Connect with us

EKONOMIJA

BEZ NULTE STOPE PDV-A NA HLJEB, NEMA NI SNIŽENJA

Zbog akcize na plastiku skuplje domaće mlijeko, jogurt…

Izmjenom zakona o akcizama uvedena je akciza na plastiku za jednokratnu upotrebu od 40 centi po kilogramu

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Grupa privrednika iz prehrambenog i poljoprivrednog sektora traži da se ukine porez na dodatu vrijednost (PDV) na hljeb, akciza na plastiku koja se koristi u proizvodnji, kao i da se akciza na lož ulje smanji za 40 odsto ili omogući njen povrat, zbog čega planiraju da se obrate Vladi i poslaničkim klubovima, pišu “Vijesti”.

Izmjenom zakona o akcizama uvedena je akciza na plastiku za jednokratnu upotrebu od 40 centi po kilogramu. To je bio i predlog bivše Vlade i tadašnjeg Ministarstva finansija i socijalnog staranja uz obrazloženje, da se time želi zaštititi životna sredina od prekomjerne upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu.

Međutim, tu akcizu sada plaćaju na primjer domaće mljekare koje uvoze plastične boce koje pune mlijekom ili jogurtom, ili fabrike vode, ali ne i oni koju uvoze gotov proizvod, odnosno plastičnu bocu punu mlijeka, jogurta, vode,…

”Ovim se narušava konkurencija domaćih proizvođača, koji se ionako teško nose sa velikim stranim proizvođačima i uvozničkim lobijem. Zbog ove akcize svaki litar domaćeg mlijeka, jogurta, vode i soka biće skuplji za nekoliko centi, dok se uvoznom neće povećati cijena jer oni formalno ne uvoze plastiku već gotov proizvod upakovan u plastiku. Ovo naručito pogađa naše mljekare koje vode teške bitke sa konkurencijom iz uvoza sa svaki litar ili kilogram prodatog domaćeg mlijeka. Oni su nedavno povećali otkupne cijene, kako bi stočarima nakonadili dio troškova, i zarada po litru im iznosi svega nekoliko centi, koja se sada istopila uvođenjem ove akcije”, kazao je sagovornik ovog medija.

On predlaže da se iz plaćanje ove akcize izuzme plastika koja se koristi u proizvodnji ili da se domaćim proizvođačima i prerađivačima omogući povrat ovog novca.

Usvojenim izmjenama zakona o akcizama uvedena je mogućnost da Vlada može smanjiti akcize na dizel i dvije vrste benzina do iznosa od 50 odsto. Vlada je u ponedjeljak privremeno smanjila akcize za 40 odsto, što je snizilo cijene ove tri vrste goriva na crnogorskim pumpama za 14 do 18 centi.

Izmjenom zakona nije obuhvaćeno snižavanje akciza na lož ulje, koje kao energent u značajnoj mjeri koristi neki domaći proizvođači i prerađivači hrane, zbog čega traže da i ova vrsta goriva bude obuhvaćena ovom mjerom. Oni navode i da potrošnja ovog goriva nije toliko značajna u odnosu na potrošnju dizela i benzina, zbog čega smanjenje akcize na njega ne bi bio značajan trošak za državni budžet.

Bez nulte stope PDV-a na hljeb, nema niže cijene

Skupština je prošle sedmice usvojila izmjena zakona o PDV-u kojim su akcize smanjene na brašno i ulje sa sedam na nula odsto, i za so sa 21 na sedam odsto, ali je na hljeb ostala stopa od PDV-a. Kako su pekari ranije imali pravo povrata PDV-a plaćenog na brašno, kada hljeb prodaju trgovcima, njima smanjenje akcize na brašno nije uticalo na niže troškove zbog čega ne mogu smanjiti cijene hljeba.

 

”Cijena hljeba jedino bi se mogla smanjiti ako bi se sadašnja stopa od sedam smanjila na nultu. Time bi se moglo amortizovati neko novo poskupljenje ukoliko dođe do novog rasta cijena brašna i žitarica na međunarodnim berzama”, kazao je sagovornik “Vijesti”.

Prema nezvaničnim informacijama ovog medija, poslanički klub Socijaldemokrata priprema predlog izmjena zakona o PDV-u kojim bi se snizila stopa PDV-a na hljeb, što je ranije predlagao i odbor prehrambene i poljoprivredne industrije Privredne komore.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.

EKONOMIJA

Direktor „Splendida“ mladima: „Ne morate ići u Hrvatsku, možete zaraditi i u Budvi toliko“

Povodom dobrih ponuda i plata u Hrvatskoj što dovodi do odlaska mladih da rade u tu državu, Radulović je istakao da se i u Budvi može zaraditi toliko

Žarko Radulović, Foto: Pobjeda

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Zavod za zapošljavanje Crne Gore podržaće stalne sezonce, a to su lica koja bi radila šest mjeseci u Crnoj Gori i potom još jednu sezonu, rečeno je u emisiji „Okvir“ na TVCG. Tema emisije bila je zašto Crna Gora kuburi sa sezonskim radnicima u turizmu, te bakšiš, o inicijativi o posebnom naplaćivanju usluge i šta to nudi Hrvatska pa je privlačnija za radnu snagu.

Gosti su bili Žarko Radulović, suvlasnik Hotelske grupe „Montenegro stars“ i direktor hotela „Splendid“, Danijela Papić iz Zavoda za zapošljavanje i Sanja Marković iz Privredne komore.

Radulović je kazao da prijemom u stalni radni odnos firma dobija od dobrog radnika problematičnog, te da kada radnici imaju siguran posao idu na bolovanje.

„Ti koji imaju stvarno zdravstveni problem to se vidi, ali ima i onih koji ga nemaju. Od sigurnog dobrog radnika koji se borio da ostane u firmi, dobijamo radnika koji nije više tako aktivan. Pitam se kako doktori koji olako daju bolovanje nisu procesuirani.“, istakao je Radulović.

Kazao je da su studenti jako vrijedni, ali da već od početka septembra fali radnika jer se studenti vraćaju svojim obavezama na fakultetu.

Istakao je da su sobaricama plate sigurno 450 eura ali imaju i više, da imaju prekovremeni rad i rad praznicima ali i bakšiš koji nije mali.

Papić je istakla da je utvrđeni broj radnih dozvola za strance su 20.454 predviđene radne dozvole, a izdvojeno je 500 radnih dozvola koje se mogu dodatno rasporediti za sve radne pozicije, te da broj dozvola za turizam nisu predvidjeli.

Marković je kazala da sve počinje od škola od upisne politike a završava se sa tržištem rada.

„Naša strategija razvoj ljudskih resursa je trajala do 2014. godine, mi smo tu predvidjeli koliko će nam trebati radnika za rad u turizmu, a mi sad nemamo taj dokument kojim ćemo se rukovoditi“, istakla je ona.

Povodom dobrih ponuda i plata u Hrvatskoj što dovodi do odlaska mladih da rade u tu državu, Radulović je istakao da se i u Budvi može zaraditi toliko.

„Ja vam tvrdim svaki prekovremeni sat je sigurno isplaćen i to kod većine poslodavaca. Ako sobarica ima 650 eura platu, bakšiša 200 eura, neka ima plačen stan i tri obroka, ona svaki mjesec može 750 eura do 800 eura da stavi sa strane, što znači da i u Budvi može da se zaradi i nešto novca sačuva“, istakao je on.

Kazao je da je on zbog „Evrope sad“ morao da ide sebi na štetu zbog plata recepcionera čistača javnih površina.

„Oni su imali istu platu što nije fer. Ja sam to korigovao na moju štetu, pa sam trošio na platu više novca kako bi se napravila razlika“, istakao je.

Marković je istakla da je jedan od velikih aktivnosti koja ima izleda da zaživi kod nas jeste stalni sezonac.

„Ova kategorija omogućava našim ljudima da se zaposle i rade šest mjeseci u nekom od hotela kod tog poslodavca, a narednih šest mjeseci ne rade, već idu na razne obuke i edukacije. Tih šest mjeseci koje ne radi, plaća ga država i njemu se ne prekida radni staž“, kazala je ona.

Papić je istakla da će i Zavod za zapošljavanje da podrži stalnog sezonca, te da bi korisnici ove mjere bi bili stalni sezonci, lica koja stalno rade šest mjeseci i najmanje još jednu sezonu.

„Ovu mjeru moramo stalno inicirati, potrebno je izmijeniti potpuni ambijent ali se moraju uključiti i ostale institucije. To bi trajalo 24 mjeseca“, istakla je ona.

Marković je kazala da njima nije namjera da se radi 24 mjeseca, i da imaju dobru volju i raspoloženje da dođe do toga da radnik može biti stalni sezonac ali da to najbrže mogu uraditi za narednu godinu.

„I srednjoškolci bi imali motiv da nakon školovanja nastave sa studijama vezanim za turizam i te poslove. Neko neće da radi a neko je prirodno motivisan, ali da bi se promijenilon razmišljanje motiv može biti stalni sezonac“ zaključila je Papić, dok je Marković istakla da ako nas ova kriza nije naučila da treba da pazimo svakog zaposlenog, jer od njega zavisi posao, onda mi nemamo o čemu da pričamo.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Spajić: Suficit u martu 32 miliona eura, „Evropa sad“ napravila tvrđavu od crnogorskih finansija!

„Vjerujemo li blabla političarima ili činjenicama“, napisao je Spajić na Tviteru

Spajić, Foto: Ivan Petrović Ipe

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

„Vjerujemo li blabla političarima ili činjenicama: Suficit u martu je 32 miliona eura, kao u sred sezone“, napisao je Spajić na svom Tviter nalogu.

On je istakao da ovo dokazuje da je program Evropa Sad više nego uspješan.

“I prvi put u istoriji, je dokaz da je Evropa Sad! napravila tvrđavu od crnogorskih finansija i da su smiješna pitanja o uspjehu tog programa za Crnu Goru“, naveo je Spajić na svom Tviter nalogu.

Nastavite sa čitanjem

EKONOMIJA

Prijavite se za besplatnu edukativnu radionicu „Generisanje ideja“

Radionica će biti organizovana u prostorijama RBC-a u Beranama (Rudeš), 20. maja sa početkom u 12h

Foto: RBC Berane

Pratite portal Berane online na Facebook-u, Instagramu, Tviteru i Youtube-u.

Regionalni biznis centar Berane (RBC) poziva sve mlade osobe od 15-30 godina da se prijave na linku:

https://forms.gle/La8xhhfCABgM6T1YA

i prisustvuju besplatnoj edukativnoj radionici u RBC-u u Beranama (Rudeš), koju će u petak, 20. maja (u 12h) realizovati NVO “Centar za omladinsku edukaciju”.

Da podsjetimo, Social Impact Award (SIA) je najveći evropski program podrške društvenom preduzetništvu mladih, koji je 2009. godine pokrenut od strane Impact Hub-a i Univerziteta za ekonomiju i biznis u Beču, u partnerstvu sa Erste Fondacijom.

U Crnoj Gori ove godine program sprovodi NVO Centar za omladinsku edukaciju, uz generalno pokroviteljstvo Erste banke, Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Investiciono-razvojnog fonda, kompanije Kodio i Glavnog grada Podgorica, a naš centar pruža podršku u realizaciji ovog projekta. Ovaj međunarodni program je namijenjen mladim ljudima koji žele da razvijaju društveno preduzetništvo u zemlji i svijetu, steknu znanja i vještine i umreže se sa biznis zajednicom, kako bi svoju ideju uspješno sproveli u djelo.

Tri pobjednička tima odabrana od strane stručnog žirija očekuje početni kapital za realizaciju ideje u iznosu od po 1.500 eura, kao i prilika da stečena znanja i vještine predstave na internacionalnom SIA Samitu, koji se ove godine održava u Beču, a okupiće najbolje timove sa tri kontinenta (Evropa, Azija i Afrika).

Prijave za program su otvorene sve do 31. maja, a zainteresovani učesnici svoje ideje mogu putem aplikacione platforme na sledećem linku:

https://montenegro.socialimpactaward.net/prijavi-se/

Nastavite sa čitanjem

Facebook

Instagram

Najčitanije