvrdila je da je Crna Gora, od svih država kandidatkinje, najviše odmakla na evropskom putu.

„Da ne bude zabune, Crna Gora najnaprednija zemlja u procesu pregovora sa EU“, rekla je Kos.

Spajić: Crna Gora i njeni građani postaju sve čvršće utkani u tkivo Evropske unije

Spajić je nakon nje kazao da transevropske mreže omogućavaju jače veze između ljudi, ekonomija, prilika, ideja.

„Naš kontinent postaje sve povezaniji i ujedinjeniji. U tom smislu, današnji korak odnosi se na nešto što prevazilazi same mreže. Riječ je o tome da Crna Gora i njeni građani postaju sve čvršće utkani u tkivo Evropske unije“, rekao je on.

Kako je istakao, za Crnu Goru, smještenu na strateškom raskršću između Jadrana i Zapadnog Balkana, unapređenje i razvoj transevropske transportne i energetske mreže vidi kao svoj strateški cilj u okviru šireg evropskog sistema mobilnosti, logistike i ekonomske integracije.

„To znači da je svaka velika infrastrukturna odluka koju donosimo vođena širom perspektivom, i to: kako se Crna Gora povezuje sa svojim susjedima, kako se Zapadni Balkan povezuje sa Evropskom unijom, i kako te veze doprinose integrisanijem evropskom kontinentu, cilju čija je relevantnost danas veća nego ikada“, istakao je Spajić.

On je kazao da je Crna Gora aktivno učestvovala u identifikovanju prioritetnih infrastrukturnih koridora, kao i u jačanju regionalne koordinacije, te da nastavlja da širi elektroenergetske interkonekcije sa susjednim državama i sa Evropskom unijom.

„Podmorski elektroenergetski kabl koji povezuje Crnu Goru i Italiju već predstavlja snažan most između Zapadnog Balkana i evropskog energetskog tržišta, jačajući regionalnu stabilnost, integraciju i sigurnost snabdijevanja. Istovremeno, Crna Gora učestvuje u regionalnim inicijativama usmjerenim na jačanje diversifikacije i povezanosti energetskih sistema, uključujući projekte poput Jonsko-jadranskog gasovoda“, naveo je Spajić.

Kako je istakao, dugoročna budućnost energetskog sistema Crne Gore leži u obnovljivim izvorima energije, modernoj elektroenergetskoj infrastrukturi i niskougljeničnim rješenjima.

Zahvalio je Evropskoj komisiji, predsjedavajućoj državi Kipar i državama članicama na konstruktivnom angažmanu i kontinuiranoj podršci u procesu integracije.

On je poručio da će Crna Gora nastaviti da jača svoje administrativne kapacitete, pažljivo planira infrastrukturne investicije i obezbjeđuje puno poštovanje evropskih standarda i pravila.

„Svaki modernizovani kilometar željeznice, svaka povezana luka, svaka ojačana energetska interkonekcija približava Crnu Goru i Evropsku uniju jedne drugima. I upravo je najopipljivija suština evropske integracije izgradnja veza koje skraćuju udaljenosti, olakšavaju saradnju i jačaju našu zajedničku budućnost. I danas, privremenim zatvaranjem Poglavlja 21, izgradili smo još jednu važnu transevropsku vezu“, zaključio je Spajić.

Kos: Crna Gora mora da omogući profesionalno zapošljavanje u policiji

Na pitanje dopisnika Televizije Crne Gore iz Brisela Ivana Mijanovića da prokomentariše odluku opozicije da napusti radna tijela u Parlamentu zbog nezadovoljstva oko zakona o unutrašnjim poslovima i ANB-u, Kos je rekla da su informisani da je opozicija izrazila zabrinutost u vezi sa tim dokumentima.

„Naveli smo da smo konsultovani ali da nije sasvim obavljeno usklađivanje sa GDPR i ostavili smo prostor da se to uklađivanje obavi prije učanjenja vaše ržave u Evropsku uniju. Crna Gora mora da omogući profesionalno zapošljavanje u policiji i da obezbijedi da svaka kadrovska odluka, pa i otpuštanje, bude zasnovana na vladavini prava uz pravo žalbe“, kategorična je Kos.

Zamjenica ministra za evropske poslove Republike Kipar Marilena Raouna, rekla je da je radna grupa za izradu Ugovora o pristupanju sa Crnom Gorom vrlo važna i da rade na smjernicama za njen rad.

Spajić je naveo da je ovo ključna godina za nas.

„Mi mo saglasni sa EU i EK i radićemo na tome da se GDPR direktiva u potpunosti primijeni i prije nego što je navedeno kao rok. Napredujemo u svakom smislu, vrlo smo inkluzivni“, istakao je Spajić.

EKONOMIJA

Spajić: Crna Gora ima najjeftiniju struju u regionu

„Imamo najjeftiniju struju u regionu, komunalije, poreze i doprinose u Evropi“, kazao je Spajić tokom premijerskog sata

Spajić (foto: Saša Matić, Vlada CG)

Premijer Milojko Spajić naglasio je, odgovarajući na pitanja šefa poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Danijela Živkovića tokom premijerskog sata, da su od 2006. godine plate povećane 262 odsto dok je inflacija bila 140 odsto, te da je za toliko bolje sada nego tada. Ponovio je da je kumulativna inflacija od 2020. do danas oko 40 odsto, što znači da je većina inflacije nastala u godinama prije.

„Imamo najjeftiniju struju u regionu, komunalije, poreze i doprinose u Evropi. Nismo povećavali PDV ni u najgoroj krizi, nismo otpustili radnike tokom krize 2020. godine. To je bio savjet Međunarodnog monetarnog fonda, nismo poslušali savjet. Kada sam postao ministar finansija, u Trezoru je bilo 55 miliona eura. Tada je DPS pao u nesvijest jer su očekivali da ćemo bankrotirati u decembru 2020. godine, oni su namjestili da tadašnja Vlada bankrotira. Ostavili su dug 88 odsto neto po BDP-u…“, istakao je Spajić i naglasio da je neto dug od tada spao na 52 odsto.

Naglasio je da svi plaćaju PDV i da se stanovi ne daju po povlašćenim uslovima, jer je Velje brdo za sve građane i da će kvadrat koštati 1.000 eura dok je na funkciji.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Nikola Jovanović: Bulevar Jaz – Tivat neće biti gotov ove sezone, realnije sledeće godine

„Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“, kazao je predsjednik Opštine Budva

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović kazao je da bulevar Jaz-Tivat ne može bit gotov do početka ljetnje sezone, te da će to negativno uticati na turističku sezonu.

„Kasni se tri mjeseca, januar 2026. je bio predviđen kao rok za završetak radova, tada je dionica trebala da bude stavljena u funkciju“, rekao je Jovanović na TV Vijesti i dodao:

„Svjedočimo nečemu što znači drastična promjena rokova i završetka tih radova. Ja nisam siguran ovom dinamikom da to može biti gotovo ni do kraja kalendarske godine, a stavljanje u funkciju ako bude do kraja sljedeće, odnosno početka turističke sezone sledeće godine, onda će to biti, da kažem, nešto što je realnije“.

Kako je kazao, zadnje su informacije bile da će se samo dvije od četiri trake staviti u pogon.

„Ali s obzirom da sam prije neki dan prošao tom dionicom, odgovorno tvrdim da to ne može biti gotovo do početka turističke sezone“, kazao je Jovanović.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Gorivo će biti jeftinije pet do šest centi po litru

Saopšteno iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG)

Foto: Berane online

Sve vrste naftnih derivata od srijede će biti jeftinije pet do šest centi po litru, kazali su „Danu“ iz Udruženja naftnih kompanija Crne Gore (UNKCG).

Istakli su da ove cijene nisu konačne, jer se odnose na tri od četiri dana koja ulaze u obračun, ali da sa velikom sigurnošću mogu reći da će dizel biti jeftiniji za pet do šest centi, a benzin za četiri do pet centi. Lož-ulje bi trebalo da pojeftini sedam do osam centi po litru.Eurodizel trenutno košta 1,78 eura po litru, eurosuper 95 je 1,59 eura, eurosuper 98 je 1,63 eura, dok je lož-ulje 1,95 eura.

Iz Udruženja su naveli da je pad cijena goriva rezultat privremenog primirja između Irana i SAD i da će se taj trend nastaviti ukoliko se primirje produžiOd druge polovine marta cijene goriva se obračunavaju svake sedmice, što u ovom slučaju znači da će cijene goriva padati svakih sedam dana, pod uslovom da situacija na Bliskom istoku nastavi da se odvija u dobrom pravcu.

Cijene goriva u Crnoj Gori počele su da rastu od 9. marta, kada je eurodizel poskupio 16 centi. Dvije sedmice nakon toga, eurodizel je trebalo da poskupi 34 centa, ali se Vlada tada sjetila da reaguje smanjenjem akciza na 50 odsto, što je dovelo do toga da eurodizel poskupi sedam centi umjesto 34 centa. Akcize od 50 odsto smanjile su cijenu dizela za 27 centi po litru. Rast cijena dizela nastavio se i u naredna dva obračuna, za 11 i 10 centi, što je dovelo do toga da je cijena tog naftnog derivata za mjesec dana porasla 44 centa, što je oko 33 odsto. Da nije bilo zakasnjelog smanjenja aciza za 50 odsto, cijena eurodizela sada bi iznosila 2,05 eura po litru.Benzin je poskupio oko 20 centi, a Vlada je smanjila akcizu za 25 odsto, što je smanjenje cijene za oko 16-17 centi po litru.Vlada jedino nije smanjivala akcize na lož-ulje, zbog čega je ta vrsta naftnog derivata dostigla cijenu od 1,95 eura po litru.

Privremeni prekid vatre donio je pad cijena nafte na svjetskim tržištima, ali prema riječima šefa analitičkog sektora Slovenske gospodarske komore Bojana Ivanca, ne može se očekivati pad cijena nafte u skorije vrijeme.

Kako prenosi SEEbiz.eu, cijene fizičkih isporuka nafte posljednjih dana su više od tržišnih, a tankeri s naftom još se nisu vratili na svoje uobičajene rute. Nakon što su Vašington i Teheran postigli dogovor o dvosedmičnom prekidu vatre i privremenom otvaranju Ormuskog moreuza, cijene nafte i prirodnog plina naglo su pale, dok su berzanski indeksi porasli.

Međutim, Ivanc je juče na konferenciji za novinare u Slovenskoj gospodarskoj komori (GZS), gdje su predstavljena očekivanja privrede od nove vlade, skrenuo pažnju na razliku između finansijskih tržišta i realne privrede.

“Nastali haos neće se tako brzo riješiti. Kada govorimo o nafti brent, govorimo o trenutnoj tržišnoj cijeni, tj. za trenutnu isporuku. Međutim, u području nabavke cijene za isporuku u roku od 10 do 25 dana su uporedivije, a one su već posljednjih dana bile znatno više od tržišne cijene. Na primjer, ako je cijena nafte brent za barel od 159 litara bila oko 110 dolara, cijena fizičke isporuke nafte bila je oko 150 dolara. Po toj cijeni neko je kupio naftu i sada je uvozi sebi, što će dodatno uticati na rast cijena. To još nismo osjetili u Evropi, a vrlo vjerojatno hoćemo u sljedećih mjesec, mjesec i po, do dva”, rekao je Ivanc.

Tankeri će se tek za mjesec do dva vratiti na uobičajene rute

Ivanc je podsjetio i da su tankeri za naftu morali skrenuti sa svojih uobičajenih ruta zbog zatvaranja Ormuskog moreuza, te da će im trebati barem mjesec ili dva da se vrate na njih.

“Kako bi ublažile kašnjenja ovih tankera, evropske zemlje omogućile su oslobađanje nacionalnih rezervi nafte”, dodao je Ivanc.

On je pozdravio prekid vatre, ali se boji da SAD neće pristati na barem dvije od deset iranskih tačaka za sklapanje dugoročnog sporazuma. No čak i ako dođe do trajnog prekida vatre, očekuje da će učinci na cijene nafte početi tek negdje u trećem tromjesečju.

“Gotovo sam siguran da ćemo u tekućem drugom tromjesečju ipak nekako vidjeti odgođeni kraj ovih šest sedmica kada su nabavke bile otežane, a cijene više”, rekao je Ivanc.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije