Connect with us

POLITIKA

NAČISTO NA TV VIJESTI

Abazović: Srušićemo Vladu ako se smijeni Sekulović – Ako bude novi ministar policije, biće i novi premijer

„Inicijalna kapisla za reakciju policije na Cetinju bio napad Veljovića. Đukanović sada simbol ekstremizma i primitivizma. Mislim da se kaje što je otišao tamo i što se to tako izvelo“

Abazović, Foto: TV Vijesti

Gost emisije Načisto na TV Vijesti je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

Tok emisije:

21:55 – Abazović je rekao da patrijarha Porfirija, kao i predsjednika Srbije, štite „kobre“ te da je logično da dolaze sa njima.

Na pitanje šta je ostalo iza akcije na Cetinju i kako će funkcionisati sveštenici i građani u toj opštini, vicepremijer je rekao da bi volio da i građani Cetinja i Mitropolija crnogorsko-primorska koja je tamo vjekovima, pronađu zajednički jezik.

„Da svi daju doprinos da se sačuva mir. Znam da je ostao gorak ukus, da su povrijeđena osjećanja Cetinjana… Moramo da iznalazimo rješenja. Moramo da znamo da Crna Gora nije samo crkva, ni samo komite, ni druga vjerska zajednica, nisu ni samo Crngoroci, Srbi, Bošnjaci, Albanci nego je „i““.

Istakao je da ako ne bude vladavine prava, ljudi će i dalje živjeti u siromaštvu i optuživati drugoga.

„Iza mene preko 376 teških dana. Obećao sam da mafija neće vladati Crnom Gorom i mafija više ne vlada. Za pravoslavce i crkvu sam uradio više nego bilo koji pravoslavac u Crnoj Gori. Tu sam da branim nacionalne interese Crne Gore i svih građana. Neću prihvatiti da bilo ko, pa i premijer, radi nešto suprotno nacionalnim interesima, a da ja sjedim i legitimišem to. Ne zanima me hoće li me neko proglasiti izdajnikom“.

Istakao je da se bori da Crna Gora što prije uđe u EU, a ako neko ima druge prioritete, neka nađe druge partnere.

„Ja se u borbi za emancipatorske vrijednosti osjećam prilično usamljeno, ali nikada nisam imao veći motiv nego sada. Siguran sam da će se iz svih nedaća uzdići Crna Gora i da će normalna Crna Gora da pobijei bilo kakve druge ekstreme ili projekcije koje štete njenom dostojanstvu“, rekao je Abazović.

On je istakao da ni sada ne izbjegava dijalog:

„Što se mene tiče, možemo da sjednemo i vidimo kako obezbijediti veću političku stabilnost države kako bi mogli da se koncentrišemo na pozitivne stvari“, rekao je Abazović.

21:37– Na pitanje da li je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić imao interesovanja za dešavanja na Cetinju , rekao je da bi „svako da lovi u mutnom“.

„Moramo svi da uradimo više za Crnu Goru. To se odnosi i na one što po svaku cijenu žele da se vrate na vlast, a nisu zaslužili, a sada traže izdajnike zbog stvari koje sami nisu završili za 30 godina“.

Istakao je da Vladu održava DF i da je njima popis presudan, a da je njemu prioritet Zakon o porijeklu imovine.

Potpredsjednik Vlade je rekao da ne zna detalje oko uređaja za prisluškivanje koje je premijer pominjao na konferenciji za medije.

Odgovarajući na pitanje kakva je uloga SDT-a Milovoja Katnića koji je rekao da je službeno bio na Cetinju, Abazović je rekao da navija da se Tužilački savjet što prije uspostavi.

Govoreći o odluci sudskog vijeća o puštanju Veselina Veljovića, istakao je da postoji problem koji ne želi da iznosi, navodeći „da je napravljen uticaj na jednog čovjeka koji je oštećeni“.

Istakao je da će biti pokrenut disciplinski postupak protiv pilota koji su odbili da voze helikopter i da su već suspendovani.

On je kazao da je ministarka odbrane Olivera Injac bila za izmještanje ustoličenja, a direktor ANB Dejan Vukšić je bio za akciju.

21:17 – Vicepremijer je rekao da se prema nalogodavcima vrše radnje, navodeći da moraju imati nalog da bi se mogli obračunati sa kriminalnim grupama, ljudima koji imaju ogromni kapital.

On je rekao da je dobro što je Milo Đukanović otišao na Cetinje da ljudi i međunarodna zajednica konačno vide ko je on.

„On je sad simbol ekstremizma, primitivizma i napada na službena lica. Mislim da je to dovoljno da je prepoznat tako u drugom ruhu. Ima pravo na nastavak političke borbe, mi imamo prava na vrešenje drugih radnji koje su istražne. Nije slučaj Cetinja najznačajniji slučaj za njega, to je najbenigniji. Mislim da se kaje što je otišao tamo i što se to tako izvelo. Mislim da je važno praviti razliku između skupa 22. avgusta gdje su ljudi došli, okupili se, iznijeli zahtjeve i mirno se rastali i oitšli kućama. I dođađaja gdje su učestvovali Veljović i Đukanović 4. i 5. septembra gdje imate barikade, zapaljene gume, upotrebu vatrenog oružja. Tu su dva lica sličnih zahtjeva, ali dva dešavanja potpuno koja nemaju veze jedan sa drugim“

21:13 – Na pitanje da li Veselina Veljovića niko nije htio da hapsi dok premijer nije to zatražio, vicepremijer je odgovorio da premijer ima pravo da sugeriše.

„…Kada je Veljović udario policajca, pitali smo da li postoji video zapis. Kada smo potvrdili njegov identitet, Brđanin je izdao nalog da se hapsi“.

Istakao je da je bilo i demonstranata koji su davali informacije od značaja policiji.

21:04 – Vicepremijer je rekao da je za razliku od 2015. godine na protestima u Podgorici, na Cetinju nije bilo hamera, ni gaženja ljudi:

„Policija to nije radila“.

Na pitanje kako se pravi barikada sa onoliko guma i naoružavaju ljudi, a da policija ne djeluje preventivno, on je naglasio da su sve preduzeli da događaj na Cetinju prođe na najbolji način.

„Moramo da omogućimo da ljudi koriste svoje slobode. Nije država ta koja treba da odredi gdje će se održati neki vjerski obred, već da to svoje pravo ostvarite“.

20:56 – On je kazao da su mu Brđanin i pomoćnici saopštili da ukoliko bi bila riječ o akciji spašavanja ljudskog života ne bi bio problem da se preuzme rizik ali da kad je u pitanju štićena ličnost, kao patrijarh, takva ličnost se mora držati što dalje od opasnosti a ne da se uvodi u opasnost.

Istakao je da su pomoćnici direktora Uprave poliicije rekli da to policija može izvesti.

„Mi smo razgovarali i u jednom trenutku se sreli sa premijerom, koji je pitao da li smo pri stavu da se to ne može izvesti. Brđanin je rekao „jesmo“. Premijer je rekao da ide sa patrijarhom i mitropolitom, štitili ga ili ne. Rekao sam da pomoćnici imaju različito mišljenje od direktora“.

On je rekao da ne zna zašto je Vlada saopštila da je policija intervenisla nakon što je bačen Molotovljev koktel.

Inicijalna kapisla da policija odgovori, a bila je suzdržana 30 sati, je kako je rekao bio trenutak kada ih je napao Veselin Veljović.

Na pitanje zar Miloš Rakonjac i ljudi koji su bili „Milovi batinaši“ kad je prebijan Mijo Martinović, a sada ih brane, Abazović je rekao da su to ljudi koji rade po komandi.

„Policija je slična kao vojna formacija. Što očekujete? Promijenila se vlast i treba 5.000 policiajaca da zamijenimo novima“.

20:44 – Abazović je kazao da su procjene ANB-a i Uprave policije govorile da ustoličenje podrazumijeva visoki rizik, da postoje ljudi koji imaju vatreno oružje, kao i da se dešavanja sa Cetinja mogu preliti i na druge gradove.

On je kazao da su on i direktor Uprave policje Zoranom Brđaninom pričali sa mitropolitom Joanikijem u subotu i objasnili mu da postoji veliki stepen opasnosti i pitali ga da li se ustoličenje može uraditi na drugom mjestu, manji broj ljudi.

„Mitropolit je rekao da je učinio sve što je do njega, da su već korigovali skup, da ne razumije zašto ne idemo i kod druge strane i da želi da se ustoliči u svojoj crkvi. Stegnuo sam mu ruku i rekao da je u pravu…“.

Kad je mitroplit Joanikije u subotu veče razgovarao sa premijerom, Abazović je rekao da ih je premijer pozvao i rekao da bi bilo u redu da nekoliko njih koji su potrebni za vršenje službe odu na Cetinje, ali nije rečeno na koji način.

„Tu je bio i pomoćnik Brađanina, Miloš Rakonjac. Ostali smo nas trojica u jednom trenutku. Cijelo vrijeme policijom rukovodi direktor“.

Istakao je da su potom došli političari u Vladu, misleći na predstavnike DF-a i Moma Koprivicu iz Demokrata, a potom i ostali pomoćnici direktora policije.

20:37 – On je rekao da se protiv 68 osoba vode radnje zbog aktivnog pružanja otpora i dešavanja na barikadama.

Potpredsjednik Vlade je istakao da su do 12 uveče dok mitropolit nije došao kod premijera, imali dva scenarija. Prvi je podrazumijevao da 300, 400 ljudi među kojima i štičene ličnosti budu u Cetinjskom manastiru i scenario broj dva, da im policija kaže da nema uslova za to.

„Ja sam zastupao da se ustoličenje održi, ali ne po svaku cijenu“.

Istakao je da je bilo prijetnji da će crkva opet pokrenuti litije u znak protesta ukoliko im se ne omogući pravo na ustoličenje.

„Lako je sa Fejsbuka praviti se general. Da smo imali mrtvog patrijarha, da smo brojali ranjene, pitali bi me je li bila ispravna odluka ovakva ili onakva. Zato stajem iza odluke ministra MUP-a. Ministar unutrašnjih poslova na osnovu procjene ANB-a i Uprave policije nije želio ljude da dovodi u rizik i zbog toga ne treba da snosi odgovornost“.

20:29 – Abazović je rekao da je prvobitni zahtjev crkve bio da će tokom ustoličenja na Cetinju biti svenarodni sabor, ali je nakon više razgovora i objašnjavanja ukupne klime, MCP prihvatila korekciju.

„Došli smo u situaciju da 300, 400 ljudi u konvoju odvedemo na Cetinje i omogućimo da se bezbjedno vrate. Stvari su se zakomplikovale jer je Cetinje zabarakadirano 4. septembra“.

On je prozvao Demokrate da su spriječili da se formira Tužilački savjet i da snose dio odgovornosti, navodeći da su znali da će ustoličenje, potencijalno kritičan događaj, biti 5. septembra.

Vicepremijer je odgovarajući na pitanje zašto je policija dozvolila podizanje barikada, rekao da se policija odlučila da veće snage koncentriše oko Cetinjskog manastira.

„Taktički je zauzela posjed u petak u jutarnjim časovima. Već su se u subotu ujutru desili prvi incidenti. Sa ovg aspekta to je bila dobra procjena“.

20.18 – On je kazao da se neće desiti rušenje bezbjednosnog sektora, niti to dozvoljava nakon što je 5. septembra DPS bačen na koljena, jedan od predstavnika te partije završio u zatvoru a drugi iz DPS-a se prepali da će tamo završiti.

Abazović je rekao da nikakvog državnog udara nije bilo.

Najmanje prava da priča o državnom udaru, kako je rekao, ima Demokratski front jer njihove izjave vode ekstremizaciji.

Na pitanje konstatuje li približavanje DF i premijera, rekao je da su neki stavovi koji dolaze s obje strane, gdje računa i Demokrate, potpuno identični:

„Pogledajte javno iskazane stavove, zahtjeve“.

20:15 – Istakao je da se ovo što se dešavalo na Cetinju pripremalo duži period iz raznih krugova:

„Ja nikoga ne vidjeh da je spreman da pogine za Crnu Goru i očuvanje ustavnog poretka Crne Gore“.

On je kazao da su nakon fenomenalne turističke sezone, pokušaja da se krene u umanjenje javnog duga, došli u situaciju da li će da počne građanski rat.

„Sektor bezbjednosti je isporučio rezultate. Želim da se borim za ustavna prava građana. Napadnuti su kavčani, škaljarci, uhapšen Brano Mićunović, uhapšeni brojni ljudi, krenuto u obračun sa švercom cigareta, tona i 400 kilograma kokaina…“

20:10 – Potpredsjednik Vlade poručio je da se Borio „za to da krenemo drugačijim putem“.

„Obećao sam građanima da mafija više neće vladati državom. Sve grupacije mafije su napadnute. Obećali smo da ćemo napraviti ekspertsku vladu, napravili smo. Tražili su da se odmah glasa Zakon o slobodi vjeroispovijesti – ispoštovano. Sve stvari koje su se dešavale, za koje sam mislio da su pravedne i iza kojih stojim, kao i za dešavanja na Cetinju. Za sve što mislim da je pravda ću stati iza toga, bez obziora na bilo koju cijenu. Iza stvari koje su nepravedne neću stati. Ali ovo je sada počelo da bude indikativno, ako neko misli da policijom Crne Gore treba upravljati iz Beograda to se neće desiti. Ako neko misli da policijom Crne Gore treba da se upravlja na način kako da ostvarimo neki politički profit to se neće desiti preko mojih leđa“.

20:05 – Abazović je kazao da ne razumije zašto se razvila nova kriza vlasti, navodeći da su izašli sa fenomenalnim rezultatotom policije iz dešavanja 5. septembra.

„Lično sam vrlo iznenađen. Vašoj medijskoj kući sam rekao da sam zadovoljan kako se sve odvijalo, da je tačno da smo imali različita mišljenja, ali mi sada da idemo u sječu glava u bezbjednosnom sektoru, koji je dao konkretne rezultate u prethodnih dana, ne mogu da shvatim“.

„Nije nemoguće da nećemo imati novog ministra MUP-a ali nije nemoguće i da ćemo imati novog premijera. Ja ću nakon toga oboriti Vladu, prestaću da dajem podršku Vladi ukoliko smatram da čine nešto što je nepravedno“, rekao je potpredsjednik Vlade.

20:03 – Potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi, Dritan Abazović, kazao je da je postignut dogovor sa premijerom da sjutra zasijedaju oko uspostavljanja komisije koja će uraditi analizu učestvovanja svih vezano za događaje 4 i 5.septembra na Cetinju. On je kazao da će između ostalih u komisiji biti direktor ANB, šef sektora za pranje novca, direktor uprave policije…

Slične teme:
Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Đukanović: Nacionalistička rulja plasira izmišljotine da sam vinovnik genocida u Srebrenici

„Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli, oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je bivši predsjednik i premijer Crne Gore

19.10.2026. 09:48

Autor

Izvor: EPA-EFE/BORIS PEJOVIC

Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović kazao je da su „bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori“ da je on ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici.
Đukanović je to rekao u intervjuu za „Pobjedu“, na podsjećanje da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić, na dan glasanja o njegovoj smjeni, optužio Demokratsku partiju socijalista i Đukanovića za direktnu političku i logističku ulogu u ratnim dešavanjima devedesetih godina. Mandić je tada rekao da bi se rat završio 1994. da nije bilo DPS-a i ponovio tvrdnju da je Đukanović slao gorivo u Republiku Srpsku kad je Milošević uveo sankcije na Drini.

„U posljednje vrijeme učestale su bezočne izmišljotine velikosrpskih nacionalista i njihove posluge u Crnoj Gori da sam ništa manje nego vinovnik genocida u Srebrenici. To sam dugo ignorisao, jer je s onu stranu pameti. Istovremeno, vodio sam se maksimom da je važnije od toga što vam neko kaže ko vam to govori. Tu laž plasira nacionalistička rulja koja se nepogrešivo aktivira kada treba da sakrije svoje prljave tragove, služeći se oprobanim ujediniteljskim receptom – mržnjom prema drugima. Evo neko vrijeme, ponovo, prema Crnoj Gori, Crnogorcima i prema meni“, rekao je Đukanović.

Očekivano, kako je rekao, najglasniji je pokajnik koji treba da se opravda što je „predugo morao da glumi evropejca, lojalnog Crnoj Gori, četnički vojvoda Andrija Mandić“.

„Tobože, u nastupu kajanja što je kao predsjednik Skupštine Crne Gore ‘u svoje i u ime NSD’ uputio saučešće sinu presuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, optužio je mene i DPS da smo krivci i za produžetak rata u Bosni i Hercegovini 90-ih. Mandić, najokoreliji izdanak zločinačke ratnohuškačke politike Beograda iz tog i kasnijeg vremena, sve do glumačkog ulaska u ulogu predsjednika parlamenta, dobitnik Vulinove sablje za zasluge u borbi protiv NATO ’99, ljuti neprijatelj crnogorske države i svega crnogorskog, lažni štrajkač glađu zbog crnogorskog priznanja Kosova, četnički ustanik koji je pozivao ratne drugove da otkopaju oružje i spreme se za novi pokolj, skorojević u proevropskoj državnoj politici Crne Gore i šerpas Marte Kos u pohodu na Bobotov kuk. Uplašen da bi ga taj telegram mogao koštati fotelje u parlamentu, u nadi da mu i ta lažavina može biti korisna u susret predstojećim izborima“, rekao je Đukanović.

Na pitanje otkud optužbe na njegov račun za genocid u Srebrenici, Đukanović kaže da je sve mogao očekivati od „te vrste ljudi“, ali ne i da upiru prstom u njega zato što je Vlada na čijem je čelu bio „komšijama iz Hercegovine dostavljala humanitarnu pomoć u vrijeme kad im je leđa okrenuo i onaj što ih je gurnuo u taj bezumni rat.“

„Oni žele da zamagle činjenice, čak i ključnu da se genocid u Srebrenici desio sredinom jula 1995. godine. I da je Haški tribunal detaljno istražio sve u vezi sa tim. A da je Skupština Republike Srpske duže od dvije godine ranije, 6. maja 1993. godine odbila Vens-Ovenov plan“, dodao je.


Podsjeća i da je međunarodna zajednica i nakon toga ozbiljno radila na zaustavljanju rata.

„Kontakt grupa u kojoj su bili predstavnici Amerike, Rusije, Njemačke, Velike Britanije i Francuske predložila je novi plan koji je Skupština RS takođe odbila 3. avgusta 1994. godine. Već sjutradan Vlada SRJ je naredila prekid političkih i ekonomskih odnosa sa RS i zabranila njenom rukovodstvu ulazak u SRJ i zatvorila granicu prema teritoriji koju kontrolišu bosanski Srbi. Tribunal se veoma pomno bavio i odnosom Beograda i bosanskih Srba nakon uvođenja sankcija. Samo u slučaj ‘Perišić’ imao je skoro 4.000 dokaznih predmeta, a saslušano je i više od 100 svjedoka na prvostepenom suđenju. Utvrđeno je da je Vojska SRJ pružala veliku logističku pomoć Vojsci Republike Srpske (municiju, gorivo, rezervne djelove, obuku i tehničku pomoć). Utvrđeno je da je 1993, kada je odbijen Vens-Ovenov plan, 99,6 odsto budžeta RS dolazilo iz Beograda. Postojao je sistem koji je preko Vojske Jugoslavije obezbjeđivao pomoć Vojsci RS sve vrijeme. Tribunal je utvrdio da je Mladić bio dio tog sistema i da je kao oficir VRS zadržao status i primanja kroz strukture Vojske Jugoslavije.“

Nije im, kako je rekao, za tenkove trebala „Đukanovićeva nafta“, niti su tenkovima „pobili više od 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici“.

„Bijednici zaslijepljeni mržnjom hoće tu istorijsku sramotu da pripišu meni. Oni koji mi decenijama pripisuju antisrpstvo htjeli bi da mi natovare i zločine njihovih ‘heroja’. Da ima i trunke istine u toj njihovoj zlomisli oni bi bili prvi koji bi me uzdizali“, rekao je Đukanović.
Kaže da Mandić, u žaru borbe za funkciju u Skupštini, kao da nije svjestan „svih gluposti koje izgovara“.

„Njegova tvrdnja da se rat mogao završiti ’94, mogla bi da sugeriše da je RS bez pomoći Crne Gore bila pred porazom, pred kapitulacijom. On, koji nema ni toliko političke hrabrosti da stane iza svog telegrama saučešća. Sam tvrdi da nije poznavao Ratka Mladića, pravdajući se da je saučešće uputio vođen crnogorskom tradicijom. Nije naša tradicija slanje telegrama kad umre neko koga ne poznajete. Ipak će biti da je kod Mandića u pitanju četnička ideologija, a ne tradicija.“

„U njegovu odbranu velikosrpski hor u crnogorskom parlamentu navodi da sam ja uputio telegram kad je umro Slobodan Milošević. To jeste tačno, ali postoji suštinska razlika. Prvo, Slobodan Milošević je umro prije izricanja presude u Hagu. Sem toga dugo sam ga poznavao, i značajno duže politički ratovao sa njim nego sarađivao. U tom slučaju bi se zaista moglo govoriti o tradiciji. Drugo, meni nije padalo na pamet da se ikome pravdam zbog toga.“

„Želim još da podsjetim da je sve počelo mnogo ranije, od jednog drugog Mandića, Momčila, bivšeg ministra u Vladi Republike Srpske, a prihvaćeno od strane zlomislećih ljudi u Crnoj Gori, u Srbiji i u RS. Kao osveta zato što je svojevremeno uhapšen u Crnoj Gori po potjernici BiH i predat njihovim organima. Anticrnogorsko djelovanje familije Mandića ima i porodičnu genezu. Što potvrđuje iskustvo iz sudbonosne beogradske ‘bitke za Nikšić’. Da završim porukom: Ne mogu oni svoju istorijsku ni aktuelnu sramotu prikriti ni onda kad posegnu za Đukanovićevim imenom“, kazao je Đukanović.


„Euro model je obrazac neodgovorne populitičke politike“


Nekadašnji premijer smatra da je „Euro model“ koji je najavio predsjednik Vlade Milojko Spajić „obrazac neodgovorne populističke politike“ koja, „nažalost, danas dominira u zapadnoj hemisferi globalne političke scene“.

„Može se slobodno reći i da to nije politika, nego prizemno politikanstvo, koje se u suštini svodi na otvorenu izborno-političku korupciju. Niko ozbiljan ne postavlja pitanje da li građani trebaju veće plate, penzije i socijalna davanja. Naravno da trebaju. Povećanje životnog standarda građana je najvažniji cilj svake, iole odgovorne ekonomske politike. Zapravo, to mora biti smisao bavljenja politikom“, ističe Đukanović.

Kaže da „iza ove tačke opšteg konsenzusa moramo uočiti demarkacionu liniju ozbiljne, kompetentne, nacionalno odgovorne politike i politikanstva, manipulacije i prevare.“

„Zastupnici i protagonosti ozbiljne politike će ljudima čijom budućnošću upravljaju u velikoj mjeri, objasniti da imaju plan sistematskog rasta ličnih primanja koji mora biti zasnovan na prethodno ostvarenom rastu produktivnosti i realno stvorenoj novoj vrijednosti. I ne zebem, građani će to lako razumjeti, jer ogromna većina njih baš tako živi. Veću potrošnju domaćinstva prethodno obezbijede većim prihodima.“

Drugi, kako je rekao, „avanturisti i prevaranti“ će ponuditi veća primanja, bez prethodnog stvaranja, sve dok ne ostvare svoj cilj, „a kad dođe račun za tu iluziju oni neće biti tu.“

„Takvom ponudom biračima pred izbore neodgovorna vlada se poigrava sa primarnim, egzistencijalnim porivom većine ljudi da nezavisno od rezultata rada ostvare bolje zarade i viši životni standard. Nema tu ništa novo i originalno u Euro modelu – to je dosljedni produžetak manipulacije lansirane programima Evropa sad 1 i Evropa sad 2. Igra se, dakle, egzistencijom građana i u krajnjem ugrožava opstanak države na čijem je čelu.“

„Kako to izgleda? Administrativno propisane veće plate bez pokrića u produktivnosti i realno novom društvenom proizvodu služe za lakše dobijanje bankarskih kredita i sva ta novčana masa povećava tražnju za robama i uslugama, što neizbježno podiže cijene i zahuktava inflaciju“, rekao je on.

Kaže da Vlada koja „ne mari za posljedice“ po nacionalnu ekonomiju zadovoljno trlja ruke, jer će od veće potrošnje naplatiti više PDV-a i time, makar za nekoliko mjeseci, obezbijediti isplatu predizborno obećanih plata i penzija.

„Kad shvate da ni tako naplaćeni PDV neće biti dovoljan, povećaće njegovu stopu. Podrazumijeva se, zaustaviće investicije jer je jedino važno da budžet izvrši ulogu računovodstva i isplati lična primanja. Kad se, opet neizbježno, pokaže da ni ti prihodi sa uvećanim poreskim stopama, ni ušteda zbog izostanka investicija, ni dugovanja privredi po osnovu izvršenih ugovora sa Vladom, ni kašnjenja u vraćanju PDV-a preduzećima nijesu dovoljni za isplatu primanja – opet će se zadužiti u inostranstvu.

„Što su tako očigledne i potpuno dogledne posljedice ovakvog avanturizma? Zaposleni i penzioneri će nominalno dobiti veću platu i penziju za koju će, zahvaljujući inflaciji moći da kupe manje roba i usluga nego ranije kad su njihova primanja bila niža. Jednostavno, puni krug u prazno“, kazao je Đukanović.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

RSE: Hrvatska iznijela osam uslova Crnoj Gori prije članstva u EU

U dokumentu, u koji je Rradio Sloboda Evropa imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“

14.10.2026. 22:18

Autor

Hrvatska je državama članicama Evropske unije (EU) poslala dokument u kojem predstavlja svoju poziciju o otvorenim pitanjima sa Crnom Gorom, navodeći uslove koje Podgorica mora da ispuni prije nego što postane članica evropskog bloka, saznaje Radio Slobodna Evropa (RSE) iz diplomatskih izvora.

Kako navodi RSE, dokument je ostalim članicama proslijeđen početkom ove sedmice, a dio hrvatskih zahtjeva direktno je povezan sa zatvaranjem pregovaračkih poglavlja 23, koje se odnosi na pravosuđe i osnovna prava, i 31, koje obuhvata spoljnu, bezbjednosnu i odbrambenu politiku.

U dokumentu, u koji je RSE imao uvid, navodi se da ključna otvorena pitanja „moraju biti riješena prije nego što Crna Gora pristupi EU“.

Zagreb poručuje da je opipljiv napredak presudan za široku javnu, političku i parlamentarnu podršku u Hrvatskoj, uključujući ratifikaciju pristupnog ugovora sa Crnom Gorom.

Većina hrvatskih zahtjeva odnosi se na posljedice ratnih devedesetih godina i svrstana je u okvir Poglavlja 23, koje se, zajedno sa Poglavljem 24, smatra ključnim za oblast vladavine prava.

Među zahtjevima su obeštećenje hrvatskih državljana zatočenih u logoru Morinj,

očuvanje spomen-ploče postavljene na tom mjestu,

kao i promjena imena gradskog bazena u Kotoru, nazvanog po vaterpolisti Zoranu Gopčeviću koji je, prema hrvatskoj strani, bio stražar u Morinju 1991–1992. godine.

Hrvatska traži i rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, uz punu saradnju crnogorskih vlasti, razmjenu informacija i pristup arhivima.

Među zahtjevima su i procesuiranje ratnih zločina, uključujući odgovornost po komandnoj liniji,

kao i rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Crnoj Gori.

Preostala dva zahtjeva odnose se na Poglavlje 31, koje Crna Gora, prema navodima RSE, ne može da zatvori od 2024. godine zbog protivljenja Hrvatske, nakon što je crnogorski parlament usvojio rezoluciju o Jasenovcu.

Zagreb traži povratak školskog broda Jadran. Prema navodima Hrvatske, brod je bio u Crnoj Gori na remontu kada je 1991. izbio rat, a pripada Hrvatskoj na osnovu Sporazuma o pitanjima sukcesije iz 2001.

Drugi zahtjev odnosi se na granicu između dvije države. Hrvatska traži da Crna Gora potvrdi poštovanje nekadašnje granice između republika, u skladu sa principom uti possidetis juris, kao i da se potpiše ugovor o kopnenoj granici na osnovu tri postojeće karte.

Prema navodima iz dokumenta, Hrvatska bi nakon rješavanja pitanja kopnene granice bila spremna da redovno saziva komisije za razgraničenje na moru, bez utvrđivanja rokova za taj proces.

Hrvatska je u dokumentu istakla da je dosljedno podržavala evroatlantske integracije Crne Gore, uključujući ulazak u NATO, i da joj je ustupila hrvatski prevod pravnih tekovina EU vrijedan osam miliona eura.

Istovremeno, Zagreb tvrdi da su „neočekivani jednostrani potezi“ crnogorskih vlasti ponovo rasplamsali istorijske tenzije i doveli u pitanje široku podršku crnogorskom članstvu u Hrvatskoj.

Prema dokumentu, Hrvatska je Crnoj Gori još u decembru 2023. predala neformalni dokument (non-paper) sa spiskom otvorenih pitanja, koji je podijelila i sa državama članicama i Evropskom komisijom.

Bilateralne konsultacije održane su u januaru i maju 2025, a ministri spoljnih poslova dvije zemlje sastali su se tokom ove godine desetak puta, svaki put na inicijativu Zagreba.

„Nijedno od otvorenih pitanja još nije riješeno“, navodi se u dokumentu.

Hrvatska je poručila da želi da olakša, a ne da opstruira crnogorski pristup, i da su njeni zahtevi ograničeni, jasno definisani i ostvarivi.

(MINA)

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Mandić ostaje predsjednik Skupštine: Nije bilo većine za njegovu smjenu

Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik

13.10.2026. 18:19

Autor

Skupština Crne Gore tajnim glasanjem nije razriješila Andriju Mandića sa funkcije predsjednika Skupštine Crne Gore.

Za razrešenje glasalo je 37 poslanika, a protiv 41 poslanik.

Uručeno je i nađeno 80 glasačkih listića, od kojih važećih 78, a nevažećih dva.

Tokom glasanja Mandić je na mjestu na kojem sjedi zaokružio opciju na listiću, da bi kasnije kazao “Ja pogriješih, zaokružio sam ‘Za’”, a sekretar Skupštine Boban Stanišić mu je kazao: “Nijeste nego protiv. Protiv, vidio sam”.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije