Connect with us

DRUŠTVO

PROTIV BIVŠE MINISTARKE PROSVJETE

Centar za građansko obrazovanje podnio krivičnu prijavu protiv Vesne Bratić: Traže da je Specijalno tužilaštvo procesuira

„Zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja, na način što su nezakonito razriješili direktore vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini, a što je do sad proizvelo štetu na osnovu procjene Vlade oko 300.000 eura za Budžet Crne Gore“, saopštili su iz NVO Daliborke Uljarević

Uljarević i Bratić

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podnio je, uz dio dokaznog materijala, Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta (MPNKS), na čelu sa Vesnom Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja, na način što su nezakonito razriješili direktore vaspitno-obrazovnih ustanova u 2021. godini, a što je do sad proizvelo štetu na osnovu procjene Vlade oko 300.000 eura za Budžet Crne Gore, saopštili su iz ove nevladine organizaciije, na čelu sa Daliborkom Uljarević, prenosi VOP.

Šteta je nastala na osnovu postupanja tadašnjeg rukovodstva MPNKS koje je sprovelo nezapamćen proces masovnog razriješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja, a što je rezultiralo sa preko 150 tužbi tih direktora kao oštećenih lica. Do sada je donošeno oko 60 pravosnažnih presuda koje potvrđuju da su ti ljudi u 2021. mimo zakona razriješeni. Prema podacima sadašnjeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, koji su iznešeni  22. decembra  2022. na sjednici Vlade, ta šteta će dostići iznos od oko 300 000 EUR samo za okončane postupke, a mnogi su još u toku i šteta će se povećavati kako se postupci budu završavali, a po uspostavljenoj sudskoj praksi koja potvrđuje nezakonitost razriješenja.

CGO ukazuje da bi Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju morao obezbijediti nezavisan i nepristrastan tretman tokom izbora i razrješenja direktora javnih obrazovnih ustanova. Međutim, u praksi su konstatovani brojni slučajevi u kojima se duh ovog zakona ne poštuje tokom rada svih prethodnih Vlada.Ovo je na zamahu dobilo izmjenama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, iz juna 2021. godine, koje su poslužile kao osnov za kontroverznu smjenu direktora u preko 220 javnih ustanova obrazovanja i izbor i zapošljavanje novih direktora. Kako je ovome prethodila promjena višedecenijske vlasti u Crnoj Gori, primjetna je bila i namjera tadašnje ministarke prosvjete da se smijene direktori javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja samo zato što ih je imenovala prethodna vlast, a kako bi se pribavila korist reprezentima nove vlasti, među kojima i same Bratić koja je na ovom kod dijela javnosti naklonjene tim političkim strukturama jačala svoju poziciju.

CGO napominje da tome nije prethodila nikakva pojedinačna procjena njihovog rada, što je izraz imalo i u primjerima razriješenja preminulih lica. To je indukovalo pokretanje preko 157 sudskih postupaka od strane razriješenih direktora, o čemu je izvjestila i Bratić, odgovarajući na poslaničko pitanje u novembru 2021. Ubrzo su počele da pristižu prve prvostepene sudske odluke, a sada već i desetine pravosnažnih presuda u korist oštećenih, sa tendencijom da se shodno uspostavljenoj sudskoj praksi svi sporovi oštećenih direktora, proisteklih iz nezakonitog i nestransparentnog procesa razrješenja, okončaju u njihovu korist. Zaštitnica imovinsko pravnih interesa je najavila regresne tužbe protiv svih onih koji su vršenjem javnih ovlašćenja prouzrokovali štete i buduće sudske postupke, što CGO pozdravlja.

Važno je napomenuti da je rukovodstvo tadašnjeg Ministarstva od strane brojnih aktera, uključujući i CGO, bilo javno upozoravano da će taj proces najavljenog masovnog razriješenja biti nezakonit. To ukazuje da su ministarka i njeni saradnici svjesno i organizovano zloupotrebili službeni položaj kroz niz radnji zbog čega su direktno odgovorni za nastalu štetu. Imajući u vidu taj element organizovanosti u nezakonitom razrješenju direktora, kao i obim štete, a što sve potvrđuju i pravosnažne presude, CGO cijeni da je SDT institucija koja treba da ovaj slučaj procesuira.

CGO podsjeća i da je ovo druga krivična prijava koju je CGO podnio SDT-u protiv bivšeg rukovodstva MPKNS. Prva se odnosi na nalaze iz duplog negativnog mišljenja Državne revizorske institucije (DRI) o načinu upravljanja finansijama u tom Ministarstvu od strane odgovornih lica, a na osnovu iste je nadležni specijalni tužilac dao nalog Specijalnom policijskom odjeljenju (SPO) da prikuplja i izuzima finansijsku i vezanu dokumentaciju iz Ministarstva, kao i da se u svojstvu građanina prikupe obaviještanje od Bratić i drugih rukovodećih lica (svih državnih sekretara i generalnih direktora svih direktorata), a po potrebi i od drugih lica, za period koji pokriva izvještaj DRI. CGO nema informaciju da li su do sada zaista Bratić i ostali saslušani povodom ovog slučaja.

CGO očekuje efikasno postupanje SDT po ovim prijavama, a imajući u vidu da se radi o zvanično utvrđenima nalazima DRI, u prvom slučaju, odnosno sudski utvrđenim štetnim posljedicama, u slučaju druge prijave, a čime bi i SDT povrdio svoju neselektivnost u radu.

Ostavite komentar

Postavite komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

DRUŠTVO

Žene dobile pravo na menstrualno odsustvo: Poslanici usvojili izmjene zakona

Cilj izmjena je, kako je navedeno u obrazloženju, uspostavljanje ravnoteže između zdravlja žena i profesionalnih obaveza

Poslanici su danas usvojili izmjene i dopune Zakona o zdravstvenom osiguranju, zahvaljujući kojima će žene imati pravo na dva dana plaćenog odsustva mjesečno.

Ovo pravo pripada ženama koje imaju sekundardnu dismenoreju, odnosno bolne menstrualne cikluse uzrokovane organskim uzrocima kao što su endometrioza, polipi, miomi…

Inicijativu za izmjenu zakona još u martu ove godine, uoči Dana žena, podnijela je nezavisna poslanica Jevrosima Pejović.

Predlog zakona kojim se uvodi pravo na menstrualno odsustvo za žene sa dijagnostikovanom sekundarnom dismenorejom dobio je ranije danas jednoglasnu podršku Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Zakonodavnog odbora.

U obrazloženju piše da Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju ima za cilj adekvatno regulisanje dijagnostikovanih patoloških stanja sekundarne dismenoreje, čime se eliminišu sve vrste predrasuda na radnom mjestu i uspostavlja ravnoteža izmedu zdravlja i profesionalnih obaveza žena.

„Predloženim zakonskim rješnjem ženama sa sekundarnom dismenorejom priznaje se pravo na posebno stanje privremene spriječenosti za rad. Sekundarna dismenoreja podrazumijeva stanje praćeno bolnim simptomima uzrokovanim prethodno dijagnostikovanom ginekološkom patologijom. Posebnim stanjem privremene spriječenosti za rad će se smatrati bolovanje na kojem se može naći žena usljed sekundarne dismenoreje povezane sa patološkim stanjima poput endometrioze, mioma, upale jajnika, endometrijalnih polipa, policističnih jajnika ili simptomima kao što su dispareunija, disurija, neplodnost ili krvarenje obilnije od normalnog. Dijagnozu sekundarne dismenoreje utvrđuje Ijekar specijalista, a osiguranice su dužne da Ijekarsko uvjerenje obnavljaju najkasnije do 31. decembra tekuće godine i dostave ga poslodavcu do 30. januara naredne godine“, piše u obrazloženju propisa.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Besplatne ležaljke i suncobrani posle 17 sati samo za građane Crne Gore

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli

Ležaljke i suncobrani na crnogorskim plažama besplatni su posle 17 sati, ali samo za građane Crne Gore, dok je to ranije važilo za sve turiste, prenosi portal RTCG.

Građani i turisti se sve češće žale da im je naplaćen mobilijar na plažama nakon 17 sati, a iako iz JP Morsko dobro za portal nisu dali pojašnjenja vezana za naplatu, Ugovorom o korišćenju morskog dobra za sezonu 2026. obaveza je zakupca da posle tog vremena besplatno omogući korišćenje ležaljki i suncobrana građanima Crne Gore, uz identifikacioni dokument.

Prethodnih godina ležaljke i suncobrani bili su besplatni posle 17 sati za sve posjetioce plaža i zakupci su bili dužni da istaknu tu informaciju na informativnoj tabli.

Na jednoj plaži u Sutomoru napisano je, međutim, da niko ne može da uzme ležaljku besplatno posle tog vremena, ukoliko nije prije toga platio.Direktor JP Morsko dobro, Mladen Mikijelj, izjavio je ranije da će svaki zakupac koji bude naplaćivao plažni mobilijar posle 17 časova snositi posledice.

Ukoliko im neko naplati ležaljke i suncobran nakon pet popodne, građani mogu da se žale Službi za kontrolu morskog dobra koja kontroliše izvršavanje ugovornih obaveza zakupaca plaža, navodi RTCG.

Služba može da utvrdi da li je zakupac prekršio ugovor i preduzme mere predviđene ugovorom.

Ako smatraju da zakupac krši propise ili obmanjuje korisnike usluga, građani mogu da podnesu prijavu i turističkoj inspekciji, koja tokom ljetnje sezone vrši pojačane kontrole na primorju.

Nastavite sa čitanjem

DRUŠTVO

Za boravak u kupaćem kostimu van plaže kazne i do 1.000 eura

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama

Svih šest crnogorskih primorskih opština – Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva, Bar i Ulcinj ima na snazi zabranu boravka u kupaćim kostimima ili bez dijela odjeće, osim u kupališnim zonama.

Za kršenje kodeksa oblačenja predviđene su kazne i do 1.000 eura u pojedinim opštinama.

Najskorije odluke o zabrani kretanja u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće donijele su opštine Ulcinj i Herceg Novi u maju ove godine. Iz Opštine Herceg Novi su nam kazali da je njihova Skupština, u susret glavnoj turističkoj sezoni, usvojila Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o komunalnom redu.

– Novom odredbom zabranjeno je kretanje u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u zoni Starog gradskog jezgra Herceg Novog, zapadnog i istočnog podgrađa, gradskim ulicama, parkovima i drugim mjestima u javnoj upotrebi. Ova zabrana ne odnosi se na kretanje duž šetališta – Obala Nikole Kovačevića i Pet Danica, kao ni na kretanje duž priobalnog puta na rivijeri – kazali su „Danu“ iz te lokalne samouprave.

Zabrana je, kako objašnjavaju, uvedena kako bi se očuvali dostojanstvo, komunalni red te urbani i kulturno-istorijski ambijent Herceg Novog, posebno u zoni Starog grada, koja je među najposjećenijim lokacijama.

– Odluka, između ostalog, predstavlja i osnov za zaštitu parkova, među kojima je i prostor ispod Titove vile u Igalu, gdje će biti postavljeni znakovi obavještenja da u parku više ne smiju boraviti lica u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće. Slična pravila već godinama postoje u brojnim mediteranskim turističkim destinacijama, gdje se kupaći kostimi smatraju prikladnim isključivo na plažama i u kupališnim zonama. Cilj je uspostaviti ravnotežu između turističke ponude i očuvanja identiteta grada – navode iz Opštine Herceg Novi.

„Danu“ su kazali da službenici Komunalne policije i inspekcijskog nadzora opominju građane i goste i još uvijek ne primjenjuju represivne mjere, svjesni da je riječ o novoj odluci s čijim odredbama još uvijek nisu svi upoznati.

– Međutim, ukoliko lice nakon upozorenja ne postupi po nalogu službenika, biće mu izrečena kazna u iznosu od 150 eura – poručuju iz novske opštine.

Iz Opštine Ulcinj nijesu odgovarali na naš upit od 2. jula u vezi sa tom odlukom i ciljem njenog donošenja. Pravilo o oblačenju sadržano je u Odluci o komunalnom redu koju je SO Ulcinj donijela u maju. Prema toj odluci, osoba koja se u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće, zatekne van kupališne zone, biće kažnjena od 150 do 500 eura.


Iz Opštine Bar „Danu“ su kazali da su ovo pitanje uredili Odlukom o komunalnom redu na teritoriji opštine Bar, koja je stupila na snagu krajem decembra 2024. godine.

– Odlukom je propisano da je, u cilju zaštite i unapređenja komunalnog reda, na javnim površinama i površinama u javnoj korišćenju, zabranjen boravak u kupaćem kostimu ili bez dijela odjeće u gradskoj zoni, osim u okviru kupališnih zona. Ova mjera uvedena je radi unapređenja uređenosti i izgleda javnih prostora, kao i stvaranja ambijenta primjerenog savremenoj turističkoj destinaciji. Njome se jasno pravi razlika između plaža i kupališnih zona, koje su namijenjene boravku kupača, i urbanih javnih prostora koje imaju drugačiju funkciju i u kojima se očekuje primjeren način odijevanja u skladu sa karakterom i namjenom tih prostora – pojašnjavaju iz Opštine Bar.

Za kršenje ove odredbe, kako naglašavaju, predviđena je novčana kazna u iznosu od 150 do 1.000 eura.

– Ovim putem apelujemo na sve građane i turiste da poštuju propisanu zabranu, te time doprinesu očuvanju komunalnog reda, uređenosti i prepoznatljivom turističkom identitetu gradskog jezgra Bara – poručili su iz barske opštine.

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić „Danu“ je potvrdio da su takve zabrane već duže vremena na snazi u tom primorskom gradu. I na ulazu u Stari grad Kotor istaknuta je tabla s pravilima ponašanja, među kojima je i ono o kretanju u kupaćem kostimu, bez odjeće ili dijela odjeće, uz upozorenje da „nepridržavanje tih pravila ponašanja podliježe prekršajnom sankcionisanju“.

U Budvi kazna 200 eura, u Tivtu do 1.000

Iz Opštine Tivat nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom. I ta opština je 2024. uvela pravila o zabrani hodanja u kupaćem kostimu ili bez odjeće u pješačkoj zoni i gradskom centru. Prema nezvaničnim informacijama, za kršenje ovog pravila novčane kazne iznose od 20 do 1.000 eura.

Kodeks odijevanja ima i Budva od 2023. Odlukom o komunalnom redu SO Budva propisana je kazna od 200 eura za turiste i mještane Budve koji se budu kretali ulicama, u zoni starog grada u kupaćem kostimu, ili bez dijela odjeće. Ni iz Opštine Budva nijesu odgovarali na naš upit u vezi sa ovom temom ili potencijalnim izmjenama odluke iz 2023.

Nastavite sa čitanjem

Najčitanije