POLITIKA
100 DANA RADA VLADE
Abazović: Spremni smo da potpišemo ugovor i sa Crnogorskom pravoslovnom crkvom
„Prvi prioritet iz ekspozea 43. Vlade bio je nastavak borbe protiv korupcije, zatim prilagođavanje pregovaračke strukture, regulisanje odnosa s vjerskim zajednicama, priprema ljetnje turističke sezone, nastavak reforme javne uprave…“

Svi politički prioriteti Vlade završeni su u 100 dana ili su pred samim krajem, kazao je premijer Dritan Abazović na konferenciji za novinare povodom 100 dana rada Vlade.
„Prvi prioritet iz ekspozea 43. Vlade bio je nastavak beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, zatim obnova i prilagođavanje pregovaračke strukture, stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije, nastavak započetih ekonomskih reformi, regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, sagledavanje regionalnih inicijativa, jačanje lokalnih samouprava, priprema i realizacija ljetnje turističke sezone, sagledavanje mjera na reorganizaciji rada zdravstvenog sistem, nastavak reforme javne uprave, prostorni plan razvoja, obezbjeđivanje ravnomjernog regionalnog razvoja, intenziviranje aktivnosti na prečišćavanju biračkog spiska i zaštita prava manjinskih naroda. Nastavak borbe protiv korupcije i kriminala – u 100 dana imate tektonske poremećaje u pozitivnom smislu. Imate najveću zapljenu cigareta u Evropi. Imate procese protiv Medenice i Jovanića, slučajeve Lazović i Milović, hapšeni su ljudi u privrednim društvima. Stvorili smo ambijent da tužilaštvo u tandemu Jovanović-Novović ostvari rezultate“, rekao je Abazović.
Naveo je da se napravila velila dinamika u promjeni pregovaračka strukture.
„Kad su u pitanju nove investicije, one su stigle. Iznenađen sam. Stigle su multinacionalne kompanije, potpisan je ugovor za hotel Galeb, danas je data saglasnost za hotel od pet zvjezdica na Velikoj Plaži, stigla je fabrika koja će proizvoditi alkoholna pića u Nikšiću, tu je i fabrika čipsa u Tuzima…“, kazao je Abazović.

Foto: Boris Pejović
Kada je u pitanju nastavak ekonomskih reformi, naveo je da su „svi programi nastavljani“.
„Nije su ušlo u „katovanje“ primanja. Po prvi put povećavamo penzije, od septembra ide novi režim, a od tada će penzioneri moći da računaju na pomoć“.
„Spremni smo da regulišemo odnos i sa CPC“
Kazao je i da je juče regulisan odnos s jednom vjerskom zajednicom.
„Spremni smo da to uradimo i sa CPC. Ne postoji restrikcija da krenemo i ka tim aktivnostima“.
Kad je u pitanju sagledavanje regionalnih inicijativa, Abazović je rekao da je Vlada imala brojne aktivnosti s najvećim zvaničnicima država.
„Bili smo učesnici foruma u Ohridu i pokupili smo sve simpatije“, kazao je premijer.
Istakao je da je za 100 dana spremno da svaka opština može da konkuriše do milion eura projektom – „obećali smo dodatnu podršku sjeveru“.
„Otvaraju se nove važne destinacije u Crnoj Gori“
Kada je u pitanju turistička sezona Abazović je rekao da „ide dobro“.
„Parametri nisu daleko od 2019. Ovo ostvarenje je jako veliko, iako smo izgubili tržišta Rusije i Ukrajine, ali smo otvorili druga… Otvaraju se nove važne destinacije u Crnoj Gori, pogotovo na sjeveru. Crna Gora je u ovom trenutku puna i ne postoji saobraćajnica u kojoj se lako odvija saobraćaj“.
Kada je u pitanju zdravstveni sistem, premijer je podsjetio da se krenulo u izgradnju klinike u Podgorici.
„Predviđene su investicije u Beranama, Cetinju, Risnu…“.
Kazao je i da se radi na reformi javne uprave.
„Prvi januar 2024. je cilj da građani imaju elektronske servise, 13 njih, bez odlaska na šaltere“.
Kad je u pitanju prostorni plan, Abazović je kazao da je to „bilo nemoguće realizovati za 100 dana“.
Ali je spreman da u nekom narednom periodu ide prema Skupštini. Odrediće tačke za važne objekte, infrastrukturu, turističke komplekse…“.
Govoreći o regionalnom razvoju, premijer je kazao da je otvoren auto-put, i da će se raditi i na drugim putnim pravcima.
„Ostaje da se radi put od Plava prema Dečanima, koji je od strateškog značaja. Možemo brzo da krenemo i s cementarom u Pljevljima…“
Kada je u pitanju čišćenje biračkog spiska, Abazović je rekao da što se tiče MUP-a „mnoge stvari su spremne, ali potrebna je Skupština“.
„Kad je u pitanju integrisanje manjinskih naroda, svi smo svjesni toga i znamo od kolikog je to značaja za građansku Crnu Goru“, kazao je Abazović.
„Država se obračunala s mnogim kriminalnim grupama“
Dodao je da su vladavina prava i ekonomski razvoj „bili dva stuba ove Vlade“.
„Vrlo sam zadovoljan što se odvijaju stvari po pitanju vladavine prava i što je klupko počelo da se odmotova. Srećan sam što sam posjetio EUROPOL, srećan se što se država obračunala s mnogim kriminalnim grupama. Bez obzira što ih postoji deset visokorangiranih, njihov intenzitet i snaga su manji nego prethodnih godina. I jučerašnje pitanje je riješeno da bi se dio stanovništva osjećao komotno. Srećan sam što smo ga riješili“, naveo je Abazović.
„Ova Vlada se bavila svim pitanjima“
Premijer je kazao da je broj zaposlenih sad „preko 13.000 više nego kad smo preuzeli Vladu“.
„Ova Vlada se bavila svim pitanjima. Što je neko drugi imao plan da nešto drugo nametne, to je njegov problem. U odnosu na isti period prošle godine, naplata Uprave prihoda i carina povećana je za 27 miliona eura. Crna Gora danas plaća najnižu cijenu goriva, korigovane su cijene na namirnice…“.
Abazović je naveo i da bankarski sektor nikad nije bio likvidniji.
„Kad je riječ o energetici, tu ćemo vjerovatno na jesen da se suočimo s krizom. Niko u Crnoj Gori nije počeo nikakvu specijalnu restrikciju. Moram da pomenem žičaru Kotor – Lovćen, jer će već naredne sezone građani moći njom na Lovćen. Otvoren je bulevar Podgorica – Danilovgrad… Izraelska firma preuzela je Deltu, Lidl treba da dođe s velikim brojem radnih mjesta ne samo u Podgorici, već i na sjeveru… Ne odustajemo od ideje da pravimo air park Berane. To treba da krene u proceduru u septembru. Kad je riječ o Luci Bar, tu smo u pregovorima s firmom iz regiona da dođe i otvori svoj hab s velikim brojem radnih mjesta, gdje će najmanja plata biti 1.000 eura“, naveo je premijer.
„Okrenimo se evropskom putu“
Abazović je kazao da su politički prioriteti u 100 dana realizovani, i da bi volio „da se sad okrenem evropskom putu“.
„Otkad postoji državnog protokola, niko u 100 dana nije imao više međunarodnih aktivnosti. Sreo sam se sa devet premijera, sreo se s nekoliko predsjednika, i s Boreljom, Fon der Lejen, Stoltenbergom, saudijskim princom… Predstavnik najmanje države dao je podršku Ukrjini u Kijevu. Toliko o posvećenosti evropskom putu“.

Foto: Boris Pejović
Podsjetio je i da je bilo skepticizma kako će funkcionisati Savjet za odbranu i bezbjednost.
„Funkcionisao je bez restrikcija, svaka sjednica mogla je da traje pet minuta… Povećavamo kontigent vojnika koji će biti dio NATO misije. Restriktivne mjere sprovode se bez ikakvih restrikcija, a tiču se blokiranja imovine ruskih državljana. To je cijenjeno od naših zapadnih partnera“.
„Neko u Crnoj Gori ne želi dobru regionalnu saradnju“
Abazović je kazao i da je regionalna saradnja – na najvišem mogućem nivou.
Nema premijera s kojim se nisam sreo. Neko u Crnoj Gori ne želi dobru regionalnu saradnju, jer to nekome smeta. Suočavanje s prošlošću – jedna od najbrojnijih delegacija u Potočarima bila je naša. Bio je i ministar pravde. Osuđujemo genocid kao najgnusniji ratni zločin, i to je bila poruka – da se on nikad nigdje ne ponovi, nezavisno od nacionalnog i vjerskog opredjeljenja“.
Abazović je kazao i da je bilo da Vlade, da bi „pitanje VDT-a, Ustavnog suda i Sudskog savjeta bilo riješeno“.
„Sad više nema restrikcije da se to riješi. Algoritam postoji, ali Vlada ne može da uzme nadležnosti Skupštine. Ako neko želi da adresira zbog čega se to još nije desilo, nek ne gleda u Vladu, već u svoju političku partiju“.
„Vlada ne blokira evropski put, već raščišćava stvari“
Premijer je rekao i da „treba da uhvatimo voz da do kraja godine dobijemo završna mjerila“.
„Svako ko nas gura u destabilizaciju, ne želi da Crna Gora dobije završna mjerila. Vlada ne blokira evropski put, već raščišćava stvari da bi to bio jedini put. Ne postoji bilo kakva restrikcija da se to sad poboljša. Skupština će imati punu podršku Vlade da se izaberu čelnici pravosuđa. Da idemo brojke iznad 54. Biće interesantno vidjeti da li će neke strukture tome da se suprotstave“.
Na konferenciji pored Abazović, govore ministar finansija Aleksandar Damjanović i ministarka nauke i tehnološkog razvoja Biljana Šćepanović.
Konferenciji prisustvuju i ministri Ervin Ibrahimović, Vladimir Joković, Admir Adrović, Zoran Miljanić, Adrijan Vuksanović, Maraš Dukaj, Marko Kovač, Maša Vlaović, Jovana Marović, Vasilije Lalošević, Filip Adžić, Goran Đurović.
Abazović je rekao da su neki ministri opravdano odsutni.
Konferenciji ne prisustvuju Raško Konjević, Ranko Krivokapić, Dragoslav Šćekić, Ana Novaković Đurović i Fatmir Đeka.
Pres-konferenciji prisustvuju i državni sekretari u ministarstvima.
POLITIKA
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.
„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.
Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.
Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.
Skupština je nakon toga nastavljena.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
HRONIKA17 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA2 дана ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA2 дана ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
DRUŠTVO2 дана ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
BALKAN I SVIJET3 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
POLITIKA24 сата ranije(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini









