POLITIKA
LIDER DEMOKRATA I BIVŠI PREDSJEDNIK SKUPŠTINE
Bečiču ukinuto obezbjeđenje: ANB kaže da je bezbjedan
„Takvo mišljenje ANB-a za mene definitivno ne može biti iznenađenje, ako se prisjetimo da je ANB nekadašnjeg režima, koji se sada, zahvaljujući URI i SNP-u, ponovo vratio na vlast, mene svojevremeno tajno pratio“, istakao je Bečić

Lideru Demokratske Crne Gore i bivšem predsjedniku Skupštine Aleksi Bečiću nije ugrožena bezbjednost, zbog čega mu je u utorak, 13. juna, ukinuto obezbjeđenje, potvrđeno je iz Uprave policije, prenosi „Dan“.
S druge strane, Bečić je u odgovorima dostavljenim ovom mediju naveo da pretpostavlja da je takvu odluku Uprava policije donijela na osnovu mišljenja Agencije za nacionalnu bezbjednost, „u kojoj vjerovatno, bez obzira na sve okolnosti, smatraju da mi nije ugrožena bezbjednost“.
„Takvo mišljenje ANB-a za mene definitivno ne može biti iznenađenje ako se prisjetimo da je ANB nekadašnjeg režima, koji se sada, zahvaljujući URA i SNP-u, ponovo vratio na vlast, mene svojevremeno tajno pratio, zbog čega se vode sudski postupci protiv bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost“, istakao je Bečić.
Kako je dodao, zbog borbe koju zajedno sa kolegama vodi protiv organizovanog kriminala i korupcije, u prethodnih nekoliko godina bio je izložen brojnim prijetnjama, zbog čega su vođeni mnogi tužilački i sudski procesi, a neki od njih su rezultirali i osuđujućim zatvorskim presudama.
„Javnost je iz zvanične policijske službene zabilješke koja je postala dostupna prije nekoliko nedjelja saznala da su me u oktobru prošle godine, dok sam obavljao funkciju predsjednika Skupštine, tajno pratili policijski funkcioneri za koje Europol tvrdi da su visoko pozicionirani članovi „kavačkog klana“, uključeni u međunarodni šverc narkotika. Indikativno je, a na šta je prije neki dan u pitanjima postavljenim ministru unutrašnjih poslova ukazao i član Odbora za bezbjednost Boris Bogdanović, da je petnaestak dana prije ovog tajnog praćenja vladin avion kojim sam praktično prvi put letio krajem septembra prošle godine pri povratku iz zvanične posjete Ljubljani imao ozbiljan kvar pri slijetanju, koji pukom srećom nije završen teškim posledicama, a što je prvi takav slučaj u istoriji letova bilo kog crnogorskog državnika“, saopštio je Bečić.
Ipak, u procjeni Agencije za nacionalnu bezbjednost, kako nam je saopšteno iz Uprave policije, nijesu registrovana saznanja koja bi ukazivala da je u ovom trenutku bezbjednost Alekse Bečića ugrožena ili umanjena u mjeri i obimu koji bi zahtijevali nastavak zaštite bezbjednosti i nakon isteka tri mjeseca od prestanka funkcije, a u kojem perodu je imao zaštitu bezbjednosti, shodno članu 6 vladine odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije.
„Članom 6 vladine odluke propisano je da „kad ličnostima iz člana 3 ove odluke prestane funkcija, zaštita bezbjednosti će se produžiti tri mjeseca od dana prestanka funkcije ako to zahtijevaju razlozi bezbjednosti, na osnovu procjene ANB-a o stepenu ugroženosti, kao i da se zaštita bezbjednosti, ako bezbjednosna procjena ugroženosti ukazuje na postojanje razloga bezbjednosti, može produžiti i nakon isteka ovog roka, za vrijeme dok postoje razlozi bezbjednosti“, precizirali su iz UP.
Lazović dobio status štićene ličnosti zbog stepena ugroženosti
Bečić se osvrnuo i na to što Zoran Lazović, bivši pomoćnik direktora UP, i dalje ima obezbjeđenje.
„Lazović, koji nas je ubjeđivao da Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu opasnost po Crnu Goru i za čijeg sina Europol tvrdi da je visoko pozicionirani član „kavačkog klana“, i dan-danas ima državno obezbjeđenje praktično na nivou predsjednika, tako da vam je jasno u kakvoj zemlji apsurda mi živimo“, naveo je Bečić.
Iz Uprave policije su pojasnili da je Lazović status štićene ličnosti dobio shodno odredbama člana 10 vladine odluke o određivanju ličnosti, objekata i prostora koje obezbjeđuje Uprava policije. Tim članom propisano je da Vlada može, na predlog MUP-a, da odredi da se se obezbijede i druge ličnosti ako na to ukazuje bezbjednosna procjena stepena ugroženosti.
„Dakle, Zoran Lazović nije dobio status štićene ličnosti po prestanku fukncije, već po članu po kojem lice može dobiti status štićene ličnosti ukoliko na to ukazuje bezbjednosna procjena stepena ugroženosti (koju sačinjava Agencija za nacionalnu bezbjednost), kao i drugi podaci i saznanja iz nadležnosti policije, što je konkretno slučaj i kod Zorana Lazovića“, naveli su iz UP.
POLITIKA
(VIDEO) Knežević Šaranovića nazvao bitangom: Spriječen incident u Skupštini
Do sukoba je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi Bojani

Sjednica Skupštine Crne Gore prekinuta je nakon verbalnog sukoba lidera Demokratske narodne partije Milana Kneževića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Do incidenta je došlo nakon što je Kneževič kazao da je Šaranovića obezbjeđivalo 50 policajaca dok se sunčao na Adi. Šaranović je kazao da je to laž i ustvrdio da lider DNP-a ima veće obezbjeđenje.
„Ja imam samo dva čovjeka koja su sa mnom, za razliku od Vas kojeg je pratila policija na Adi. Sad Vam kažem da lažete i da imate više obezbjeđenja od mene. Ti si najveća bitanga“, poručio je Knežević.
Veći incident spriječili su drugi poslanici koji su se našli između Kneževića i Šaranovića.
Do sukoba je došlo tokom sjednice na kojoj se razmatra više predloga zakona iz oblasti registara, prebivališta i boravišta, crnogorskog državljanstva, centralnog registra stanovništva i ličnog imena.
Skupština je nakon toga nastavljena.
POLITIKA
Rekonstruisana Vlada: Borovinić Bojović izabrana za potpredsjednicu, Vučurović, Jojić i Zečević za ministre
Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti

Doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović izabrana je za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje, direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević iz Nove srpske demokratije (NSD) novi je ministar saobraćaja, Zoran Jojić iz Socijalističke narodne partije (SNP) izabran je za ministra sporta i mladih, a poslanik Jovan Vučurović iz NSD-a za ministra bez portfelja.
Oni su na ove funkcije izabrani na današnjoj sjednici Skupštine Crne Gore.
Time je izvršena rekonstrukcija 44. Vlade Crne Gore na čijem je čelu Milojko Spajić, lider Pokreta Evropa sad (PES).
Borovinić Bojović, Zečević i Vučurović izabrani su glasovima 45 poslanika, a Jojić glasovima 46 poslanika. Niko nije bio protiv ni uzdržan.
Jedan od predstavnika vladajuće većine koja nije glasala za rekonstrukciju Vlade je nezavisna poslanica Maja Vučelić.
Borovinić Bojović, Zečević, Vučurović i Jojić su nakon što su izabrani položili zakletve.
Poslanici opozicije su napustili salu uoči glasanja.
Spajićev predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je juče u Skupštinu, bez biografija novih članova izvršne vlasti.
Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i Demokratske narodne partije (DNP). U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Ova rekonstrukcija je treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
POLITIKA
Novi članovi Vlade: Za potpredsjednicu predložena Jelena Borovinić Bojović, a za ministre Jovan Vučurović, Zoran Jojić i Radoš Zečević
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio više njihovih inicijativa

Predlog za rekonstrukciju Vlade stigao je u Skupštinu i objavljen je na sajtu parlamenta.
Kako je navedeno u tom dokumentu, premijer Milojko Spajić predložio je da se za potpredsjednicu Vlade za zdravstvo i socijalno staranje izabere doskorašnja šefica podgoričkog parlamenta Jelena Borovinić Bojović, aktuelni direktor podgoričkog preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević (Nova srpska demokratija – NSD) za ministra saobraćaja, Zoran Jojić (Socijalistička naodna partija – SNP) za ministar sporta i mladih, a Jovan Vučurovic (NSD) za ministra bez portfelja.Borovinić Bojović zvanično nije članica nijedne stranke, ali je na funkciju predsjednice podgoričkog parlamenta došla s liste NSD-a i DNP-a. U gradskoj skupštini bila je dio odborničkog kluba NSD-a.
Rekonstrukcija je najavljena u februaru, kad je Demokratska narodna partija (DNP) napustila izvršnu vlast, odnosno kad su funkcioneri te stranke Maja Vukićević i Milun Zogović podnijeli ostavke na pozicije u Vladi, nakon što je Spajić odbio inicijativu DNP-a o uvođenju srpskog jezika kao službenog, izmjeni Zakona o crnogorskom državljanstvu (kako bi se uvelo dvojno državljanstvo sa Srbijom) i normiranju trobojke kao “narodne zastave”. Time su ostala upražnjena njihova mjesta, čije se popunjavanje od tada najavljuje kao naredna, treća rekonstrukcija Spajićevog kabineta.
Politička kriza koja je rezultirala izlaskom DNP-a iz državne i podgoričke vlasti, pokrenuta je zbog pitanja izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u zetskom naselju Botun, čemu se partija Milana Kneževića protivi.
Jojića je SNP kandidovao za ministra nakon što je Dragoslav Šćekić razriješen s te funkcije krajem prošle godine. Njegovu smjenu tražio je Joković od premijera, jer Šćekić više nije dio SNP-a.
Predstojeća rekonstrukcija biće treće „osvježenje“ kabineta Milojka Spajića, koji je formiran krajem oktobra 2023, nakon parlamentarnih izbora održanih u junu te godine. Vladu su u startu, uz PES i Demokrate, SNP, Albanski forum, Albansku alijansu i CIVIS, podržali i poslanici tadašnjeg Demokratskog fronta – Mandićevog NSD-a i Kneževićevog DNP-a – uz dogovor da naknadno formalno uđu u izvršnu vlast.
Do prve rekonstrukcije došlo je u julu 2024, kada su NSD i DNP dobili mjesta u Vladi (po dva potpredsjednička mjesta i po nekoliko ministarstava, uključujući turizam, prostorno planiranje i saobraćaj), a u izvršnu vlast tada je ušla i Bošnjačka stranka. Tim proširenjem Vlada je postala jedna od najbrojnijih u regionu – činili su je premijer, sedam potpredsjednika, 25 resora i ministar bez portfelja.
Druga rekonstrukcija uslijedila je u aprilu 2025. Tadašnji ministar energetike Saša Mujović krajem 2024. izabran je za gradonačelnika Podgorice, čime je njegovo mjesto u Vladi ostalo upražnjeno. Spajić je Skupštini predložio da se tadašnja ministarstva energetike i rudarstva, nafte i gasa ponovo spoje u jedno, na čije čelo je došao Admir Šahmanović, dotadašnji ministar rudarstva, nafte i gasa. Istovremeno je formirano i novo Ministarstvo javnih radova, na čije je čelo postavljena Majda Adžović, dotadašnja državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.
HRONIKA6 сати ranijeDjevojka poginula u udesu na putu Podgorica – Cetinje
HRONIKA1 дан ranijeBudva: Utopio se mladić na plaži Mogren II, iako su kupališta bila zatvorena, a staza zaključana
HRONIKA1 дан ranijeZbog ubistva psa Makedonki određen pritvor do 30 dana
BALKAN I SVIJET2 дана ranijeTragedija: Pet planinara iz Bosne i Hercegovine poginulo tokom uspona na Elbrus u Rusiji
DRUŠTVO1 дан ranijeŽene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona
HRONIKA2 дана ranijeEksplodirala friteza u restoranu na Biogradskom jezeru: Povrijeđene dvije osobe









