Connect with us

POLITIKA

100 DANA RADA VLADE

Abazović: Spremni smo da potpišemo ugovor i sa Crnogorskom pravoslovnom crkvom

„Prvi prioritet iz ekspozea 43. Vlade bio je nastavak borbe protiv korupcije, zatim prilagođavanje pregovaračke strukture, regulisanje odnosa s vjerskim zajednicama, priprema ljetnje turističke sezone, nastavak reforme javne uprave…“

Abazović, Foto: Boris Pejović

Svi politički prioriteti Vlade završeni su u 100 dana ili su pred samim krajem, kazao je premijer Dritan Abazović na konferenciji za novinare povodom 100 dana rada Vlade.

„Prvi prioritet iz ekspozea 43. Vlade bio je nastavak beskompromisne borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije, zatim obnova i prilagođavanje pregovaračke strukture, stvaranje povoljnog ambijenta za nove investicije, nastavak započetih ekonomskih reformi, regulisanje ugovornog odnosa sa vjerskim zajednicama, sagledavanje regionalnih inicijativa, jačanje lokalnih samouprava, priprema i realizacija ljetnje turističke sezone, sagledavanje mjera na reorganizaciji rada zdravstvenog sistem, nastavak reforme javne uprave, prostorni plan razvoja, obezbjeđivanje ravnomjernog regionalnog razvoja, intenziviranje aktivnosti na prečišćavanju biračkog spiska i zaštita prava manjinskih naroda. Nastavak borbe protiv korupcije i kriminala – u 100 dana imate tektonske poremećaje u pozitivnom smislu. Imate najveću zapljenu cigareta u Evropi. Imate procese protiv Medenice i Jovanića, slučajeve Lazović i Milović, hapšeni su ljudi u privrednim društvima. Stvorili smo ambijent da tužilaštvo u tandemu Jovanović-Novović ostvari rezultate“, rekao je Abazović.

Naveo je da se napravila velila dinamika u promjeni pregovaračka strukture.

„Kad su u pitanju nove investicije, one su stigle. Iznenađen sam. Stigle su multinacionalne kompanije, potpisan je ugovor za hotel Galeb, danas je data saglasnost za hotel od pet zvjezdica na Velikoj Plaži, stigla je fabrika koja će proizvoditi alkoholna pića u Nikšiću, tu je i fabrika čipsa u Tuzima…“, kazao je Abazović.

Foto: Boris Pejović

Kada je u pitanju nastavak ekonomskih reformi, naveo je da su „svi programi nastavljani“.

„Nije su ušlo u „katovanje“ primanja. Po prvi put povećavamo penzije, od septembra ide novi režim, a od tada će penzioneri moći da računaju na pomoć“.

„Spremni smo da regulišemo odnos i sa CPC“

Kazao je i da je juče regulisan odnos s jednom vjerskom zajednicom.

„Spremni smo da to uradimo i sa CPC. Ne postoji restrikcija da krenemo i ka tim aktivnostima“.

Kad je u pitanju sagledavanje regionalnih inicijativa, Abazović je rekao da je Vlada imala brojne aktivnosti s najvećim zvaničnicima država.

„Bili smo učesnici foruma u Ohridu i pokupili smo sve simpatije“, kazao je premijer.

Istakao je da je za 100 dana spremno da svaka opština može da konkuriše do milion eura projektom – „obećali smo dodatnu podršku sjeveru“.

„Otvaraju se nove važne destinacije u Crnoj Gori“

Kada je u pitanju turistička sezona Abazović je rekao da „ide dobro“.

„Parametri nisu daleko od 2019. Ovo ostvarenje je jako veliko, iako smo izgubili tržišta Rusije i Ukrajine, ali smo otvorili druga… Otvaraju se nove važne destinacije u Crnoj Gori, pogotovo na sjeveru. Crna Gora je u ovom trenutku puna i ne postoji saobraćajnica u kojoj se lako odvija saobraćaj“.

Kada je u pitanju zdravstveni sistem, premijer je podsjetio da se krenulo u izgradnju klinike u Podgorici.

„Predviđene su investicije u Beranama, Cetinju, Risnu…“.

Kazao je i da se radi na reformi javne uprave.

„Prvi januar 2024. je cilj da građani imaju elektronske servise, 13 njih, bez odlaska na šaltere“.

Kad je u pitanju prostorni plan, Abazović je kazao da je to „bilo nemoguće realizovati za 100 dana“.

Ali je spreman da u nekom narednom periodu ide prema Skupštini. Odrediće tačke za važne objekte, infrastrukturu, turističke komplekse…“.

Govoreći o regionalnom razvoju, premijer je kazao da je otvoren auto-put, i da će se raditi i na drugim putnim pravcima.

„Ostaje da se radi put od Plava prema Dečanima, koji je od strateškog značaja. Možemo brzo da krenemo i s cementarom u Pljevljima…“

Kada je u pitanju čišćenje biračkog spiska, Abazović je rekao da što se tiče MUP-a „mnoge stvari su spremne, ali potrebna je Skupština“.

„Kad je u pitanju integrisanje manjinskih naroda, svi smo svjesni toga i znamo od kolikog je to značaja za građansku Crnu Goru“, kazao je Abazović.

„Država se obračunala s mnogim kriminalnim grupama“

Dodao je da su vladavina prava i ekonomski razvoj „bili dva stuba ove Vlade“.

„Vrlo sam zadovoljan što se odvijaju stvari po pitanju vladavine prava i što je klupko počelo da se odmotova. Srećan sam što sam posjetio EUROPOL, srećan se što se država obračunala s mnogim kriminalnim grupama. Bez obzira što ih postoji deset visokorangiranih, njihov intenzitet i snaga su manji nego prethodnih godina. I jučerašnje pitanje je riješeno da bi se dio stanovništva osjećao komotno. Srećan sam što smo ga riješili“, naveo je Abazović.

„Ova Vlada se bavila svim pitanjima“

Premijer je kazao da je broj zaposlenih sad „preko 13.000 više nego kad smo preuzeli Vladu“.

„Ova Vlada se bavila svim pitanjima. Što je neko drugi imao plan da nešto drugo nametne, to je njegov problem. U odnosu na isti period prošle godine, naplata Uprave prihoda i carina povećana je za 27 miliona eura. Crna Gora danas plaća najnižu cijenu goriva, korigovane su cijene na namirnice…“.

Abazović je naveo i da bankarski sektor nikad nije bio likvidniji.

„Kad je riječ o energetici, tu ćemo vjerovatno na jesen da se suočimo s krizom. Niko u Crnoj Gori nije počeo nikakvu specijalnu restrikciju. Moram da pomenem žičaru Kotor – Lovćen, jer će već naredne sezone građani moći njom na Lovćen. Otvoren je bulevar Podgorica – Danilovgrad… Izraelska firma preuzela je Deltu, Lidl treba da dođe s velikim brojem radnih mjesta ne samo u Podgorici, već i na sjeveru… Ne odustajemo od ideje da pravimo air park Berane. To treba da krene u proceduru u septembru. Kad je riječ o Luci Bar, tu smo u pregovorima s firmom iz regiona da dođe i otvori svoj hab s velikim brojem radnih mjesta, gdje će najmanja plata biti 1.000 eura“, naveo je premijer.

„Okrenimo se evropskom putu“
Abazović je kazao da su politički prioriteti u 100 dana realizovani, i da bi volio „da se sad okrenem evropskom putu“.

„Otkad postoji državnog protokola, niko u 100 dana nije imao više međunarodnih aktivnosti. Sreo sam se sa devet premijera, sreo se s nekoliko predsjednika, i s Boreljom, Fon der Lejen, Stoltenbergom, saudijskim princom… Predstavnik najmanje države dao je podršku Ukrjini u Kijevu. Toliko o posvećenosti evropskom putu“.

Foto: Boris Pejović

Podsjetio je i da je bilo skepticizma kako će funkcionisati Savjet za odbranu i bezbjednost.

„Funkcionisao je bez restrikcija, svaka sjednica mogla je da traje pet minuta… Povećavamo kontigent vojnika koji će biti dio NATO misije. Restriktivne mjere sprovode se bez ikakvih restrikcija, a tiču se blokiranja imovine ruskih državljana. To je cijenjeno od naših zapadnih partnera“.

„Neko u Crnoj Gori ne želi dobru regionalnu saradnju“

Abazović je kazao i da je regionalna saradnja – na najvišem mogućem nivou.

Nema premijera s kojim se nisam sreo. Neko u Crnoj Gori ne želi dobru regionalnu saradnju, jer to nekome smeta. Suočavanje s prošlošću – jedna od najbrojnijih delegacija u Potočarima bila je naša. Bio je i ministar pravde. Osuđujemo genocid kao najgnusniji ratni zločin, i to je bila poruka – da se on nikad nigdje ne ponovi, nezavisno od nacionalnog i vjerskog opredjeljenja“.

Abazović je kazao i da je bilo da Vlade, da bi „pitanje VDT-a, Ustavnog suda i Sudskog savjeta bilo riješeno“.

„Sad više nema restrikcije da se to riješi. Algoritam postoji, ali Vlada ne može da uzme nadležnosti Skupštine. Ako neko želi da adresira zbog čega se to još nije desilo, nek ne gleda u Vladu, već u svoju političku partiju“.

„Vlada ne blokira evropski put, već raščišćava stvari“

Premijer je rekao i da „treba da uhvatimo voz da do kraja godine dobijemo završna mjerila“.

„Svako ko nas gura u destabilizaciju, ne želi da Crna Gora dobije završna mjerila. Vlada ne blokira evropski put, već raščišćava stvari da bi to bio jedini put. Ne postoji bilo kakva restrikcija da se to sad poboljša. Skupština će imati punu podršku Vlade da se izaberu čelnici pravosuđa. Da idemo brojke iznad 54. Biće interesantno vidjeti da li će neke strukture tome da se suprotstave“.

Na konferenciji pored Abazović, govore ministar finansija Aleksandar Damjanović i ministarka nauke i tehnološkog razvoja Biljana Šćepanović.

Konferenciji prisustvuju i ministri Ervin Ibrahimović, Vladimir Joković, Admir Adrović, Zoran Miljanić, Adrijan Vuksanović, Maraš Dukaj, Marko Kovač, Maša Vlaović, Jovana Marović, Vasilije Lalošević, Filip Adžić, Goran Đurović.

Abazović je rekao da su neki ministri opravdano odsutni.

Konferenciji ne prisustvuju Raško Konjević, Ranko Krivokapić, Dragoslav Šćekić, Ana Novaković Đurović i Fatmir Đeka.

Pres-konferenciji prisustvuju i državni sekretari u ministarstvima.

Advertisement
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Direktorica ASK-a puštena da se brani sa slobode

Podsjetimo, ranije danas Specijalno državno tužilaštvo predložilo je danas Višem sudu da Perović bude određen pritvor do 30 dana

Perović, Foto: Boris Pejović

Direktorica Agencije za sprečavanje korupcije Jelena Perović puštena da se brani sa slobode, odluka je sudije za istragu Višeg suda u Podgorici, prenosi RTCG.

Podsjetimo, ranije danas Specijalno državno tužilaštvo predložilo je danas Višem sudu da Perović bude određen pritvor do 30 dana.

Policija je osumnjičenu direktorku ASK-a danas dovela u zgradu Višeg suda, a oko 20.30 časova, saslušanje je završeno.

Perović je juče nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu određeno zadržavanje do 72 sata.

Perović je uhapšena zbog sumnje da je zloupotrijebila službeni položaj.

Tokom saslušanja, kako nam je saopšteno, ona je negirala krivicu.

Advokat Nikola Martinović kazao je da direktorici ASK-a SDT stavlja na teret donošenje rješenja o zaradama, odnosno naknadama koje je imao Savjet agencije i donošenje rješenja o varijabilama za zaposlene u agenciji.

„Dakle, prisustvovao sam jednom saslušanju u kojem Specijalno državno tužilaštvo pokušava da vodi upravni postupak o tome da li su rješenja koje je Jelena Perović donosila zakonita ili nisu zakonita. Jelena Perović je negirala u cijelosti krivično djelo, nema ništa da krije, odgovarala je na svako pitanje tužioca i naravno saopštila mu je da sve ono što je donijela postoji u formi rješenja, postoji i u elektronskoj i u papirnoj arhivi agencije“, kazao je advokat.

Službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) blokirali su prije nekoliko dana zgradu Agencije za sprečavanje korupcije, a nakon pretresa prostorija koje ona koristi i službenog automobila ona je uhapšena.

„Nakon pretresanja kancelarije i službenog vozila, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva službenici Specijalnog policijskog odjeljenja su lišili slobode J.P., direktoricu Agencije za sprečavanje korupcije, zbog osnova sumnje da je, tokom prošle i do aprila ove godine, učinila produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja“, saopšteno je juče iz SDT-a.

Optužbe protiv uhapšene direktorice Agencije za sprečavanje korupcije posebno su bile u fokusu javnosti sredinom marta ove godine, kada je budžetska inspekcija Ministarstva finansija objavila nalaze poslije kontrole rada te Agencije.

Prema tom izvještaju, uočene su ozbiljne nepravilnosti kako u radu direktorke tako i same Agencije, zbog čega je, nakon što je Ministarstvo finansija dostavilo kompletnu dokumentaciju u Specijalnom državnom tužilaštvu formiran predmet.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Nikolić pita: Šta Mandić radi na vježbama Vojske Srbije

Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović na to je odgovorio: „Pitajte ga kad bude predsjedavao“

Nikolić

Šef Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić pitao je na današnjem skupštinskom zasjedanju potpredsjednika parlamenta Borisa Pejovića (Pokret Evropa sad) šta predsjednik Skupštine Andrija Mandić radi na vježbama Vojske Srbije na Pešterskoj visoravni i koga tamo predstavlja.

Nikolić je napomenuo da je važno da crnogorska javnost zna odgovor na to pitanje, posebno u svjetlu, kako je rekao, upozoravajućih tonova koji su se sinoć mogli čuti na mitingu u Banjaluci, saopštio je DPS.

“Sinoć se u Banjaluci prijeti secesijom Bosne i Hercegovine, i najavljuju neki potezi koji mogu destabilizovati region u kojem živimo, i u tom smislu je posebno problematično šta Mandić kao član Savjeta za odbranu i bezbjednost Crne Gore radi na vojnim vježbama srpske vojske”, rekao je Nikolić.

Pejović nije imao odgovor na pitanje Nikolića.

„Nemam informaciju, niti mogu onda dati odgovor. Predlažem da to pitanje postavite kad gospodin Mandić bude predsjedavao parlamentu i vjerujem da ćete dobiti odgovor“, rekao je on.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Usvojen izvještaj o prijemu Kosova u Savjet Evrope

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano

Foto: Shutterstock, Dursun Aydemir / AFP / Profimedia

Izvještaj o članstvu Kosova u Savjetu Evrope usvojen je na kraju današnjeg zasjedanja Parlamentarne Skupštine, javlja Kossev info.

Nakon višečasovne rasprave od ukupno 171 poslanika, izvještaj je podržao 131, 29 je bilo protiv, dok je 11 bilo uzdržano.

Ovom odlukom je Parlament preporučio Komitetu ministara SE, koji donosi konačnu odluku, da prihvati aplikaciju Kosova za članstvo.

Izvjestilac Dora Bakojani pozvala je da PS SE prihvati njen izvještaj. Većina predstavnika političkih grupacija priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav.

Poslanica iz redova Evropske narodne partije i šefica delegacije Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope Biljana Pantić Pilja istakla je da je izvestilac Dora Bakojani, prijedlogom da Priština postane član SE, prekršila norme međunarodnog prava i principe na kojima je Savjet Evrope osnovan.

„Ući ćete u istoriju zbog kršenja normi međunarodnog prava“, rekla je Pantić Pilja, podsjećajući Bakojani da je sama u izvještaju navela tri uslova za članstvo Prištine.

Šefica delegacije Crne Gore Maja Vukićević rekla je da ona neće podržati izvještaj Dore Bakojani, iako će, kako je poručila, iz delegacije Crne Gore biti glasova i za članstvo Prištine u SE.

Većina predstavnika političkih grupacija u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope (PSSE) priznala je da unutar svojih redova nema jedinstven stav o aplikaciji Prištine za članstvo u SE, a jedini koji su otvoreno rekli da neće glasati za izvještaj Bakojani su evropski konzervativci.

Prema složenim pravilima procedure, delegacija Srbije moći će da zatraži glasanje o kvorumu.

Ukoliko dobije podršku, biće neophodno da bar stotinu od ukupno 300 poslanika od 46 zemalja članica Savjeta Evrope bude prisutno u sali u trenutku glasanja.

Ako ovaj uslov bude ispunjen, biće potrebna dvotrećinska većina da bi prijedlog o prijemu Prištine bio usvojen.

Ukoliko ishod glasanja bude povoljan za Prištinu, onda će Parlamentarna skupština Savjeta Evrope uputiti preporuku za njen prijem Komitetu ministara spoljnih poslova, koji je izvršno tijelo Savjeta Evrope i donosi konačnu odluku, i to dvotrećinskom većinom ministara ili ambasadora koji ih predstavljaju i koji su prisutni u trenutku glasanja.

Bilo bi to prvi put da se odluka o prijemu nove članice ne donosi jednoglasno, kako je to do sada uvijek bio slučaj u istoriji Savjeta Evrope, najstarije panevropske organizacije, osnovane posle Drugog svjetskog rata, da nadzire poštovanje ljudskih prava i pravne države.

Takođe, bilo bi to prvi put da u ovu organizaciju bude primljena teritorijalna jedinica, koja nije članica Ujedinjenih nacija, nisu je kao državu priznale sve članice Savjeta Evrope i koja je proglasila ocjepljenje od države koja jeste članica Savjeta Evrope, odnosno od Srbije u ovom slučaju.

Od 46 država članica Savjeta Evrope, nezavisnost i državnost Kosova nije priznalo njih 12. U izvještaju Bakojanijeve od njih se ne traži da sada priznaju nezavisnost Prištine, ali se traži da poštuju odluku o prijemu Prištine u Savjete Evrope kada ona bude definitivno donesena.

Odbor za pravna pitanja i ljudska prava Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope juče je podržao nacrt mišljenja o tome, a danas bi trebalo da se izjasni Politički komitet.

Srpska delegacija podnijela je 10 amandmana na tekst preporuke za prijem Kosova u tu organizaciju, a jednim se traži odlaganje odluke o zahtjevu Prištine za članstvo.

Delegacija Skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini Savjeta Evrope saopštila je da su srpska delegacija i član kiparske delegacije u Odboru za pravna pitanja i ljudska prava glasali protiv nacrta mišljenja o članstvu Prištine u Savjetu Evrope.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije