Connect with us

POLITIKA

NAČISTO NA TV VIJESTI

Abazović: Srušićemo Vladu ako se smijeni Sekulović – Ako bude novi ministar policije, biće i novi premijer

„Inicijalna kapisla za reakciju policije na Cetinju bio napad Veljovića. Đukanović sada simbol ekstremizma i primitivizma. Mislim da se kaje što je otišao tamo i što se to tako izvelo“

Abazović, Foto: TV Vijesti

Gost emisije Načisto na TV Vijesti je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović.

Tok emisije:

21:55 – Abazović je rekao da patrijarha Porfirija, kao i predsjednika Srbije, štite „kobre“ te da je logično da dolaze sa njima.

Na pitanje šta je ostalo iza akcije na Cetinju i kako će funkcionisati sveštenici i građani u toj opštini, vicepremijer je rekao da bi volio da i građani Cetinja i Mitropolija crnogorsko-primorska koja je tamo vjekovima, pronađu zajednički jezik.

„Da svi daju doprinos da se sačuva mir. Znam da je ostao gorak ukus, da su povrijeđena osjećanja Cetinjana… Moramo da iznalazimo rješenja. Moramo da znamo da Crna Gora nije samo crkva, ni samo komite, ni druga vjerska zajednica, nisu ni samo Crngoroci, Srbi, Bošnjaci, Albanci nego je „i““.

Istakao je da ako ne bude vladavine prava, ljudi će i dalje živjeti u siromaštvu i optuživati drugoga.

„Iza mene preko 376 teških dana. Obećao sam da mafija neće vladati Crnom Gorom i mafija više ne vlada. Za pravoslavce i crkvu sam uradio više nego bilo koji pravoslavac u Crnoj Gori. Tu sam da branim nacionalne interese Crne Gore i svih građana. Neću prihvatiti da bilo ko, pa i premijer, radi nešto suprotno nacionalnim interesima, a da ja sjedim i legitimišem to. Ne zanima me hoće li me neko proglasiti izdajnikom“.

Istakao je da se bori da Crna Gora što prije uđe u EU, a ako neko ima druge prioritete, neka nađe druge partnere.

„Ja se u borbi za emancipatorske vrijednosti osjećam prilično usamljeno, ali nikada nisam imao veći motiv nego sada. Siguran sam da će se iz svih nedaća uzdići Crna Gora i da će normalna Crna Gora da pobijei bilo kakve druge ekstreme ili projekcije koje štete njenom dostojanstvu“, rekao je Abazović.

On je istakao da ni sada ne izbjegava dijalog:

„Što se mene tiče, možemo da sjednemo i vidimo kako obezbijediti veću političku stabilnost države kako bi mogli da se koncentrišemo na pozitivne stvari“, rekao je Abazović.

21:37– Na pitanje da li je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić imao interesovanja za dešavanja na Cetinju , rekao je da bi „svako da lovi u mutnom“.

„Moramo svi da uradimo više za Crnu Goru. To se odnosi i na one što po svaku cijenu žele da se vrate na vlast, a nisu zaslužili, a sada traže izdajnike zbog stvari koje sami nisu završili za 30 godina“.

Istakao je da Vladu održava DF i da je njima popis presudan, a da je njemu prioritet Zakon o porijeklu imovine.

Potpredsjednik Vlade je rekao da ne zna detalje oko uređaja za prisluškivanje koje je premijer pominjao na konferenciji za medije.

Odgovarajući na pitanje kakva je uloga SDT-a Milovoja Katnića koji je rekao da je službeno bio na Cetinju, Abazović je rekao da navija da se Tužilački savjet što prije uspostavi.

Govoreći o odluci sudskog vijeća o puštanju Veselina Veljovića, istakao je da postoji problem koji ne želi da iznosi, navodeći „da je napravljen uticaj na jednog čovjeka koji je oštećeni“.

Istakao je da će biti pokrenut disciplinski postupak protiv pilota koji su odbili da voze helikopter i da su već suspendovani.

On je kazao da je ministarka odbrane Olivera Injac bila za izmještanje ustoličenja, a direktor ANB Dejan Vukšić je bio za akciju.

21:17 – Vicepremijer je rekao da se prema nalogodavcima vrše radnje, navodeći da moraju imati nalog da bi se mogli obračunati sa kriminalnim grupama, ljudima koji imaju ogromni kapital.

On je rekao da je dobro što je Milo Đukanović otišao na Cetinje da ljudi i međunarodna zajednica konačno vide ko je on.

„On je sad simbol ekstremizma, primitivizma i napada na službena lica. Mislim da je to dovoljno da je prepoznat tako u drugom ruhu. Ima pravo na nastavak političke borbe, mi imamo prava na vrešenje drugih radnji koje su istražne. Nije slučaj Cetinja najznačajniji slučaj za njega, to je najbenigniji. Mislim da se kaje što je otišao tamo i što se to tako izvelo. Mislim da je važno praviti razliku između skupa 22. avgusta gdje su ljudi došli, okupili se, iznijeli zahtjeve i mirno se rastali i oitšli kućama. I dođađaja gdje su učestvovali Veljović i Đukanović 4. i 5. septembra gdje imate barikade, zapaljene gume, upotrebu vatrenog oružja. Tu su dva lica sličnih zahtjeva, ali dva dešavanja potpuno koja nemaju veze jedan sa drugim“

21:13 – Na pitanje da li Veselina Veljovića niko nije htio da hapsi dok premijer nije to zatražio, vicepremijer je odgovorio da premijer ima pravo da sugeriše.

„…Kada je Veljović udario policajca, pitali smo da li postoji video zapis. Kada smo potvrdili njegov identitet, Brđanin je izdao nalog da se hapsi“.

Istakao je da je bilo i demonstranata koji su davali informacije od značaja policiji.

21:04 – Vicepremijer je rekao da je za razliku od 2015. godine na protestima u Podgorici, na Cetinju nije bilo hamera, ni gaženja ljudi:

„Policija to nije radila“.

Na pitanje kako se pravi barikada sa onoliko guma i naoružavaju ljudi, a da policija ne djeluje preventivno, on je naglasio da su sve preduzeli da događaj na Cetinju prođe na najbolji način.

„Moramo da omogućimo da ljudi koriste svoje slobode. Nije država ta koja treba da odredi gdje će se održati neki vjerski obred, već da to svoje pravo ostvarite“.

20:56 – On je kazao da su mu Brđanin i pomoćnici saopštili da ukoliko bi bila riječ o akciji spašavanja ljudskog života ne bi bio problem da se preuzme rizik ali da kad je u pitanju štićena ličnost, kao patrijarh, takva ličnost se mora držati što dalje od opasnosti a ne da se uvodi u opasnost.

Istakao je da su pomoćnici direktora Uprave poliicije rekli da to policija može izvesti.

„Mi smo razgovarali i u jednom trenutku se sreli sa premijerom, koji je pitao da li smo pri stavu da se to ne može izvesti. Brđanin je rekao „jesmo“. Premijer je rekao da ide sa patrijarhom i mitropolitom, štitili ga ili ne. Rekao sam da pomoćnici imaju različito mišljenje od direktora“.

On je rekao da ne zna zašto je Vlada saopštila da je policija intervenisla nakon što je bačen Molotovljev koktel.

Inicijalna kapisla da policija odgovori, a bila je suzdržana 30 sati, je kako je rekao bio trenutak kada ih je napao Veselin Veljović.

Na pitanje zar Miloš Rakonjac i ljudi koji su bili „Milovi batinaši“ kad je prebijan Mijo Martinović, a sada ih brane, Abazović je rekao da su to ljudi koji rade po komandi.

„Policija je slična kao vojna formacija. Što očekujete? Promijenila se vlast i treba 5.000 policiajaca da zamijenimo novima“.

20:44 – Abazović je kazao da su procjene ANB-a i Uprave policije govorile da ustoličenje podrazumijeva visoki rizik, da postoje ljudi koji imaju vatreno oružje, kao i da se dešavanja sa Cetinja mogu preliti i na druge gradove.

On je kazao da su on i direktor Uprave policje Zoranom Brđaninom pričali sa mitropolitom Joanikijem u subotu i objasnili mu da postoji veliki stepen opasnosti i pitali ga da li se ustoličenje može uraditi na drugom mjestu, manji broj ljudi.

„Mitropolit je rekao da je učinio sve što je do njega, da su već korigovali skup, da ne razumije zašto ne idemo i kod druge strane i da želi da se ustoliči u svojoj crkvi. Stegnuo sam mu ruku i rekao da je u pravu…“.

Kad je mitroplit Joanikije u subotu veče razgovarao sa premijerom, Abazović je rekao da ih je premijer pozvao i rekao da bi bilo u redu da nekoliko njih koji su potrebni za vršenje službe odu na Cetinje, ali nije rečeno na koji način.

„Tu je bio i pomoćnik Brađanina, Miloš Rakonjac. Ostali smo nas trojica u jednom trenutku. Cijelo vrijeme policijom rukovodi direktor“.

Istakao je da su potom došli političari u Vladu, misleći na predstavnike DF-a i Moma Koprivicu iz Demokrata, a potom i ostali pomoćnici direktora policije.

20:37 – On je rekao da se protiv 68 osoba vode radnje zbog aktivnog pružanja otpora i dešavanja na barikadama.

Potpredsjednik Vlade je istakao da su do 12 uveče dok mitropolit nije došao kod premijera, imali dva scenarija. Prvi je podrazumijevao da 300, 400 ljudi među kojima i štičene ličnosti budu u Cetinjskom manastiru i scenario broj dva, da im policija kaže da nema uslova za to.

„Ja sam zastupao da se ustoličenje održi, ali ne po svaku cijenu“.

Istakao je da je bilo prijetnji da će crkva opet pokrenuti litije u znak protesta ukoliko im se ne omogući pravo na ustoličenje.

„Lako je sa Fejsbuka praviti se general. Da smo imali mrtvog patrijarha, da smo brojali ranjene, pitali bi me je li bila ispravna odluka ovakva ili onakva. Zato stajem iza odluke ministra MUP-a. Ministar unutrašnjih poslova na osnovu procjene ANB-a i Uprave policije nije želio ljude da dovodi u rizik i zbog toga ne treba da snosi odgovornost“.

20:29 – Abazović je rekao da je prvobitni zahtjev crkve bio da će tokom ustoličenja na Cetinju biti svenarodni sabor, ali je nakon više razgovora i objašnjavanja ukupne klime, MCP prihvatila korekciju.

„Došli smo u situaciju da 300, 400 ljudi u konvoju odvedemo na Cetinje i omogućimo da se bezbjedno vrate. Stvari su se zakomplikovale jer je Cetinje zabarakadirano 4. septembra“.

On je prozvao Demokrate da su spriječili da se formira Tužilački savjet i da snose dio odgovornosti, navodeći da su znali da će ustoličenje, potencijalno kritičan događaj, biti 5. septembra.

Vicepremijer je odgovarajući na pitanje zašto je policija dozvolila podizanje barikada, rekao da se policija odlučila da veće snage koncentriše oko Cetinjskog manastira.

„Taktički je zauzela posjed u petak u jutarnjim časovima. Već su se u subotu ujutru desili prvi incidenti. Sa ovg aspekta to je bila dobra procjena“.

20.18 – On je kazao da se neće desiti rušenje bezbjednosnog sektora, niti to dozvoljava nakon što je 5. septembra DPS bačen na koljena, jedan od predstavnika te partije završio u zatvoru a drugi iz DPS-a se prepali da će tamo završiti.

Abazović je rekao da nikakvog državnog udara nije bilo.

Najmanje prava da priča o državnom udaru, kako je rekao, ima Demokratski front jer njihove izjave vode ekstremizaciji.

Na pitanje konstatuje li približavanje DF i premijera, rekao je da su neki stavovi koji dolaze s obje strane, gdje računa i Demokrate, potpuno identični:

„Pogledajte javno iskazane stavove, zahtjeve“.

20:15 – Istakao je da se ovo što se dešavalo na Cetinju pripremalo duži period iz raznih krugova:

„Ja nikoga ne vidjeh da je spreman da pogine za Crnu Goru i očuvanje ustavnog poretka Crne Gore“.

On je kazao da su nakon fenomenalne turističke sezone, pokušaja da se krene u umanjenje javnog duga, došli u situaciju da li će da počne građanski rat.

„Sektor bezbjednosti je isporučio rezultate. Želim da se borim za ustavna prava građana. Napadnuti su kavčani, škaljarci, uhapšen Brano Mićunović, uhapšeni brojni ljudi, krenuto u obračun sa švercom cigareta, tona i 400 kilograma kokaina…“

20:10 – Potpredsjednik Vlade poručio je da se Borio „za to da krenemo drugačijim putem“.

„Obećao sam građanima da mafija više neće vladati državom. Sve grupacije mafije su napadnute. Obećali smo da ćemo napraviti ekspertsku vladu, napravili smo. Tražili su da se odmah glasa Zakon o slobodi vjeroispovijesti – ispoštovano. Sve stvari koje su se dešavale, za koje sam mislio da su pravedne i iza kojih stojim, kao i za dešavanja na Cetinju. Za sve što mislim da je pravda ću stati iza toga, bez obziora na bilo koju cijenu. Iza stvari koje su nepravedne neću stati. Ali ovo je sada počelo da bude indikativno, ako neko misli da policijom Crne Gore treba upravljati iz Beograda to se neće desiti. Ako neko misli da policijom Crne Gore treba da se upravlja na način kako da ostvarimo neki politički profit to se neće desiti preko mojih leđa“.

20:05 – Abazović je kazao da ne razumije zašto se razvila nova kriza vlasti, navodeći da su izašli sa fenomenalnim rezultatotom policije iz dešavanja 5. septembra.

„Lično sam vrlo iznenađen. Vašoj medijskoj kući sam rekao da sam zadovoljan kako se sve odvijalo, da je tačno da smo imali različita mišljenja, ali mi sada da idemo u sječu glava u bezbjednosnom sektoru, koji je dao konkretne rezultate u prethodnih dana, ne mogu da shvatim“.

„Nije nemoguće da nećemo imati novog ministra MUP-a ali nije nemoguće i da ćemo imati novog premijera. Ja ću nakon toga oboriti Vladu, prestaću da dajem podršku Vladi ukoliko smatram da čine nešto što je nepravedno“, rekao je potpredsjednik Vlade.

20:03 – Potpredsjednik Vlade i koordinator bezbjednosnih službi, Dritan Abazović, kazao je da je postignut dogovor sa premijerom da sjutra zasijedaju oko uspostavljanja komisije koja će uraditi analizu učestvovanja svih vezano za događaje 4 i 5.septembra na Cetinju. On je kazao da će između ostalih u komisiji biti direktor ANB, šef sektora za pranje novca, direktor uprave policije…

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

POLITIKA

Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.

Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.

Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.

Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.

Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.

Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.

Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.

Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

Sprema se knjiga o Milu Đukanoviću: Trideset godina političke karijere trebalo bi da bude stavljeno na papir

Đukanovićeva kancelarija kazala “Vijestima” da je na hrvatskom istoričaru Tvrtku Jakovini da žanrovski struktuira obimnu građu, od čega će, dodaju, zavisiti dinamika objavljivanja knjige Poručuju da je želja bivšeg šefa države da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”

Foto: DPS

Trodecenijska politička karijera Mila Đukanovića trebalo bi da bude stavljena na papir – u knjigu za koju bivši crnogorski predsjednik i premijer sređuje arhive, a koju bi mogao da uobliči ugledni istoričar iz Hrvatske Tvrtko Jakovina.

“Vijestima” je to potvrdila Kancelarija bivšeg šefa države, poručujući da je njegova želja – “kao i brojnih drugih značajnih političara i javnih ličnosti kroz istoriju” – da doprinese “pravilnom razumijevanju i osvjetljavanju procesa koji su obilježili protekle decenije na domaćoj i evropskoj sceni, ali i njegovu političku karijeru”.

Nisu precizirali od kad Đukanović radi na knjizi, u kojoj je fazi njena izrada, kad bi trebalo da bude završena i predstavljena javnosti, te šta će biti u žanrovskom smislu.

Đukanovićeva kancelarija kaže da je on, po završetku obavljanja funkcije predsjednika (u maju 2023. godine), posvećen sređivanju bogate višedecenijske arhive koja svjedoči o najznačajnijim događajima i postignućima u novijoj istoriji Crne Gore.

Kako navode, ta dokumentacija, kao i “nezamjenjivo lično svjedočenje Đukanovića” o tom periodu, “bez dileme predstavljaju vrijednu građu za istoričara ili književnika posvećenog ovoj vrsti literature”.

“Uvaženi profesor Tvrtko Jakovina je jedan od njih. Na njemu je svakako da žanrovski struktuira obimnu predmetnu građu, od čega će vjerujemo i zavisiti dinamika objavljivanja knjige”, saopštila je redakciji Đukanovićeva kancelarija.

Đukanović je 19. maja 2023, posljednjeg dana svog (drugog) predsjedničkog mandata, najavio da će se posvetiti “sređivanju svoje arhive i sistematizaciji dugog političkog vijeka”, rekavši da vjeruje da taj posao može koristiti ne samo njemu, nego i onima koji imaju ambiciju da se bave politikom.

Tada je izjavio da ne sumnja da će ga istorija “pravilno vrednovati”, navodeći da je, tokom njegovih godina na vlasti, očuvan mir u zemlji, učvršćen multietnički sklad, da je Crna Gora pošteđena razaranja tokom NATO bombardovanja SRJ 1999, da je mirnim putem obnovljena nezavisnost države, da je ona uvedena u Alijansu i u predvorje EU, da su realizovani veliki infrastrukturni projekti…

Ocijenio je da su to ozbiljni poduhvati, ali da ne očekuje da ih iko do kraja “razumije, uvaži i još manje poštuje”.

“Da ima toga, to bi svjedočilo da smo odgovornije društvo. Priznanju onoga što je Crna Gora napravila u posljednjih četvrt vijeka, doći će vrijeme”, istakao je tom prilikom Đukanović.

On je u politiku ušao krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, i od tada je dva puta bio predsjednik države (od 1998. do 2002. i od 2018. do 2023), a sedam puta šef Vlade (uzastopno u tri mandata od 1991. do 1998, od 2003. do 2006, od 2008. do 2009, od 2009. do 2010. i od 2012. do 2016).

S najviših državnih funkcija povlačio se u tri navrata, na po dvije godine, ali se vraćao na te pozicije.

Đukanović je na čelu Demokratske partije socijalista (DPS) bio od 1998. do aprila 2023, kad je podnio ostavku nekoliko dana nakon drugog kruga predsjedničkih izbora, u kom je ubjedljivo poražen od Jakova Milatovića. U februaru 2025. izabran je za počasnog predsjednika DPS-a.

Uprkos nesumnjivim zaslugama za brojne procese – iznad svega za obnovu državne nezavisnosti prije dvije decenije – Đukanovićevu tridesetogodišnju vladavinu obilježile su brojne afere: šverc cigareta prema Italiji, ubistvo glavnog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića, afera “Telekom”, slučaju moldavske državljanke Svetlane Čebotarenko (afera S. Č)…

Međutim, ni za jedan od tih događaja Đukanović nije preuzeo neku vrstu odgovornost. Prema njegovoj nedavnoj interpretaciji, šverc duvana i afera S. Č. bili su proizvod bezbjednosno-obavještajnih agencija Beograda i EU, od ubistva Duška Jovanovića najviše štete bi imala njegova (Đukanovićeva) vlast, dok je korupcije u privatizaciji “Telekoma” bilo – ali ne u Crnoj Gori, već u Makedoniji, što je tvrdnja koju je Ambasada SAD-a opovrgnula 2014.

Uz to, i za greške koje je priznao – poput višegodišnjeg šurovanja s režimom Slobodana Miloševića i napada na Hrvatsku – Đukanović je našao opravdanje. Tako za privrženost Miloševićevom režimu krivi “jugoslovenski idealizam” i neiskustvo onih koji su došli na vlast nakon anti-birokratske revolucije 1989, među kojima je bio i on, dok je bombardovanje Dubrovnika bila posljedica “apsolutne medijske zavisnosti od Beograda”…

Tvrtko Jakovina nije želio da govori za “Vijesti” o knjizi za koju Đukanović prikuplja građu.

Jakovina je vanredni profesor svjetske istorije 20. vijeka i istorije Hladnog rata na Odsjeku za istoriju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kako piše u njegovoj biografiji na sajtu hrvatske izdavačke kuće “Fraktura”, autor je knjiga “Socijalizam na americkoj pšenici” (2002), “Američki komunistički saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945-1955” (2003), “Treća strana Hladnog rata” (2011) i “Trenuci katarze” (2013), kao i niza članaka, prije svega o spoljnoj politici Titove Jugoslavije i hrvatskoj istoriji 20. vijeka.

Posebnu pažnju u regionu izazvala je njegova knjiga “Budimir Lončar – Od Preka do vrha svijeta” (2020), posvećena životu posljednjeg šefa diplomatije SFRJ.

Nastavite sa čitanjem

POLITIKA

DPS Nikšić: Ponovo napadnut odbornik Rajko Perović, nadležni da zaštite njega i njegovu porodicu

„Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a

Foto: Screenshot

Klub odbornika DPS-a u SO Nikšić ističe da je današnji napad na njihovog odbornika Rajka Perovića već osmi po redu za kratko vrijeme, što jasno pokazuje da nije riječ o izolovanom incidentu, već o kontinuiranom progonu čovjeka koji zbog svog javnog djelovanja i iznošenja činjenica trpi pritiske, prijetnje i nasilje.

„Perović je pogriješio što svaki napad nije prijavljivao, jer nije želio da ispadne žrtva, ali je izložen svakodnevnom progonu i strahuje za bezbjednost svoje porodice. Današnji napadači su čak dolazili do njegove kuće gdje mu je bila stara majka i tražili ga, da bi ga kada ga nijesu tu našli, došli na radno mjesto i napali ga i vrijeđali pred članovima porodice“, kažu iz DPS-a.

Kako dodaju među napadačima su i oni koji su nedavno upozoreni da ne smiju da prilaze odborniku Peroviću, zbog napada na Krupcu, ali očigledno smatraju da su zaštićeni i da mogu da rade šta im je volja.

„Zahtijevamo hitnu procjenu bezbjednosti Rajka Perovića, preduzimanje svih mjera zaštite i procesuiranje svih odgovornih. Svaki naredni napad na Rajka Perovića biće direktna posljedica nečinjenja institucija koje su imale dovoljno vremena i dovoljno razloga da reaguju. Ako policija i nadležno tužilaštvo ne reaguju adekvatno, shvatićemo to kao orkestriranu akciju svih onih kojima smeta Rajko Perović samo zbog toga što argumentovano i činjenično ukazuje na sve nepravilnosti. Nastavićemo da svim demokratskim i zakonom dozvoljenim sredstvima insistiramo na njegovoj zaštiti i odgovornosti svih koji stoje iza ovog višemjesečnog progona”, navode iz DPS-a Nikšić.

„Ukoliko i dalje institucije budu ćutale i ne preduzmu ništa da zaštite bezbjednost Rajka Perovića i njegove porodice, ističu da će biti prinuđeni da se sami organizuju da brane jedni druge.“Nećemo dozvoliti da bilo ko ispašta zbog svog političkog djelovanja, posebno ne kolega Perović”, poručili su.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije