Crna Gora je dobila vladu s nikad manje legitimiteta i legaliteta, ali sa nikad više funkcija i fotelja, kazao je ldier Demokrata Aleksa Bečić u razgovoru za Kurir.

Bečić, koji je doskoro bio predsjednik Skupštine Crne Gore, tvrdi u razgovoru za Kurir da je formiranjem manjinske vlade iznevjerena volja građana sa izbora iz avgusta 2020. godine, te da se ovim na vlast polako vraća tada svrgnuta Demokratska partija socijalista (DPS) Mila Đukanovića.

Crna Gora je dobila novu vladu, vaša stranka nije prisustvovala sjednici Skupštine na kojoj je ona izglasana. Zašto? I zašto mislite da je „manjinska vlada klasična politička skalamerija“? Šta mislite da stoji iza svega?

Poslanici Demokrata nisu prisustvovali prvoj sjednici Skupštine Crne Gore zato što je sazvana u potpunosti suprotno Ustavu i Poslovniku Skupštine. U ovom slučaju poslanici, a ne predsjedavajući, sazvali su sjednicu, čime je učinjen opasan presedan. Tako da je manjinska vlada proizvod i pravnog i političkog nasilja. Pored toga, manjinsku vladu vodi predsjednik partije koja ima tri poslanika, dok istu čine partije koje imaju više ministara nego poslanika, partije koje imaju zajedno 16 poslanika, a 21 ministarsku poziciju, partije koje imaju suprotstavljene stavove o brojnim programskim unutrašnjim i spoljnopolitičkim pitanjima, tako da je jasno da je Crna Gora dobila vladu s nikad manje legitimiteta i legaliteta, ali sa nikad više funkcija i fotelja. Iz svega navedenog evidentno je da ćemo imati najnestabilniju vladu s najkraćim mandatom u istoriji Crne Gore.

Je li formiranjem ove vlade zapravo izneverena volja građana sa izbora avgusta 2020. godine?

Apsolutno je pogažena izborna volja građana od 30. avgusta, dana kad je Crna Gora prvi put u svojoj istoriji smenila vlast na izborima. Dakle, nisu to bili uobičajeni izbori kao u nekim zrelim demokratijama, pa da razumemo matematičke prekompozicije u toku skupštinskog mandata, već izbori na kojima je smenjena trodecenijska vlast DPS. Samim tim, nova antidemokratska vlast je formirana suprotno i članu 2 Ustava Crne Gore, koji kaže da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja nije proizvod slobodno izražene volje građana na izborima.

U ovom slučaju imamo činjenicu da se, sa jedne strane, na vlast bez izbora vraćaju oni koji su priznali da su izgubili na izborima, a sa druge strane da oni koji su na jednoj platformi dobili glasove i mandate na izborima, danas na potpuno suprotnoj platformi, varajući birače, prave vlast sa onima koje smo pobijedili na izborima. Dakle, radi se o udzbeničkom primjeru gaženja demokratskih principa i obesmišljavanju iskazane volje birača na izborima. Uostalom, stranka koja sad ima predsjednika vlade je to i priznala sledećim riječima: „Da smo tokom izborne kampanje kazali da ćemo nakon izbora s DPS, ne bismo dobili glasove koje smo na izborima osvojili.“

Da li je ovakva vlada, u neku ruku, pobjeda i povratak DPS Mila Đukanovića na vlast?

Apsolutno da ovakva vlada, koja zavisi u potpunosti od volje DPS i gospodina Đukanovića, imajući u vidu da DPS čini dvije trećine nove parlamentarne većine, omogućava DPS da se vrati u pozicije moći i odlučivanja, jer nova vlada predstavlja klasičan primjer vlade koja je na daljinskom upravljaču DPS i kojoj suštinska moć stanuje u zgradi predsjednika Crne Gore.

Ko se u Crnoj Gori plaši novih izbora?

Izbora, olovke i suda naroda se plaše oni koji su svjesni da su obmanuli narod i prevarili birače. Da nije tako, da misle da su učinili dobar izbor, ne bi tako panično bježali od vanrednih parlamentarnih izbora, već bi svoju novu ponudu predstavili građanima na izborima, gdje se jedino rešavaju ovako složena politička pitanja i politički zaokreti. Vidjeli ste da su, u strahu od naroda, prije nekoliko dana – usvajanjem skandaloznog i antiustavnog zakona o odlaganju redovnih lokalnih izbora – pobjegli čak i od lokalnih izbora, koji je trebalo da se održe u glavnom gradu i najvećem broju crnogorskih opština u junu, imajući u vidu da za nekoliko nedelja ističu četvorogodišnji mandati lokalnim skupštinama. Ovako paničan bijeg od izbora se ne pamti u istoriji evropske politike, ali od suda naroda niko nije uspio pobjeći, tako da će narod Crne Gore ubrzo na lokalnim, redovnim predsjedničkim i vanrednim parlamentarnim izborima ispraviti ovu veliku nepravdu.

Sarađivali ste s doskorašnjim premijerom Zdravkom Krivokapićem i donedavnim potpredsjednikom, a sada predsjednikom vlade Dritanom Abazovićem. Koliko ste bili zadovoljni saradnjom s prvim, a koliko s drugim?

Gospodin Krivokapić je čovek koji je ušao u sam vrh politike, vjerujem s najboljim namjerama i čistim motivima, ali bez prethodnog političkog iskustva i sopstvene političke partije, što je u politici, a posebno balkanskoj, ozbiljan hendikep. Nisam ga poznavao prije 30. avgusta 2020 godine, ali smo imali korektnu saradnju kao dva državnika bez obzira na to što je bio određeni broj pitanja na koja smo drugačije gledali, ali sam se uvijek trudio da svoj stav ili dobronamjeran savjet saopštim u ličnoj komunikaciji, a ne putem i preko medija. Mislim da se tako najbolje čuvaju ljudi i međusobni odnosi.

Sa druge strane, Dritan Abazović, kome sam velikodušno pružio ruku prije nekoliko godina, otvorio vrata i svoje partije i kuće, snažno podržao njegov dolazak na čelo URA, zabio mi je nož u leđa. Naravno, nisam prošao bolje nego svi drugi koji su nekada gospodinu Abazoviću bili nadređeni u hijerarhiji, bilo u partiji, koaliciji ili izvršnoj vlasti, ali ovdje jeste prisutna i dodatna dimenzija zbog prijateljskih odnosa koje smo nekad imali. U svakom slučaju, vrijeme je majstorsko rešeto. Magla će proći, a istina doći, tako da ostavljam vremenu i ljudima da sude.

Dritan Abazović i Aleksa Bečić

Nedavno je uhapšena bivša predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica, koja je optužena da je prikrivala članove klana svog sina Miloša Medenice kako ne bi bili otkriveni i uhapšeni. Vjerujete li u iskrenu borbu protiv kriminala i korupcije u Crnoj Gori?

Sa čime smo se sve mi borili kao opozicija, koliko su uslovi za borbu bili neravnopravni i koliko je bila velika pobjeda nad bivšim režimom 30. avgusta govore i najnoviji zapanjujući slučajevi iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije. Slučajevi koje je otkrio Evropol potvrđuju ono što smo tvrdili godinama – da je vrh najvećeg broja crnogorskih institucija, a posebno je poražavajuće što je među njima i vrh pravosuđa, srastao sa organizovanim kriminalom i korupcijom. Zato sam ponosan što sam kao predsjednik Skupštine, zajedno s poslanicima Demokrata i drugima kolegama, uspio da obezbijedim da krajem godine dobijemo nezavisan, profesionalan i samostalan Tužilački savet, koji je izborom novih čelnika na čelu Vrhovnog i Specijalnog državnog tužilaštva već počeo da isporučuje konkretne rezultate.

Vjerovatno je sada jasnije zašto se odmah nakon izbora novog Tužilačkog savjeta od strane Skupštine krenulo s rušenjem pobjedničke parlamentarne većine i mene lično. Međutim, borba protiv kriminala i korupcije je borba koju Crna Gora mora da dobije zbog svoje budućnosti.

Ruka pravde neće stati, a nadam se da ćemo uskoro na izborima osloboditi i druge institucije kako bismo dali punu potporu i podršku onim institucijama koje treba da ključno iznesu te procese. Na kraju tvrdim, ova vlada i nova parlamentarna većina su nastali na platformi straha od borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije.